{"id":427393,"date":"2025-04-04T06:24:36","date_gmt":"2025-04-04T04:24:36","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=427393"},"modified":"2025-04-04T06:24:36","modified_gmt":"2025-04-04T04:24:36","slug":"kako-iluzija-savrsenstva-na-drustvenim-mrezama-utjece-na-nas","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/04\/04\/kako-iluzija-savrsenstva-na-drustvenim-mrezama-utjece-na-nas\/","title":{"rendered":"Kako iluzija savr\u0161enstva na dru\u0161tvenim mre\u017eama utje\u010de na nas?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Danijela Paska<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Rijetki su oni koji danas nemaju profil na barem jednoj dru\u0161tvenoj mre\u017ei \u2013 Facebooku, Instagramu, LinkedInu, TikToku ili Twitteru, odnosno X-u. Gledaju\u0107i evoluciju dru\u0161tvenih mre\u017ea iz perspektive sociolo\u0161kih teorija, vidimo da od po\u010detka slu\u017ee kao medij za \u0161irenje informacija, vijesti, ali i propagande, kao i da imaju odre\u0111eni manipulativni karakter te promi\u010du normu samopredstavljanja.<\/p>\n

Dru\u0161tvene mre\u017ee zapravo mo\u017eemo nazvati pozornicom na kojoj stvaramo i prikazujemo idealnu verziju sebe. U razumijevanju toga poma\u017ee nam sociolog Erving Goffman (The Presentation of Self in Everyday Life, 1971.) koji je utemeljio teoriju o samopredstavljanju, razlikuju\u0107i prednji i stra\u017enji plan pozornice. Feed i profili na dru\u0161tvenim mre\u017eama bili bi prednji plan, u koji stavljamo fotografije iz situacijskih aktivnosti (kava, \u0107askanja, ru\u010dkova, putovanja, odlazaka na izlo\u017ebe, dru\u0161tvenih doga\u0111anja), a stra\u017enji bi bio sve ono nesavr\u0161eno \u0161to je potrebno da se dobije ta fotografija \u2013\u00a0 ono poznato behind the scences, \u0161to sada postaje trend na dru\u0161tvenim mre\u017eama s ciljem skidanja iluzije savr\u0161enosti.<\/p>\n

Bilo da se radi o dijeljenju nekog profesionalnog uspjeha na LinkedInu, storyju sa savr\u0161enog odmora na Instagramu ili brojnim pa\u017eljivo ure\u0111enim selfijima s besprijekornim kadrovima i filtrima, svi neprestano oblikujemo svoj online identitet kako bi odgovarao ugla\u0111enoj pri\u010di. Ali kakav utjecaj ovo odabrano savr\u0161enstvo ima na na\u0161e mentalno zdravlje, samopouzdanje i percepciju dru\u0161tvene stvarnosti?<\/p>\n

\n

Kazali\u0161te profesionalnog uspjeha<\/h3>\n<\/blockquote>\n

LinkedIn je oduvijek poznat kao dru\u0161tvena mre\u017ea namijenjena za poslovni svijet i profesionalno umre\u017eavanje. Moglo bi je se definirati kao platformu na kojoj ljudi prikazuju svoja postignu\u0107a, unaprje\u0111enja i poslovne prekretnice. No, kada do\u0111ete na LinkedIn, \u010dini se kao da su svi uspje\u0161ni \u2013 svi dobivaju nove certifikate, pronalaze poslove iz snova ili pokre\u0107u vlastiti biznis.<\/p>\n

Postoji \u010dak i \u201cpropisani\u201d rje\u010dnik izraza na LinkedInu, poput \u201cI am thrilled\u201d ili \u201cHappy to announce\u201d, \u0161to stvara iluziju pozitivnih emocija, sre\u0107e, uzbu\u0111enja i postignu\u0107a. Iako ovo mo\u017ee biti inspirativno, mo\u017ee dovesti i do sumnje u sebe za one koji se bore u svojoj karijeri. Dok pregledavamo LinkedIn, mo\u017eemo ste\u0107i dojam da zaostajemo u svojoj karijeri, \u010dak i ako nam objektivno ide relativno dobro. Time ulazimo u vrtlog dru\u0161tvenih o\u010dekivanja, normi i imperative sre\u0107e, odnosno uspje\u0161nog profesionalnog \u017eivota.<\/p>\n

\n

Iluzija savr\u0161enog \u017eivota i imperativ sre\u0107e<\/h3>\n<\/blockquote>\n

S druge strane imamo Instagram, koji je ispunjen fotografijama s putovanja koje oduzimaju dah, super hranom, lijepom odje\u0107om i ljudima za koje se \u010dini da se uvijek dobro zabavljaju. Dru\u0161tveni mediji funkcioniraju poput neprekidne trake na kojoj ljudi selektivno prikazuju najbolje dijelove svojih \u017eivota, stvaraju\u0107i iluziju besprijekornog postojanja.<\/p>\n

Stalna izlo\u017eenost idealiziranim verzijama \u017eivota mo\u017ee nas navesti da se osje\u0107amo nedostatno te neprestano tragamo za ne\u010dime \u0161to \u0161to smo vidjeli na Instagramu. Po\u010dinjemo uspore\u0111ivati \u200b\u200bna\u0161u svakodnevnu stvarnost \u2013 neuredne sobe, stres na poslu i osobne probleme \u2013 s tu\u0111im odabranim savr\u0161enstvom. Ukratko, to dovodi do nerealnih o\u010dekivanja i nezadovoljstva vlastitim \u017eivotom.<\/p>\n

Ono \u0161to ne vidimo na dru\u0161tvenim mre\u017eama su nemontirani trenuci \u2013 ranojutarnji letovi, stres planiranja ili trud iza snimanja te savr\u0161ene snimke, ali i svijet svakodnevnog \u017eivota koji prosje\u010dni ljudi \u017eive. Uz svakodnevicu i obaveze, stvarnost je takva da ljudi snimaju desetke fotografija kako bi dobili jednu besprijekornu, \u010desto koriste\u0107i filtre i alate za ure\u0111ivanje kako bi je dodatno pobolj\u0161ali.<\/p>\n

Time dolazimo do nerealnih usporedbi koje nesvjesno utje\u010du na nas u smislu da \u017eelimo i mi isprobati sve to \u0161to se prikazuje na Instagramu, da \u201cdr\u017eimo korak\u201d s trendovima, da budemo kao drugi, da putujemo, da izlazimo, da vje\u017ebamo, da imamo dru\u0161tveni \u017eivot, \u0161to nam stvara nepotreban pritisak i nezadovoljstvo vlastitim \u017eivotom.<\/p>\n

Sigurno svi znate za jedan primjer \u2013 nedavni trend u Hrvatskoj iz doba Adventa, kada smo svi htjeli probati Dubai fritule, iako ih si mo\u017eda nismo mogli priu\u0161titi. I ako smo ih probali, morali smo fotku fritula (i nas na Adventu) staviti na dru\u0161tvene mre\u017ee!<\/p>\n

\n

Kultura selfija: savr\u0161eni kutovi, savr\u0161ena lica<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Jedan od naj\u0161tetnijih u\u010dinaka dru\u0161tvenih medija je promicanje nerealnih standarda ljepote. Uz pomo\u0107 filtera, aplikacija za uljep\u0161avanje i profesionalne rasvjete svatko mo\u017ee izgledati besprijekorno. Platforme kao \u0161to su TikTok, Snapchat i Instagram normalizirale su upotrebu filtera koji zagla\u0111uju ko\u017eu, mr\u0161ave lice i uklanjaju odre\u0111ene nedostatke. Iako ovi alati mogu biti zabavni, oni tako\u0111er doprinose iskrivljenoj samopercepciji. Ljudi po\u010dinju povezivati \u200b\u200bsvoj stvarni izgled s nesavr\u0161eno\u0161\u0107u jer njihova pojava na dru\u0161tvenim mre\u017eama izgleda \u2018bolje\u2019.<\/p>\n

Istra\u017eivanja1 pokazuju da se mlade osobe, posebno \u017eene, koje vi\u0161e vremena provode na dru\u0161tvenim mre\u017eama, \u010desto bore s negativnom slikom o sebi, vjeruju\u0107i da ne odgovaraju \u2018idealnoj\u2019 ljepoti prikazanoj na internetu. Iako neizbje\u017ean kod odraslih ljudi, ovaj trend posebno zahva\u0107a mla\u0111e generacije \u2013 utje\u010de na njihovu percepciju vlastitog tijela, prirodnog izgleda i njihovo samopouzdanje.<\/p>\n

Uz to, recentna istra\u017eivanja2 potvr\u0111uju negativan utjecaj na percepciju prirodnog izgleda u usporedbi s besprijekornom, simetri\u010dnom verzijom koju osobe vide na dru\u0161tvenim mre\u017eama, \u0161to mo\u017ee dovesti do nezadovoljstva tijelom, pa \u010dak i stanja poput tjelesne dismorfije, porasta bulimije i anoreksije. Osim toga, relevantna istra\u017eivanja pokazuju da pretjerano kori\u0161tenje dru\u0161tvenih medija negativno utje\u010de na mentalno zdravlje jer pogoduje razvoju anksioznosti, depresije i ni\u017eeg samopouzdanja.<\/p>\n

Kada se ljudi upuste u opsesivno predstavljanje svog lika online, oslanjaju se na lajkove i komentare kao potvrdu svoje vrijednosti, \u0161to utje\u010de na mentalno zdravlje na razne na\u010dine:<\/p>\n

– pove\u0107ava anksioznost i depresiju \u2013 uspore\u0111ivanje stvarnog \u017eivota s idealiziranim svijetom dru\u0161tvenih medija mo\u017ee dovesti do osje\u0107aja neadekvatnosti,
\n– negativno utje\u010de na samopouzdanje \u2013 gledanje \u2018savr\u0161enih\u2019 ljudi i \u017eivota na internetu mo\u017ee nas navesti da se osje\u0107amo kao da nismo dorasli,
\n– \u0161iri strah od propu\u0161tanja (eng. fear of missing out \u2013 FOMO) \u2013 pritisak da se dr\u017ei korak s trendovima i iskustvima mo\u017ee uzrokovati stres i nezadovoljstvo vlastitim \u017eivotom,
\n– stvara ovisnost o dru\u0161tvenim mre\u017eama \u2013 ciklus potvr\u0111ivanja kroz lajkove i komentare mo\u017ee u\u010diniti ljude pretjerano ovisnim o internetskom odobravanju i priznanju.<\/p>\n

Jedan od primjera iz popularne kulture koji ilustrira trend savr\u0161enog predstavljanja na dru\u0161tvenim mre\u017eama je Netflixova serija Emily in Paris s Lily Collins u glavnoj ulozi.
\nEmily prikazuje ultimativni \u017eivot \u201csavr\u0161en za Instagram\u201d, dijele\u0107i estetski dopadljive trenutke iz Pariza i drugih gradova. Serija suptilno nagovje\u0161tava nerealnu prirodu utjecajnih osoba na dru\u0161tvenim mre\u017eama za koje se \u010dini da imaju besprijekoran \u017eivot, zanemaruju\u0107i stvarne borbe poput usamljenosti, kulturnih barijera i pote\u0161ko\u0107a na radnom mjestu.<\/p>\n

\n

Obrat u predstavljanju stvarnosti<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Pretjerana konzumacija i predstavljanje savr\u0161enog \u017eivota i tijela bili su izra\u017eeni od po\u010detaka dru\u0161tvenim mre\u017ea pa sve do nedavno. Ipak, u posljednje vrijeme pojavljuje se osvje\u017eavaju\u0107i protupokret, odnosno obrat: umjesto da jure za nedosti\u017enim savr\u0161enstvom, influenceri_ce, ali i ostali korisnici_e prihva\u0107aju nesavr\u0161enost. Od pokazivanja ko\u017ee bez \u0161minke do dijeljenja stvarnih \u017eivotnih problema, ovaj novi trend redefinira ljepotu, autenti\u010dnost i samoprihva\u0107anje.<\/p>\n

Sada, influenceri_ce odbacuju filtere i pokazuju svoje pravo, neuljep\u0161ano lice. Objave s he\u0161tegovima #NoFilter i #SkinPositivity pokazuju akne, o\u017eiljke i teksturu ko\u017ee bez uobi\u010dajenog \u201efoto\u0161opiranja\u201c. Sve vi\u0161e utjecajnih osoba i kreator(ic)a na dru\u0161tvenim mre\u017eama \u201crazmi\u010de zastore\u201d kako bi otkrili \u0161to se nalazi u pozadini navodnog savr\u0161enstva dru\u0161tvenih medija. Takva transparentnost poma\u017ee publici da se pove\u017ee s influencerima_cama na dubljoj razini, razotkrivaju\u0107i da dru\u0161tveni mediji \u010desto nude konstruiranu stvarnost.<\/p>\n

Me\u0111utim, ovi trendovi jo\u0161 uvijek su nedovoljno ra\u0161ireni i jo\u0161 uvijek se suo\u010davamo s nizom prijetnji i negativnog utjecaja. Na dru\u0161tvenim mre\u017eama postoji neizgovoreno pravilo da uvijek moramo izgledati sretno. Svaki znak borbe, tuge ili nesavr\u0161enosti \u010desto je prikriven ili izostavljen. Razvijamo razli\u010dite persone za svaku platformu: na LinkedInu smo uspje\u0161ne, ambiciozne profesionalke s beskrajnim postignu\u0107ima; na Instagramu smo otmjene avanturistkinje koje putuju svijetom (naj\u010de\u0161\u0107e s nejasnim izvorima prihoda \u2013 radimo na daljinu?), i tako dalje.<\/p>\n

\n

Prekomjerna uporaba dru\u0161tvenih medija i njezine posljedice<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Jedna od prijetnji svakako je ovisnost o dru\u0161tvenim mre\u017eama, odnosno njihova pretjerana konzumacija. Jeste li se ikada zatekle kako satima besmisleno listate po mobitelu? Ako da, niste same. Dru\u0161tvene mre\u017ee osmi\u0161ljene su kako bi zadr\u017eale pa\u017enju korisnika_ca, \u0161to \u010desto dovodi do prekomjernog vremena provedenog ispred ekrana, \u0161to mo\u017ee poremetiti san, smanjiti produktivnost i pove\u0107ati razinu stresa.<\/p>\n

Umjesto da \u017eive u trenutku, ljudi postaju zaokupljeni bilje\u017eenjem i dijeljenjem iskustava, ponekad propu\u0161taju\u0107i istinsku radost. Pretpostavljam da ste sve barem jednom bile u situaciji da na putovanju \u010dekate u redu da pozirate ispred neke must see atrakcije, ili da u restoranu ne po\u010dnete jesti dok niste fotografirali naru\u010denu hranu, ili da na koncertu, umjesto da ple\u0161ete i u\u017eivate u glazbi, ve\u0107inu vremena provodite snimaju\u0107i videozapise koje \u0107ete objaviti na internetu. Iako dijeljenje iskustava nije samo po sebi lo\u0161e, davanje prednosti \u201cvirtualnom odobrenju\u201d kroz lajkove, komentare i broj pregleda nad u\u017eivanjem u stvarnom \u017eivotu mo\u017ee dovesti do povr\u0161nog osje\u0107aja ispunjenja.<\/p>\n

\n

Kako odr\u017eati zdrav odnos prema dru\u0161tvenim mre\u017eama?<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Era dru\u0161tvenih mre\u017ea donijela je niz promjena te pozitivnih i negativnih u\u010dinaka na svakodnevicu i \u017eivote ljudi. Evo nekoliko savjeta za odr\u017eavanje zdrave ravnote\u017ee:<\/p>\n

1. Ograni\u010dite vrijeme kori\u0161tenja ekrana \u2013 postavite dnevna vremenska ograni\u010denja za kori\u0161tenje dru\u0161tvenih medija kako biste sprije\u010dili pretjeranu anga\u017eiranost.<\/p>\n

2. Slijedite stvarnost, a ne iluzije \u2013 prestanite pratiti profile zbog kojih se osje\u0107ate nesigurno i slijedite one koji promoviraju autenti\u010dnost i pozitivnost.<\/p>\n

3. Odmorite se, napravite detoks \u2013 digitalna detoksikacija s vremena na vrijeme mo\u017ee pozitivno utjecati na va\u0161 um i smanjenje stresa.<\/p>\n

4. Odr\u017eavajte odnose u stvarnom \u017eivotu \u2013 provedite vi\u0161e vremena s obitelji i prijateljima osobno umjesto da se oslanjate isklju\u010divo na online interakcije.<\/p>\n

5. Radite na prihva\u0107anju sebe i osvijestite da savr\u0161enstvo ne postoji \u2013 podsjetite se da dru\u0161tveni mediji ne predstavljaju stvarnost. Va\u0161u vrijednost ne odre\u0111uju lajkovi ili broj pratitelja_ica.<\/p>\n

1. Vidi: \u201cReducing social media use significantly improves body image in teens and young adults\u201d American Psychological Association (2023.) https:\/\/www.apa.org\/news\/press\/releases\/2023\/02\/social-media-body-image & Alfonso-Fuertes, I., Alvarez-Mon, M. A., Sanchez del Hoyo, R., Ortega, M. A., Alvarez-Mon, M., & Molina-Ruiz, R. M. (2023.) \u201cTime spent on Instagram and body image, self-esteem, and physical comparison among young adults in Spain: Observational study.\u201d https:\/\/doi.org\/10.2196\/42207 \u21a9\ufe0e<\/em>
\n2. Thai, H., Davis, C. G., Mahboob, W., Perry, S., Adams, A., & Goldfield, G. S. (2023). \u201cReducing social media use improves appearance and weight esteem in youth with emotional distress.\u201d Psychology of Popular Media, 42(1) https:\/\/doi.org\/10.1037\/ppm0000442 \u21a9\ufe0e<\/em><\/p><\/blockquote>\n

voxfeminae.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kada se ljudi upuste u opsesivno predstavljanje svog lika online, oslanjaju se na lajkove i komentare kao potvrdu svoje vrijednosti, \u0161to utje\u010de na mentalno zdravlje na razne na\u010dine<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":324832,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-427393","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/427393","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=427393"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/427393\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":427400,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/427393\/revisions\/427400"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/324832"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=427393"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=427393"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=427393"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}