{"id":427025,"date":"2025-03-30T08:56:48","date_gmt":"2025-03-30T06:56:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=427025"},"modified":"2025-03-30T08:56:48","modified_gmt":"2025-03-30T06:56:48","slug":"tajanstvena-populacija-nasih-predaka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/03\/30\/tajanstvena-populacija-nasih-predaka\/","title":{"rendered":"Tajanstvena populacija na\u0161ih predaka"},"content":{"rendered":"<p>U studiji objavljenoj 18. marta u \u010dasopisu Nature Genetics, istra\u017eiva\u010di su predstavili novu metodu modeliranja genomskih podataka, nazvanu &#8220;cobraa&#8221;, koja im je omogu\u0107ila pra\u0107enje evolucije modernih ljudi, <a href=\"https:\/\/www.livescience.com\/archaeology\/mystery-population-of-human-ancestors-gave-us-20-percent-of-our-genes-and-may-have-boosted-our-brain-function\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">pi\u0161e Livescience.com.<\/a><\/p>\n<p>Novi genetski model sugeri\u0161e da su preci modernih ljudi poticali iz dvije razli\u010dite populacije koje su se podijelile i ponovno povezale tokom na\u0161e evolucijske istorije.<\/p>\n<p>Preci svih modernih ljudi odvojili su se od misteriozne populacije prije 1,5 miliona godina i zatim se ponovno povezali s njima prije 300.000 godina, sugeri\u0161e novi genetski model. Nepoznata populacija pridonijela je 20% na\u0161oj DNK i mo\u017eda je podstakla rad ljudskog mozga.<\/p>\n<p>Primjenom nove metode na podatke moderne ljudske DNK objavljene u Projektu 1000 genoma i Projektu raznolikosti ljudskog genoma, istra\u017eiva\u010di su otkrili da su postojale dvije glavne grupe predaka koje su se podijelile prije oko 1,5 miliona godina, a koje su nazvali Populacija A i Populacija B.<\/p>\n<p>Odmah nakon te podjele, Populacija A je do\u017eivjela usko grlo kada je populacija naglo pala i vjerovatno izgubila zna\u010dajnu koli\u010dinu genetske raznolikosti. Ali populacija A je s vremenom rasla, a od nje su se odvojili neandertalci i denisovci.<\/p>\n<p>Zatim, prije otprilike 300.000 godina, populacija A se pomije\u0161ala s populacijom B, otkrili su istra\u017eiva\u010di. Njihova genetska analiza sugeri\u0161e da 80% genoma svih dana\u0161njih ljudi dolazi iz populacije A, dok 20% na\u0161eg genoma dolazi iz populacije B.<\/p>\n<p>Neki od gena iz populacije B, &#8220;posebno oni koji se odnose na funkciju mozga i neuralnu obradu, mo\u017eda su odigrali klju\u010dnu ulogu u ljudskoj evoluciji&#8221;.<\/p>\n<p>Novi model sugeri\u0161e da je, prije otprilike 300.000 godina, populacija A, iz koje su na kraju nastali ljudi, imala &#8220;duboku strukturu&#8221;, \u0161to zna\u010di da je formirana od &#8220;dvije ili vi\u0161e genetski razli\u010ditih populacija koje su se mije\u0161ale jedna s drugom&#8221;.<\/p>\n<p>U studiji su istra\u017eiva\u010di primijetili da &#8220;razni Homo erectus i Homo heidelbergensis populacije koje su potencijalni kandidati za loze A i B postojale su i u Africi i drugdje u relevantnom razdoblju.&#8221;<\/p>\n<p>Ali &#8220;genetski model ne mo\u017ee pokazati koji bi se fosili trebali pripisati populaciji A ili B. Mo\u017eemo samo naga\u0111at&#8221;, ka\u017eu autori studije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nepoznata populacija pridonijela je 20% na\u0161oj DNK i mo\u017eda je podstakla rad ljudskog mozga<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":412134,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-427025","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/427025","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=427025"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/427025\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":427028,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/427025\/revisions\/427028"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/412134"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=427025"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=427025"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=427025"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}