Mi, koalicija organizacija civilnog dru\u0161tva iz Crne Gore, izra\u017eavamo zabrinutost zbog nedavno potpisanog sporazuma izme\u0111u Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) u petak, 28. marta, koji prijeti da ugrozi vladavinu prava, za\u0161titu \u017eivotne sredine i uskla\u0111ivanje Crne Gore sa pravnim tekovinama EU.<\/p>\n
Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina omogu\u0107ava sprovo\u0111enje velikih investicionih projekata putem direktnih pregovora s investitorima bez primjene transparentnih i nediskriminatornih procedura javnih nabavki. To je u direktnoj suprotnosti sa principima jednakog tretmana svih tr\u017ei\u0161nih u\u010desnika, kako je propisano Sporazumom o stabilizaciji i pridru\u017eivanju (SSP) izme\u0111u Crne Gore i EU.<\/p>\n
Ovaj sporazum otvara vrata preferencijalnom tretmanu investitora iz UAE, naru\u0161avanju fer konkurencije i potencijalno nezakonito dr\u017eavnoj pomo\u0107i, \u0161to je zabranjeno zakonima EU o konkurenciji. Jo\u0161 alarmantnije, sporazum uklju\u010duje odredbe o prilago\u0111avanju nacionalnog zakonodavstva potrebama specifi\u010dnih investicionih projekata i investitora \u2014 pristup koji ozbiljno ugro\u017eava pravnu sigurnost i jednakost pred zakonom.<\/p>\n
Iako je javno predstavljen kao prilika za ekonomski rast, sporazum je dogovoren i usvojen iza zatvorenih vrata, tokom elektronske sednice Vlade, i sadr\u017eaj je ostao nedostupan javnosti.<\/p>\n
Jedan od prvih javno predstavljenih projekata od strane premijera Crne Gore, gospodina Milojka Spaji\u0107a, koji sna\u017eno zagovara interese investitora pod ovim sporazumom, uklju\u010duje zakup 12 kilometara Velike pla\u017ee na 99 godina\u2014jedinstvenog i krhkog obalnog ekosistema u delti rijeke Bojane, poznatog po izuzetnom biodiverzitetu i strate\u0161koj ekolo\u0161koj vrijednosti.<\/p>\n
Ovo podru\u010dje, zajedno sa Ulcinjskom solanom, predstavlja jednu od najva\u017enijih ekolo\u0161kih zona na Balkanu. Dom je ugro\u017eenim vrstama, rijetkim stani\u0161tima pje\u0161\u010danih dina (jedinih preostalih u Crnoj Gori) i mo\u010dvarama klju\u010dnih za kontrolu poplava, spre\u010davanje erozije i ubla\u017eavanje klimatskih promjena.<\/p>\n
Ova podru\u010dja su ve\u0107 nacionalno i me\u0111unarodno priznata kao za\u0161ti\u0107ena pod IBA, IPA, Ramsar, Emerald i potencijalnom Natura 2000 mre\u017eama. Velika pla\u017ea je progla\u0161ena za\u0161ti\u0107enim podru\u010djem 1968. godine i revizija studije za\u0161tite je pripremljena od strane Agencije za za\u0161titu \u017eivotne sredine 2022 godine, ali proces nikada nije finalizovan.<\/p>\n
Godine 2024, italijanski nau\u010dnici, pod projektom finansiranim od EU, sproveli su studiju pod nazivom “Podr\u0161ka pripremi projekata za sektor \u017eivotne sredine i klimatskih promjena, Crna Gora”. Studija nagla\u0161ava da je za\u0161tita Velike pla\u017ee klju\u010dna za o\u010duvanje ekolo\u0161ke dimenzije u Crnoj Gori i da njen pejza\u017e \u0161titi od erozije i daljeg poplavljivanja \u0161ireg podru\u010dja.<\/p>\n
Uprkos ovome, Vlada izgleda da nastavlja s planovima za masovnu urbanizaciju, luksuzna odmarali\u0161ta i mogu\u0107i razvoj infrastrukture koji protivrje\u010de postoje\u0107im strate\u0161kim dokumentima i zakonski obavezuju\u0107im za\u0161titama.<\/p>\n
\u0160tavi\u0161e, Prostorni plan Crne Gore\u2014najva\u017eniji planski dokument u zemlji\u2014jo\u0161 uvijek nije usvojen, uklju\u010duju\u0107i komentare i zaklju\u010dke iznijete tokom javne debate, iako je prethodni plan istekao 2020. godine i javne konsultacije o novom nacrtu zavr\u0161ene su po\u010detkom 2024.<\/p>\n
Duboko smo zabrinuti \u0161to se ka\u0161njenje u usvajanju koristi za retroaktivno prilago\u0111avanje plana kako bi se bez konsultacija smjestili novi i ekolo\u0161ki \u0161tetni projekti, uklju\u010duju\u0107i one u okviru sporazuma Crne Gore i UAE.<\/p>\n
Vjerujemo da ovakav razvoj doga\u0111aja:<\/p>\n
\u00b7\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Kr\u0161i klju\u010dne odredbe SSP-a i pravila EU o konkurenciji,<\/p>\n
\u00b7\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Potkopava integritet crnogorskog planiranja i pravnog sistema,<\/p>\n
\u00b7\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Ugro\u017eava podru\u010dja izuzetne ekolo\u0161ke i zajedni\u010dke vrijednosti, i<\/p>\n
\u00b7\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Diskredituje posve\u0107enost Crne Gore odr\u017eivom razvoju i integraciji u EU.<\/p>\n
Molimo evropske institucije da:<\/p>\n
\u00b7\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Zatra\u017ee punu transparentnost od crnogorskih vlasti u vezi sa sadr\u017eajem i pravnim osnovom sporazuma sa UAE;<\/p>\n
\u00b7\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Procijene uskla\u0111enost sporazuma sa Sporazumom o stabilizaciji i pridru\u017eivanju i relevantnim pravnim okvirom EU;<\/p>\n
\u00b7\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Pozovu na za\u0161titu strate\u0161kih prirodnih podru\u010dja Crne Gore, posebno onih koji su ve\u0107 deo ekolo\u0161kih koridora me\u0111unarodnog zna\u010daja;<\/p>\n
\u00b7\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Podr\u017ee crnogorske institucije, predstavnike op\u0161tine Ulcinj i civilno dru\u0161tvo u o\u010duvanju demokratskih standarda, za\u0161tite \u017eivotne sredine i javnog interesa.<\/p>\n
Stojimo na raspolaganju da pru\u017eimo svu dostupnu dokumentaciju, pravne analize i terenske podatke vezane za sporazum i njegove o\u010dekivane posledice. Duboko smo posve\u0107eni evropskoj budu\u0107nosti Crne Gore i za\u0161titi na\u0161eg prirodnog i pravnog nasle\u0111a.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Mi, koalicija organizacija civilnog dru\u0161tva iz Crne Gore, izra\u017eavamo zabrinutost zbog nedavno potpisanog sporazuma izme\u0111u Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) u petak, 28. marta, koji prijeti da ugrozi vladavinu prava, za\u0161titu \u017eivotne sredine i uskla\u0111ivanje Crne Gore sa pravnim tekovinama EU<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":305056,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-427912","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/427912","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=427912"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/427912\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":427915,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/427912\/revisions\/427915"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/305056"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=427912"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=427912"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=427912"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}