{"id":427934,"date":"2025-04-11T11:46:19","date_gmt":"2025-04-11T09:46:19","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=427934"},"modified":"2025-04-11T11:47:35","modified_gmt":"2025-04-11T09:47:35","slug":"kada-se-slonovi-tuku-sta-trampov-trgovinski-rat-znaci-za-balkan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/04\/11\/kada-se-slonovi-tuku-sta-trampov-trgovinski-rat-znaci-za-balkan\/","title":{"rendered":"Kada se slonovi tuku: \u0160ta Trampov trgovinski rat zna\u010di za Balkan"},"content":{"rendered":"

Autor: Branimir Jovanovi\u0107, Be\u010dki institut za me\u0111unarodne ekonomske studije<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Trampove carine \u0107e pogoditi zapadni Balkan indirektno, kroz smanjeni izvoz u EU. Postoje\u0107i modeli sugeri\u0161u da \u0107e posljedice biti relativno blage, uz usporavanje rasta BDP-a za 0,4 do 0,9 procentnih poena. Me\u0111utim, trenutna situacija izgleda kao crni labud \u2013 nepredvidiv \u0161ok za koji standardni modeli nude ograni\u010dene smjernice \u2013 \u0161to zna\u010di da bi uticaj mogao biti mnogo ve\u0107i. \u0160ta god da se desi, vlade Zapadnog Balkana nisu nemo\u0107ne \u2013 one imaju i sredstva i odgovornost da djeluju i sprije\u010de ozbiljnije posledice.<\/p>\n

\n

Koje su tarife dobile ekonomije Zapadnog Balkana i kako su one obra\u010dunate?<\/h4>\n<\/blockquote>\n

Carine koje je Donald Tramp uveo ekonomijama Zapadnog Balkana su se kretale u \u0161irokom rasponu: od 37% za Srbiju, 35% za Bosnu i Hercegovinu, 33% za Sjevernu Makedoniju, do 10% za Albaniju, Crnu Goru i Kosovo. Ironi\u010dno, Srbija \u2013 koja planira da izgradi Trampov toranj u centru Beograda \u2013 dobila je najvi\u0161e tarife u regionu od \u010dovjeka kome namjeravaju da odaju po\u010dast.<\/p>\n

Grafikon 1 \/ Carinske stope SAD za svaku od ekonomija Zapadnog Balkana<\/em><\/p><\/blockquote>\n

\"\"<\/p>\n

Metod kori\u0161\u0107ena za izra\u010dunavanje tarifa izazvala je zna\u010dajne kritike<\/a> od strane ekonomista. Formula je bila: trgovinski deficit SAD-a sa zemljom, podijeljen sa uvozom robe SAD iz zemlje, podijeljen sa 2. Nijedan trgovinski ekonomista ranije nije koristio ovaj pristup.<\/p>\n

Prema ameri\u010dkim podacima, Sjedinjene Dr\u017eave imaju robni deficit sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Sjevernom Makedonijom. Stoga su ove tri zemlje pogo\u0111ene visokim carinama. Preostale tri \u2013 Albanija, Crna Gora i Kosovo \u2013 vi\u0161e uvoze iz SAD nego \u0161to izvoze, pa su dobile minimalnu carinu od 10%.<\/p>\n

Ali prema nacionalnim zavodima za statistiku Srbije, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine, oni tako\u0111e vi\u0161e uvoze iz SAD nego \u0161to tamo izvoze. \u0160to zna\u010di da su, koriste\u0107i Trampovu vlastitu formulu, trebali dobiti i stopu od 10%.<\/p>\n

Ovo neslaganje proizilazi iz razlika izme\u0111u podataka o trgovini SAD-a i Balkana. Ovo nije neuobi\u010dajeno \u2013 veliki dio trgovinskih tokova izme\u0111u ovih ekonomija prolazi kroz tre\u0107e zemlje, \u0161to postavlja pitanja o tome kako je takva indirektna trgovina klasifikovana na svakoj strani.<\/p>\n

\n

Koliko privrede Zapadnog Balkana izvoze u SAD i EU?<\/h4>\n<\/blockquote>\n

Ali carine koje su uvele SAD bi\u0107e najmanji problem za ekonomije Zapadnog Balkana \u2013 jednostavno zato \u0161to je njihov izvoz u SAD ograni\u010den. \u010cak i na Kosovu, koje ima najve\u0107i udio izvoza u SAD u odnosu na veli\u010dinu svoje privrede, ta cifra iznosi samo 1,1% BDP-a. U svim ostalim zemljama regiona ameri\u010dki izvoz \u010dini manje od 1% BDP-a.<\/p>\n

Grafikon 2 \/ Robni izvoz ekonomija Zapadnog Balkana u SAD i EU u 2023. (u % BDP-a)<\/em>\"\"<\/p><\/blockquote>\n

Nasuprot tome, izlo\u017eenost tr\u017ei\u0161tu EU je daleko zna\u010dajnija \u2013 i mnogo vi\u0161e zabrinjava. U Sjevernoj Makedoniji izvoz u EU dosti\u017ee skoro polovinu BDP-a. Bosna i Hercegovina i Srbija su tek neznatno \u201eu boljem polo\u017eaju\u201c, a izvoz iz EU iznosi oko jedne \u010detvrtine BDP-a. U Albaniji je ovo u\u010de\u0161\u0107e oko 13%, dok je u Crnoj Gori i na Kosovu oko 3% BDP-a, \u0161to je i dalje mnogo vi\u0161e od njihovog izvoza u SAD.<\/p>\n

To zna\u010di da \u0107e Zapadni Balkan osjetiti uticaj trgovinskog rata indirektno, kroz smanjenje izvoza u EU, \u010diji vlastiti izvoz o\u010dekuje pad zbog velike izlo\u017eenosti ameri\u010dkom tr\u017ei\u0161tu i novouvedenih ameri\u010dkih carina \u2013 od 25% na automobilski sektor, \u010delik i aluminijum, i 20% na ostalu robu.<\/p>\n

Za proizvodne ekonomije \u2013 Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu \u2013 glavni kanal uticaja bi\u0107e smanjeni izvoz robe u EU, posebno u automobilskoj industriji, koja je nedavno preuzela veliku ulogu u ovim ekonomijama.<\/p>\n

Za ekonomije zavisne od turizma \u2013 Albaniju i Crnu Goru \u2013 trgovinski rat mo\u017ee rezultirati manjim brojem turista iz EU, jer se doma\u0107instva u zemljama EU suo\u010davaju sa ni\u017eim prihodima i ve\u0107om neizvjesno\u0161\u0107u.<\/p>\n

Za cio region, uklju\u010duju\u0107i Kosovo, vjerovatan je tre\u0107i kanal: pad SDI, vo\u0111en pove\u0107anom globalnom neizvjesno\u0161\u0107u i pogor\u0161anjem izgleda za investitore sa sjedi\u0161tem u EU \u2013 koji su i dalje glavni izvor SDI u ve\u0107em dijelu regiona.<\/p>\n

\n

Koliko \u0107e EU propatiti \u2013 i \u0161ta to zna\u010di za zapadni Balkan?<\/h4>\n<\/blockquote>\n

Klju\u010dno pitanje je, dakle, koliko \u0107e sama EU patiti od novouvedenih ameri\u010dkih carina. Kolege na mom institutu su nedavno izvr\u0161ile niz simulacija \u2013 uklju\u010duju\u0107i i ovu \u2013 i ve\u0107ina procjenjuje da je uticaj na BDP EU oko 0,4\u20130,5% godi\u0161nje. Drugim rije\u010dima, ako se u prethodnim prognozama o\u010dekivao rast BDP-a EU od 1,2% ove godine, nova procjena, s obzirom na trgovinski rat, bli\u017ea je 0,7%.<\/p>\n

\u0160ta to zna\u010di za zapadni Balkan? Da bih dobio grubu procjenu, izvr\u0161io sam jednostavnu linearnu regresiju, povezuju\u0107i rast BDP-a u svakoj od privreda WB6 u posljednjih 25 godina sa rastom BDP-a EU. Rezultati (prikazani u tabeli 1) bili su iznena\u0111uju\u0107e dosljedni: za pet od \u0161est zemalja, koeficijent regresije je oko 0,8\u20130,9. To zna\u010di da kada se rast u EU uspori za 1 procentni poen, rast WB6 obi\u010dno usporava za 0,8\u20130,9 procentnih poena.<\/p>\n

Jedini izuzetak je Crna Gora, koja pokazuje znatno ve\u0107u osjetljivost \u2013 sa koeficijentom od 1,9. To je zbog njene male veli\u010dine i velike zavisnosti o turizmu, \u0161to je \u010dini posebno osjetljivom na vanjske \u0161okove. Jasan primjer je pandemija COVID-19, kada je Crna Gora do\u017eivjela najo\u0161triji pad BDP-a u Evropi. Dok je ekonomija EU pala oko 6% u 2020., a prosje\u010dna WB5 za oko 4%, crnogorski BDP pao je za 15%.<\/p>\n

Tabela 1 \/ Odnos rasta na Zapadnom Balkanu i rasta u EU<\/em><\/p><\/blockquote>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
<\/td>\n\n

AL GDP<\/span><\/b><\/p>\n<\/td>\n

\n

BA GDP<\/span><\/b><\/p>\n<\/td>\n

\n

ME GDP<\/span><\/b><\/p>\n<\/td>\n

\n

MK GDP<\/span><\/b><\/p>\n<\/td>\n

\n

RS GDP<\/span><\/b><\/p>\n<\/td>\n

\n

XK GDP<\/span><\/b><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

<\/td>\n<\/td>\n<\/td>\n<\/td>\n<\/td>\n<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
\n

EU GDP<\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

0.78***<\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

0.91***<\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

1.88***<\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

0.71***<\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

0.81***<\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

0.78***<\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

<\/td>\n\n

(0.16)<\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

(0.13)<\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

(0.22)<\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

(0.17)<\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

(0.20)<\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

(0.21)<\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

\n<\/td>\n

\n

\n<\/td>\n

\n

\n<\/td>\n

\n

\n<\/td>\n

\n

\n<\/td>\n

\n

\n<\/td>\n

\n

\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Constant<\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

2.95***<\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

1.68***<\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

0.23<\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

1.54***<\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

2.13***<\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

3.26***<\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

<\/td>\n\n

(0.451)<\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

(0.35)<\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

(0.61)<\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

(0.46)<\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

(0.57)<\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

(0.56)<\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

<\/td>\n<\/td>\n<\/td>\n<\/td>\n<\/td>\n<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n
\n

Observations<\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

25<\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

25<\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

25<\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

25<\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

25<\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

24<\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Napomena: Rezultati jednostavnih linearnih regresija, regresije godi\u0161njeg realnog rasta BDP-a u ekonomijama Zapadnog Balkana, na godi\u0161nji realni rast BDP-a u EU. Regresije su procijenjene u periodu 2000-2024.<\/em>
\n*** ozna\u010dava zna\u010daj na nivou od 1% zna\u010daja.<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Primjenjuju\u0107i ove koeficijente na trenutni \u0161ok: ako se rast EU uspori za 0,5 procentnih poena zbog Trumpovih tarifa, onda se mo\u017ee o\u010dekivati \u200b\u200busporavanje Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije za oko 0,4 procentna poena. Crna Gora bi, me\u0111utim, mogla do\u017eivjeti usporavanje od skoro 0,9 procentnih poena.<\/p>\n

\n

Vidimo li crnog labuda?<\/h4>\n<\/blockquote>\n

Ovi efekti mo\u017eda na prvi pogled ne izgledaju dramati\u010dno. Ali klju\u010dno je zapamtiti da su dostupne simulacije zasnovane na modelima, podacima i teorijama razvijenim tokom decenija trgovinske liberalizacije \u2013 perioda koji karakteri\u0161e porast globalne trgovine i smanjenje carina. Ono \u0161to sada vidimo je upravo suprotno. Trumpove tarife se stoga mogu posmatrati kao neka vrsta crnog labuda \u2013 vrlo neobi\u010dan \u0161ok za koji su na\u0161i postoje\u0107i alati slabo prikladni.<\/p>\n

To tako\u0111e zna\u010di da su rizici jasno nagnuti na donju stranu. Stvarno usporavanje privrede moglo bi biti mnogo ja\u010de nego \u0161to sada\u0161nji modeli sugeri\u0161u.<\/p>\n

Prvi izvor rizika dolazi od odmazde trgovinskih partnera, prvenstveno Kine i EU. Kina je ve\u0107 odgovorila op\u0161tim carinama od 34% na ameri\u010dku robu. EU tek treba da reaguje, ali izvje\u0161taji sugeri\u0161u da je jak i koordiniran odgovor vjerovatan. Neki o\u010dekuju da reakcija EU ne\u0107e biti ograni\u010dena na carine, ve\u0107 bi mogla biti usmjerena na velike firme uslu\u017enog sektora u SAD, s obzirom na to da SAD izvozi daleko vi\u0161e usluga u EU nego \u0161to uvozi. Takav potez bi gotovo sigurno izazvao dalju eskalaciju od strane SAD \u2013 dalje podizanje carina i mogu\u0107e preduzimanje drugih mjera. To bi zauzvrat moglo dovesti do nove runde kontramjera i Kine i EU.<\/p>\n

Drugi, i mo\u017eda vi\u0161e zabrinjavaju\u0107i, izvor rizika le\u017ei izvan okvira tradicionalnih trgovinskih modela. Samo u prva dva dana nakon Trampove objave, ameri\u010dko tr\u017ei\u0161te dionica izgubilo je oko 10 posto vrijednosti \u2013 najve\u0107i pad od pandemije COVID-19. U apsolutnom iznosu, samo 500 kompanija u S&P 500 indeksu izgubilo je preko 5 biliona dolara na tr\u017ei\u0161noj vrijednosti \u2013 vi\u0161e od 20% ameri\u010dkog BDP-a. Ekonomisti sada sve vi\u0161e predvi\u0111aju da \u0107e SAD ove godine u\u0107i u recesiju.<\/p>\n

Naravno, tr\u017ei\u0161ta bi se mogla oporaviti u narednim danima \u2013 ili bi mogla pasti jo\u0161 vi\u0161e. Ali ono \u0161to ovo jasno ilustruje je neizvjesnost, promjenjivost i nepredvidljivost posljedica.<\/p>\n

Grafikon 3 \/ S&P 500 indeks u dva dana nakon objave novih tarifa<\/em><\/p><\/blockquote>\n

\"\"<\/p>\n

Izvor: Njujork Tajms<\/em><\/p>\n

\u0160ta bi balkanske vlade trebale u\u010diniti?<\/h4>\n<\/blockquote>\n

Ve\u0107 je postalo kli\u0161e, nakon toliko kriza u posljednjih nekoliko godina, citirati \u010cer\u010dilovu re\u010denicu: \u201cNikada ne dozvolite da dobra kriza propadne\u201d. Ali za vlade Zapadnog Balkana, ovaj trenutak bi zaista trebao poslu\u017eiti kao poziv na bu\u0111enje \u2013 prilika da se suo\u010de i rije\u0161e neke od dugotrajnih strukturnih slabosti koje nastavljaju da njihove ekonomije \u010dine ranjivim na vanjske \u0161okove.<\/p>\n

Prvo, vrijeme je da se smanji prekomjerna ovisnost o jednom tr\u017ei\u0161tu ili jednoj industriji \u2013 \u010dak i ako je to tr\u017ei\u0161te EU ili je ta industrija automobilska. Diverzifikacija izvoznih destinacija, uklju\u010duju\u0107i ve\u0107i fokus na regionalne partnere, Bliski istok, Sjevernu Afriku i druga tr\u017ei\u0161ta koja brzo rastu, mogla bi pru\u017eiti tampon u situacijama poput ove. Jednako je va\u017ena diverzifikacija u nove industrije \u2013 posebno one s ve\u0107om dodanom vrijedno\u0161\u0107u i ve\u0107om finalizacijom proizvoda, koje su obi\u010dno manje osjetljive na globalne \u0161okove.<\/p>\n

Drugo, postoje\u0107i model rasta \u2013 koji se u velikoj mjeri oslanja na SDI i jeftinu radnu snagu \u2013 treba resetovati. Postoji hitna potreba za prelaskom na model vo\u0111en inovacijama, izgra\u0111en na doma\u0107im firmama, podr\u017ean koherentnom i proaktivnom industrijskom politikom.<\/p>\n

Kratkoro\u010dno gledano, vlade moraju tra\u017eiti da pokrenu druge pokreta\u010de rasta, osim izvoza. To zna\u010di pove\u0107anje doma\u0107e potro\u0161nje, na primjer kroz ve\u0107e plate, i efikasnije kori\u0161tenje fiskalne politike za pove\u0107anje javnih investicija, posebno u infrastrukturne projekte i projekte zelene tranzicije, koji mogu pru\u017eiti i kratkoro\u010dni podsticaj i dugoro\u010dnu otpornost.<\/p>\n

Ova kriza je mo\u017eda nastala daleko od Zapadnog Balkana, ali vlade Zapadnog Balkana nisu nemo\u0107ne \u2013 i zaista mogu u\u010diniti mnogo da sprije\u010de ratoborne slonove da im uni\u0161te travu.<\/p>\n

Prevod je uradio PCNEN.<\/em><\/p>\n

Link na\u00a0 verziju teksta na engleskom jeziku<\/a>.<\/a><\/p>\n

\"\"NAPOMENA:\u00a0<\/em>Ovaj tekst je objavljen u partnerstvu sa\u00a0European fund for the Balkans \u2013 predstavni\u0161tvo Network of European Foundations<\/a><\/p>\n

Stavovi izne\u0161eni u ovom tekstu ne predstavljaju stavove redakcije portala PCNEN, \u0161to ne zna\u010di, nu\u017eno, da ne postoji podudarnost ili bliskost. Uredni\u0161tvo PCNEN-a zadr\u017eava pravo da edituje komentare na tekst koji se postuju na portalu ili na PCNEN stranicama na dru\u0161tvenim mre\u017eama Facebook i Twitter.<\/em><\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ve\u0107 je postalo kli\u0161e, nakon toliko kriza u posljednjih nekoliko godina, citirati \u010cer\u010dilovu re\u010denicu: \u201cNikada ne dozvolite da dobra kriza propadne\u201d. Ali za vlade Zapadnog Balkana, ovaj trenutak bi zaista trebao poslu\u017eiti kao poziv na bu\u0111enje<\/p>\n","protected":false},"author":3316,"featured_media":427937,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[908,826,1231,3914,990],"class_list":["post-427934","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blogovi","tag-carine","tag-geopolitika","tag-tramp","tag-trgovinskirat","tag-zapadni-balkan"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/427934","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3316"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=427934"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/427934\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":427941,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/427934\/revisions\/427941"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/427937"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=427934"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=427934"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=427934"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}