{"id":428104,"date":"2025-04-14T03:35:12","date_gmt":"2025-04-14T01:35:12","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=428104"},"modified":"2025-04-14T03:35:12","modified_gmt":"2025-04-14T01:35:12","slug":"michael-von-der-schulenburg-evropa-se-svojim-ratnohuskackim-stavom-potpuno-izolirala","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/04\/14\/michael-von-der-schulenburg-evropa-se-svojim-ratnohuskackim-stavom-potpuno-izolirala\/","title":{"rendered":"Michael von der Schulenburg: Evropa se svojim ratnohu\u0161ka\u010dkim stavom potpuno izolirala"},"content":{"rendered":"

Autorka: Tena Erceg<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Michael von der Schulenburg<\/strong> biv\u0161i je njema\u010dki diplomat, a od srpnja pro\u0161le godine \u010dlan Evropskog parlamenta iz Saveza Sahre Wagenknecht (BSW), koji se u sije\u010dnju 2024. odcijepio od Stranke ljevice. Bio je posebni izaslanik glavnog tajnika Ujedinjenih naroda za politi\u010dka pitanja u Iraku, a tijekom 34 godine rada u UN-ovim mirovnih misijama boravio je i u Pakistanu, Afganistanu, Haitiju, Iranu, Sijera Leoneu i drugdje.<\/p>\n

Od umirovljenja akademski se bavi me\u0111unarodnim pravom i razrje\u0161enjem sukoba. Aktivan je u njema\u010dkom mirovnom pokretu, a 2017. godine objavio je knjigu “On Building Peace \u2013 Rescuing the Nation-State and Saving the United Nations” (“O izgradnji mira \u2013 spa\u0161avanje nacionalne dr\u017eave i spa\u0161avanje Ujedinjenih naroda”).<\/p>\n

Evropska komisija predstavila je 19. o\u017eujka takozvanu bijelu knjigu o naoru\u017eavanju Evropske unije (ReArm Europe), koja pretpostavlja investiranje 800 milijardi eura u industriju naoru\u017eanja u idu\u0107ih pet godina. Smatrate li da je taj plan realisti\u010dan i kako vidite njegove motive? Tako\u0111er, koje su po vama mogu\u0107e posljedice ovakve vojne ekspanzije na \u010dlanice i stanovni\u0161tvo u njima?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Izvje\u0161taj o procjeni prijetnje koji je 2024. izradila ameri\u010dka obavje\u0161tajna zajednica zaklju\u010duje da Rusija “gotovo sigurno ne \u017eeli direktnu vojnu konfrontaciju s vojnim snagama SAD-a ili NATO saveza”. Ova procjena je u kontradikciji s pretpostavkama iznijetima u bijeloj knjizi Evropske unije, koja se doima kao da ima manje veze s realno\u0161\u0107u nego \u0161to je ima s iznala\u017eenjem opravdanja za porast potro\u0161nje na naoru\u017eavanje bez presedana.<\/p>\n

Umjesto da radi na stvaranju sigurnijeg svijeta, ova strategija gura EU jo\u0161 dublje prema opasnom putu vojnog sukoba. Prijedlog da se potro\u0161nja na obranu pove\u0107a za najmanje 1,5 posto BDP-a zna\u010di da \u0107e same EU \u010dlanice NATO saveza kolektivno ulagati skoro bilijun dolara godi\u0161nje u svoje nacionalne vojske, dok se procjenjuje da \u0107e Rusija u ovoj godini ulo\u017eiti 187 milijardi. U pitanju je frapantna brojka, takva da \u0107e neminovno dovesti do dubokih rezova u ulaganju u kriti\u010dne sektore kao \u0161to su obrazovanje i zdravstvo.<\/p>\n

Od samog po\u010detka rata u Ukrajini Evropska unija odbacuje svaku mogu\u0107nost razrje\u0161enja tog sukoba mirovnim procesom. Umjesto toga, do dolaska Donalda Trumpa na vlast u SAD-u pona\u0161ala se gotovo kao da nije njezin posao to \u0161to dvije velesile ratuju na njezinom teritoriju. Kako to obja\u0161njavate?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

SAD i Evropa aktivno su sabotirali mirovne pregovore koji su se vodili u Istanbulu u travnju 2022., a koji su bili jedni od najperspektivnijih diplomatskih napora za zavr\u0161etak rata kojima sam svjedo\u010dio. Ti su razgovori imali potencijal za mirno razrje\u0161enje od kojega bi Ukrajina imala dobrobiti. Umjesto toga, zapadne sile pritiskale su Ukrajinu da napusti te pregovore i time dovele do rata kakav sada imamo i u kojemu su ubijene i ranjene tisu\u0107e ljudi, a materijalna je destrukcija ogromna.<\/p>\n

U tom smislu, EU birokracija, jednako kao i dr\u017eave \u010dlanice, zarobljena je u svojim ideolo\u0161kim i moralisti\u010dkim deluzijama, nesposobna formulirati vlastite interese, a kamoli raditi na njihovom ostvarivanju. Povelja UN-a obavezuje nas da u\u010dinimo sve \u0161to mo\u017eemo u cilju zaustavljanja ratova, a ono \u0161to se doga\u0111a s Ukrajinom jasno je kr\u0161enje te du\u017enosti.<\/p>\n

\u010cini se da je EU potpuno napustila koncept mirotvorstva, ne samo kao metode za razrje\u0161avanje sukoba ve\u0107 i kao jedan od svojih temeljnih osniva\u010dkih principa. Kao iskusni diplomat koji je sudjelovao u brojnim pregovorima diljem svijeta, kako obja\u0161njavate to odmicanje?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Za diplomaciju je potrebna ekspertiza, a ne moralno zgra\u017eanje. Klju\u010dno je dovesti sve strane za stol, razumjeti njihove interese i raditi na rje\u0161enju koje sve strane mogu prihvatiti. Nije poanta u tome da se za jednu stranu ka\u017ee da je bad guy, a za drugu da je good guy, ve\u0107 u tome da se te\u017ei zajedni\u010dkom cilju \u2013 zavr\u0161etku sukoba i spa\u0161avanju \u017eivota. U vezi ovog sukoba svjedo\u010dimo tome da je Evropska unija godinama odbijala komunicirati s Rusijom.<\/p>\n

U brojnim parlamentarnim rezolucijama o Ukrajini, u deklaracijama Evropskog vije\u0107a i u sada predstavljenoj bijeloj knjizi nema ni spomena diplomatskog rje\u0161enja, ni rije\u010di o pregovorima, pa \u010dak ni o poku\u0161aju zapo\u010dinjanja dijaloga s Rusijom. Umjesto toga pose\u017ee se za moralisti\u010dkim ogor\u010denjem i nerealisti\u010dnom retorikom nepokolebljive podr\u0161ke Ukrajini po svaku cijenu. Rezultat toga je da su se EU i Ujedinjeno Kraljevstvo me\u0111unarodno izolirali. S druge strane, SAD je taj koji se sada anga\u017eira oko mirovnog procesa.<\/p>\n

U svjetlu toga, kako bi se sve to moglo odraziti na Evropsku uniju? Ho\u0107e li njezina unutra\u0161nja kohezija izdr\u017eati tektonske promjene koje uklju\u010duju dono\u0161enje ovako te\u0161kih odluka a da se o tome ni\u0161ta ne pita njezine gra\u0111ane?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Uz Ukrajinu, Evropska unija \u0107e biti najve\u0107i gubitnik u ovom ratu. Ekonomski, to \u0107e biti katastrofa. Tko \u0107e platiti ra\u010dun za rekonstrukciju Ukrajine? Evropljani, naravno. U pitanju je tako\u0111er i politi\u010dka katastrofa, EU se izolirala od ostatka svijeta i nema podr\u0161ku za svoje ratno hu\u0161kanje i za svoje sankcije. Evropi su potrebne sna\u017ene ekonomske veze s Azijom, ali umjesto toga ona je svoje veze s istokom prerezala.<\/p>\n

U pitanju je autodestruktivna strategija. Na zemlje BRICS-a (ekonomski savez Brazila, Rusije, Indije, Kine i jo\u0161 \u0161est dr\u017eava, op. a.) ve\u0107 danas otpada vi\u0161e od polovice svjetskog stanovni\u0161tva i vi\u0161e od 40 posto globalnog BDP-a, dok se Evropa smanjuje. Prema istra\u017eivanju konzultantske ku\u0107e Pricewaterhouse Coopers, do 2050. godine u Evropskoj uniji \u017eivjet \u0107e samo 4,5 posto globalnog stanovni\u0161tva, a njezin udio u globalnom ekonomskom u\u010dinku past \u0107e na devet posto. Ukoliko EU drasti\u010dno ne promijeni svoju me\u0111unarodnu politiku, ne vidim svijetlu budu\u0107nost za Evropu.<\/p>\n

Za razliku od vo\u0111a EU-a koji tvrde da \u0107e Vladimir Putin nastaviti napadati druge zemlje ako mu se sada popusti, Donald Trump uvjeren je da \u0107e Putin prihvatiti njegov mirovni plan jer bi njime mogao dobiti i vi\u0161e nego \u0161to je na po\u010detku rata tra\u017eio. Kako vi to vidite?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Koliko shva\u0107am, pregovori izme\u0111u ruskih i ameri\u010dkih radnih skupina u Rijadu bili su produktivni i profesionalni. Fokusirali su se na krucijalna ekonomska pitanja, kao \u0161to su primirje na Crnom moru, sankcije i pristup Rusije financijskom sustavu SWIFT. To se doima kao obe\u0107avaju\u0107a polazi\u0161na to\u010dka za pregovore. Iako ima jo\u0161 puno posla, \u010dini se da su i Trump i Putin zainteresirani za iznala\u017eenje odr\u017eivog rje\u0161enja. Za razliku od toga, Evropa se svojim ratnohu\u0161ka\u010dkim stavom potpuno izolirala i time zauzela mjesto daleko od pregovara\u010dkog stola, pa joj sada ne preostaje ni\u0161ta drugo nego da svoj uzaludni spektakl izvodi na marginama tih pregovora.<\/p>\n

Vi ste evropski parlamentarac koji predstavlja Njema\u010dku, dr\u017eavu u kojoj, prema istra\u017eivanju ZDF-Politbarometera od 1. o\u017eujka, ve\u0107ina gra\u0111ana podr\u017eava ve\u0107a ulaganja u vojsku \u010dak i ako to podrazumijeva zadu\u017eivanje. Samo 22 posto ispitanih odgovorilo je na to pitanje negativno, dok se s time sla\u017ee najvi\u0161e bira\u010da konzervativne koalicije CDU\/CSU i zelenih (90 odnosno 89 posto), a najmanje bira\u010da ekstremno desne Alternative za Njema\u010dku. Bira\u010di Stranke ljevice i va\u0161eg BSW-a to podr\u017eavaju s 52 odnosno 59 posto. Tako\u0111er, nije tipi\u010dno ni to da u Njema\u010dkoj nema protesta protiv militarizacije. Kako to komentirate?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Uzeo bih ovakve ankete s rezervom. Ono \u0161to znam sa sigurno\u0161\u0107u jest da su krajem o\u017eujka u Saveznom vije\u0107u Bundesratu sve stranke osim BSW-a i Slobodne demokratske stranke (liberali, op. a.) podr\u017eale golemi paket ulaganja u naoru\u017eanje koji su dogovorili CDU\/CSU, socijaldemokrati i zeleni. Prije federalnih izbora upozorio sam bira\u010de da glasaju mudro, a sada kada su izbori zavr\u0161ili postalo je jasno da su politi\u010dki vo\u0111e bili, najbla\u017ee re\u010deno, neiskreni u vezi svojih planova za postizborni period i zapo\u010deli proces enormnog pove\u0107anja ulaganja u naoru\u017eanje, \u010dime Njema\u010dku guraju u rat. Stoga je jo\u0161 va\u017enije, danas vi\u0161e nego ikada, zapo\u010deti proteste protiv militaristi\u010dke agende vlade, sudjelovati u mirnim demonstracijama i glasno izra\u017eavati svoje protivljenje.<\/p>\n

Plan ReArm Europe osmi\u0161ljen je tako da \u0107e od njega ekstremno profitirati industrija oru\u017eja u bogatim EU \u010dlanicama, kakva je Njema\u010dka, dok \u0107e siroma\u0161ne \u010dlanice jo\u0161 vi\u0161e osiroma\u0161iti svoje ionako skromne resurse za va\u017enije investicije. \u010cini se da ljevica u Evropi nema odgovor na ovu krizu kapitalizma koji elite sada spa\u0161avaju ratnom ekonomijom?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Nisam stru\u010dan za evropsku ljevicu, ali jasno je da bi pitanje mira trebalo biti u sr\u017ei svake racionalne politi\u010dke strategije. Na sva druga pitanja, od socijalne politike do politike migracija, duboko \u0107e utjecati upravo pitanje mira. Sa svakim korakom bli\u017ee ratu dru\u0161tvene tenzije unutar EU-a zna\u010dajno \u0107e rasti, a posljedice toga jo\u0161 ne mo\u017eemo do kraja predvidjeti. Kao i sa svim ratovima, najvi\u0161e \u0107e patiti oni koji su najranjiviji \u2013 nezaposleni i srednja klasa \u2013 putem inflacije, smanjivanja kupovne mo\u0107i, pla\u0107a i mirovina, rezanja socijalnih davanja, ve\u0107ih poreza i gubitka radnih mjesta.<\/p>\n

portalnovosti.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Umjesto da radi na stvaranju sigurnijeg svijeta, strategija o naoru\u017eavanju Evropsku uniju gura jo\u0161 dublje prema opasnom putu vojnog sukoba. Uz Ukrajinu, EU \u0107e biti najve\u0107i gubitnik u ovom ratu. Ekonomski, to \u0107e biti katastrofa. Politi\u010dki, EU se izolirala od ostatka svijeta i nema podr\u0161ku za svoje ratno hu\u0161kanje i za svoje sankcije, ka\u017ee biv\u0161i diplomat aktivan u UN-ovim mirovnim misijama, \u010dlan EP-a iz Saveza Sahre Wagenknecht<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":428107,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-428104","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/428104","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=428104"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/428104\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":428108,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/428104\/revisions\/428108"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/428107"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=428104"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=428104"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=428104"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}