{"id":427150,"date":"2025-04-01T06:24:35","date_gmt":"2025-04-01T04:24:35","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=427150"},"modified":"2025-04-01T06:24:35","modified_gmt":"2025-04-01T04:24:35","slug":"trampova-politika-prema-iranu-zabava-bez-strategije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/04\/01\/trampova-politika-prema-iranu-zabava-bez-strategije\/","title":{"rendered":"Trampova politika prema Iranu: zabava bez strategije"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Hussein Assaf<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Kako perspektiva ameri\u010dko-izraelskog vojnog napada na Iran raste, vjerovatno\u0107a rata punih razmjera vi\u0161e nije pretjerana. Me\u0111utim, ono \u0161to se \u010desto zanemaruje je da takav sukob ne\u0107e ostati ograni\u010den i da bi pokrenuo lan\u010danu reakciju daleko izvan zapadne Azije \u2013 onu koja bi mogla zavr\u0161iti nuklearnom tragedijom.<\/p>\n

U sr\u017ei ove opasnosti le\u017ei jednostavna, ali opasna, \u017ee\u0111 za nasle\u0111em.<\/p>\n

Me\u0111u najopasnijim aspektima politike ameri\u010dkog predsjednika Donalda Trampa prema Iranu je njegova kompulzivna potreba za kontrastom \u2013 da sebe defini\u0161e kao antitezu biv\u0161eg predsjednika D\u017eoa Bajdena, i izuzetnijeg od biv\u0161eg predsjednika Baraka Obame.<\/p>\n

Ovaj impuls nije ukorijenjen u reformi politike, ve\u0107 u otvorenoj agresiji, performativnom dr\u017eanju dizajniranom da stvori predsjedni\u0161tvo spektakla. U takvim okvirima, rat postaje vi\u0161e od strate\u0161ke opcije \u2013 postaje sredstvo za samoovjekovje\u010denje. Ta imperijalna oholost, zajedno s narcisti\u010dkom opsesijom naslije\u0111em, gura svijet bli\u017ee nuklearnoj katastrofi.<\/p>\n

\n

Trumpova opsesija razlikovanjem<\/h3>\n<\/blockquote>\n

O\u0161tra ilustracija ovakvog na\u010dina razmi\u0161ljanja je Trampova odluka iz 2020. da ubije komandanta iranskih snaga Kuds generala Kasema Sulejmanija. Kako je izvijestio Njujork tajms, zvani\u010dnici Pentagona su Trampu predstavili nekoliko opcija odgovora nakon napada na ameri\u010dku ambasadu u Iraku, uklju\u010duju\u0107i i onu “najekstremniju”: ciljanje na Sulejmanija.<\/p>\n

“Nisu mislili da \u0107e on to prihvatiti”, navodi se u izvje\u0161taju, isti\u010du\u0107i da su “u ratovima koji su vo\u0111eni od napada 11. septembra 2001. zvani\u010dnici Pentagona \u010desto nudili nevjerovatne opcije predsjednicima kako bi druge mogu\u0107nosti izgledale ugodnije.”<\/p>\n

Njegov radikalni izbor bio je u skladu s Trampovom dugotrajnom fiksacijom da nadma\u0161i Obamu, posebno u zasjenjivanju napada na Osamu bin Ladena 2011. i poni\u0161tavanju iranskog nuklearnog sporazuma \u2013 tako\u0111e poznatog kao Zajedni\u010dki sveobuhvatni plan akcije (JCPOA).<\/p>\n

Tramp je u vi\u0161e navrata ismijavao JCPOA kao \u201enajgori sporazum u istoriji\u201c, povukao se iz njega u jednom od svojih najranijih spoljnopoliti\u010dkih akata. Ironi\u010dno, \u010dovjek koji je jednom optu\u017eio Obamu da planira rat s Iranom kako bi osigurao ponovni izbor na kraju je bio najbli\u017ei tome da ga sam pokrene.<\/p>\n

Sulejmanijevo ubistvo je osmi\u0161ljeno kako bi se izgladila nacionalna vjerodostojnosti i oja\u010dala mitologija Trampa kao predsjednika akcije i prkosa, bez obzira na globalnu cijenu.<\/p>\n

\n

Signalgejt<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Uvid u Trampov trenutni vanjskopoliti\u010dki etos do\u0161ao je putem nedavnog curenja informacija nazvanog “Signalgate”, otkrivaju\u0107i kako se odluke u njegovoj administraciji ne okre\u0107u strategiji, ve\u0107 optici politi\u010dkih osveta.<\/p>\n

U privatnom razgovoru u Signal-u koji je gre\u0161kom podijeljen s novinarom The Atlantic D\u017eefrijem Goldbergom, vi\u0111eni su visoki Trampovi zvani\u010dnici kako razgovaraju o potencijalnim udarima na Jemen \u2013 ne sa strate\u0161kom precizno\u0161\u0107u, ve\u0107 sa strana\u010dkim obrtom.<\/p>\n

Ameri\u010dki potpredsjednik JD Vens je upozorio da \u0107e javnost vjerovatno dovesti u pitanje tu odluku, posebno s obzirom na njene ekonomske i politi\u010dke posljedice u SAD i EU.<\/p>\n

Ameri\u010dki ministar odbrane Pit Hegset je odgovorio: “Prenositi ovo javnosti \u0107e biti te\u0161ko bez obzira na sve. Niko ne zna ko su Huti – zbog \u010dega moramo zadr\u017eati fokus na: 1) Bajden nije uspio i 2) finansirani od Irana.”<\/p>\n

Dodao je da napad nema mnogo veze s oru\u017eanim snagama koje predvode Huti, a vi\u0161e s “vra\u0107anjem slobode plovidbe” i “ponovnim uspostavljanjem odvra\u0107anja – koje je Bajden razbio”. Vanjska politika je ovdje svedena na performativnu utakmicu mr\u017enje.<\/p>\n

\n

Istorijsko nasle\u0111e<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Tramp izbornu pobjedu ne tretira kao mandat s ograni\u010denjima, ve\u0107 kao otvorenu licencu \u2013 dozvolu da vlada kroz hir \u2013 i, kao takav, bio je prili\u010dno otvoren po pitanju mogu\u0107nosti produ\u017eenja svog predsjedni\u010dkog mandata za tre\u0107i mandat.<\/p>\n

Za njega je predsjedni\u0161tvo referendum o sebi. U nedavnom postu na X, Tramp je citirao Napoleona Bonapartu: “Onaj ko spasi svoju zemlju ne kr\u0161i nijedan zakon.” Osje\u0107aj dovoljno govori. Poput Napoleona, Tramp sebe vidi iznad zakona, vezan samo svojom zami\u0161ljenom sudbinom.<\/p>\n

Trampove odluke \u2013 posebno u vezi s Iranom \u2013 \u010desto nose ovaj Napoleonov potpis: hrabar, rizi\u010dan i li\u010dni. On ne vodi samo politiku; on oblikuje mitologiju. Ba\u0161 kao \u0161to je Napoleon imperijalne kampanje uobli\u010dio kao nacionalni spas, Tramp eskalacije opisuje kao akte patriotske hrabrosti, oslanjaju\u0107i se na vojnu agresiju ne samo radi strate\u0161ke prednosti, ve\u0107 i da bi u\u010dvrstio svoj imid\u017e nezamjenjivog vo\u0111e.<\/p>\n

Portret Endrija D\u017eeksona koji sada visi u Ovalnom kabinetu nagla\u0161ava ovu viziju. D\u017eeksonovo nemilosrdno zalaganje za “nacionalnu veli\u010dinu” kroz \u0161irenje i prisilna uklanjanja nije fusnota u Trampovom ideolo\u0161kom okviru – to je nacrt. Tamo gdje je D\u017eekson vidio Indijance kao prepreke koje treba izbrisati, Tramp postavlja Iran na sli\u010dan na\u010din: necivilizovanu silu koja se opire ameri\u010dkoj nadmo\u0107i.<\/p>\n

Trampova opsesija Iranom nije samo geopoliti\u010dka, ona je civilizacijska. \u201cU\u010dinimo Ameriku ponovo velikom\u201d vi\u0161e je od slogana kampanje \u2013 to je eho Manifest Destiny 21. vijeka. Svijet, u ovoj viziji, je niz teritorija \u2013 neke su u skladu, druge prkosne. Za Trampa, Iran je potonje: nije suverena nacija, ve\u0107 strate\u0161ka mrlja.<\/p>\n

Retorika ameri\u010dkog predsjednika oslanja se na jo\u0161 starije ideje \u2013 odra\u017eavaju\u0107i evropsko kolonijalno uvjerenje iz 14. vijeka da su zemlje izvan kontinenta koje su bile predmet okupacije, bez nadle\u017enosti ili suvereniteta. Gaza, Panama, Grenland, Kanada \u2013 Trampov jezik odra\u017eava na\u010din razmi\u0161ljanja da je svijet podijeljen na zone kontrole, a o svemu izvan ameri\u010dkih granica se mo\u017ee pregovarati, ako ve\u0107 ne i potra\u017eivati.<\/p>\n

\n

Imaginarna zemlja<\/h3>\n<\/blockquote>\n

U svojoj borbi za naslije\u0111e, Tramp igra ulogu osvaja\u010da, a ne administratora. On ne nastoji samo da porazi Iran, ve\u0107 da prepravi pri\u010du o ameri\u010dkom padu \u2013 sa sobom kao silom njenog preokreta. Ono \u0161to frustrira Trampa nije samo to \u0161to Iran osporava hegemoniju SAD \u2013 kao \u0161to su po\u010deli \u010diniti mnogi drugi – globalni jug i velike mo\u0107ne dr\u017eave, ve\u0107 to \u0161to taj prkos omogu\u0107ava drugim nacijama \u0161irom regije i \u0161ire. Iranski suverenitet je nepodno\u0161ljiv ne zbog njegovog oru\u017eja ili ideologije, ve\u0107 zato \u0161to se usu\u0111uje da odbaci poredak koji je nametnuo SAD.<\/p>\n

Sve dok Iran odr\u017eava svoj suverenitet i podr\u017eava regionalne grupe otpora i nacije koje prkose agendi Va\u0161ingtona, on postaje simbol neposlu\u0161nosti \u2013 meta ne samo sankcija, ve\u0107 potencijalno i rata.<\/p>\n

Ipak, istorija upozorava na potcjenjivanje Irana. To je drevno, duboko nacionalno, civilizovano dru\u0161tvo u kojem se \u010dak i protivnici vladaju\u0107e elite okupljaju kada se pojave strane prijetnje. Sulejmanijevo ubistvo je to dokazalo. Milioni su se izlili na ulice da ga oplakuju \u2013 ne samo lojalisti, ve\u0107 i kriti\u010dari, disidenti i zajednice dijaspore. Njegova smrt ujedinila je zemlju u bijesu i tuzi.<\/p>\n

Gnjev se samo produbio kada je Tramp zaprijetio bombardovanjem iranskih kulturnih lokacija. Svaki budu\u0107i vojni udar vjerovatno bi imao isti u\u010dinak, ujedinjuju\u0107i \u010dak i kriti\u010dare iranske vlade iza nacionalne odbrane. Ovo nacionalno jedinstvo, u kombinaciji s antiimperijalisti\u010dkim dr\u017eanjem Teherana i podr\u0161kom regionalnim pokretima otpora, stavlja ga u direktnu suprotnost Trampovskom svjetonazoru.<\/p>\n

Ono \u0161to ovaj scenario \u010dini jo\u0161 nestabilnijim je Trampovo pogre\u0161no uvjerenje da \u0107e jem\u010diti uspjeh pritisak da prisili na promjenu pona\u0161anja u regionu. Dok su monarhije Persijskog zaliva i neke evropske sile mo\u017eda pokleknule pod prisilom iz Trampove ere, Iran je izgra\u0111en da se odupre takvoj taktici. Kampanja “maksimalnog pritiska” mo\u017eda je nagovorila na normalizaciju neke arapske dr\u017eave, ali Iran nije ni Bahrein ni UAE.<\/p>\n

Tramp se prema Iranu odnosi kao prema izmi\u0161ljenom unosu na karti, poput “Meksi\u010dkog zaliva” – objektu, a ne akteru. Ali Iran je dom za 85 miliona ljudi, sa otpornom vojskom i sofisticiranim politi\u010dkim sistemom. Gre\u0161ka je fatalna: ne mo\u017eete zastra\u0161iti zemlju koju ne razumijete.<\/p>\n

\n

Devastacija u Trampovoj slici<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Ukoliko SAD i Izrael zapo\u010dnu napad velikih razmjera, odgovor Irana mogao bi biti potresan. To bi moglo uklju\u010divati \u200b\u200bzatvaranje Ormu\u0161kog moreuza, udar na ameri\u010dke baze u Persijskom zalivu i razaranju kriti\u010dne izraelske infrastrukture.<\/p>\n

U egzistencijalnom scenariju, Tel Aviv bi \u010dak mogao razmotriti nuklearnu odmazdu. Zapadni vojni analiti\u010dari dugo su upozoravali da se ne potcjenjuje domet Irana – od rojeva dronova do visoko preciznih projektila.<\/p>\n

Svaka ameri\u010dka baza u regionu bi bila meta. Od Katara do Kuvajta, ameri\u010dka sredstva su smje\u0161tena u zemljama koje nisu bile opremljene za produ\u017eeni rat. Iran je ve\u0107 upozorio da oni koji omogu\u0107avaju agresiju ne\u0107e biti po\u0161te\u0111eni. Sjetite se da su Iranci pre\u017eivjeli osmogodi\u0161nji rat sa Irakom koji je podr\u017eavao Zapad i zemlje Zaliva, uprkos \u010dinjenici da je islamska revolucija u nastajanju jedva stala na noge i da je nafta bila 8 dolara po barelu.<\/p>\n

Regionalni rat bi izvr\u0161io ogroman pritisak na dr\u017eave Persijskog zaliva da zauzdaju Va\u0161ington ili reskiraju politi\u010dku, ekonomsku i vojnu destabilizaciju na vlastitom tlu.<\/p>\n

U razgovoru koji je otkrio Signalgejt, Vens je podsjetio kolege da, iako samo tri posto ameri\u010dke trgovine te\u010de kroz Suecki kanal, “40 posto evropske trgovine ide”, dodaju\u0107i da Tramp mo\u017eda ne\u0107e shvatiti ovu kontradikciju. Eskalacija s Iranom ne bi poremetila samo ciljeve SAD, ve\u0107 i globalne lance snabdijevanja i energetska tr\u017ei\u0161ta koja direktno uti\u010du na njegove glavne saveznike.<\/p>\n

Ameri\u010dka strate\u0161ka komanda (STRATCOM) ve\u0107 je upozorila da Iran mo\u017ee biti udaljen manje od nedelju dana od proizvodnje uranijuma za oru\u017eje \u2013 \u0161to je manje u odnosu na prethodnu procenu za 10 do 15 dana.<\/p>\n

\n

Ubrzavanje imperijalnog kolapsa<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Vojni udar bi vjerovatno ubrzao, a ne sprije\u010dio nuklearne ambicije Teherana. Pod egzistencijalnom prijetnjom, Islamska Republika bi se mogla proglasiti nuklearnom silom \u2013 udaljavanjem od vi\u0161edecenijske politike i trajno mijenjaju\u0107i dinamiku regionalnog odvra\u0107anja.<\/p>\n

Posljedica? Regionalni rat se pretvara u globalnu krizu; cijene nafte ska\u010du na 300\u2013500 dolara; kolaps tr\u017ei\u0161ta; lom lanaca snabdijevanja; nuklearni polo\u017eaji se u\u010dvr\u0161\u0107uju \u0161irom svijeta. Ovo nije fikcija. To je prepoznavanje obrazaca.<\/p>\n

\u010covjek koji bi mogao pokrenuti “naslije\u0111eni” udar kako bi “vratio veli\u010dinu” mogao bi na kraju odigrati kona\u010dni \u010din imperijalnog nadvladavanja – ne trijumfom, ve\u0107 katastrofom.<\/p>\n

Na kraju, Trampove odluke \u2013 podstaknute narcizmom, istorijskim zabludama i imperijalnom nostalgijom \u2013 mo\u017eda ne\u0107e preokrenuti pad SAD, ve\u0107 ga ubrzati. Ako se prisjetimo, Trampovo nasle\u0111e ne bi moglo biti naslije\u0111e pobjede, ve\u0107 globalnog kolapsa, koji su zapo\u010dele SAD.<\/p>\n

Prevod: PCNEN<\/p>\n

thecradle.co<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vo\u0111en optikom samouveli\u010davanja i \u017ee\u0111u za imperijalnim naslje\u0111em, nastojanje Donalda Trumpa za ‘velikim, velikim’ ratom protiv Irana riskira da zapali regionalni sukob s nuklearnim posljedicama – onaj koji bi mogao uru\u0161iti ameri\u010dku hegemoniju, a ne o\u017eivjeti je.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":427153,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-427150","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/427150","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=427150"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/427150\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":427154,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/427150\/revisions\/427154"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/427153"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=427150"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=427150"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=427150"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}