{"id":427014,"date":"2025-03-30T08:30:23","date_gmt":"2025-03-30T06:30:23","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=427014"},"modified":"2025-03-30T08:30:23","modified_gmt":"2025-03-30T06:30:23","slug":"bez-rusenja-sustava-molim","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/03\/30\/bez-rusenja-sustava-molim\/","title":{"rendered":"Bez ru\u0161enja sustava, molim!"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Maria \u015awietlik<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Odluka Trumpove administracije da ukine financiranje nevladinim organizacijama ima posljedice diljem \u010ditavog svijeta. U pitanje dovodi budu\u0107nost mnogih organizacija koje ovise o ameri\u010dkom financiranju, no ujedno pru\u017ea priliku za dublje promi\u0161ljanje o njihovoj ulozi u kapitalisti\u010dkom sustavu.<\/p>\n

Ta uloga, napomenimo odmah, nije uvijek o\u010dita. S jedne strane, nevladine udruge obavljaju mnoge funkcije koje je dr\u017eava zapostavila i ubla\u017eavaju posljedice dru\u0161tvenih i ekolo\u0161kih problema. S druge strane, mo\u017eemo prona\u0107i sustavne proturje\u010dnosti u modelu njihova djelovanja. Vlade, korporacije i me\u0111unarodne institucije \u010desto financiraju nevladine udruge, a upravo one pridonose problemima koje te udruge poku\u0161avaju rije\u0161iti.<\/p>\n

Nevladine udruge ili organizacije (skra\u0107eno: NVO) aktivno se razvijaju od 1980-ih. Danas \u010dine takozvani tre\u0107i sektor, uz javne institucije i privatno poduzetni\u0161tvo. Pojava NVO sektora povezana je s globalnim zaokretom politi\u010dkog i gospodarskog sustava prema neoliberalizmu. Osamdesete godine 20. st. obilje\u017eila je naftna kriza i promjene u politici kamatnih stopa SAD-a, \u0161to je pak dovelo do financijske krize u zemljama koje su svoj razvoj temeljile na uvozu nafte.<\/p>\n

Takozvani Washingtonski konsenzus ponudio je rje\u0161enje: zemlje u krizi, tada nazivane zemljama u razvoju, morale su smanjiti izdvajanja za socijalne potrebe i koristiti u\u0161te\u0111ena sredstva za pla\u0107anje dugova i kupnju energije. Programi \u201cstrukturne prilagodbe\u201d koje su pripremili stru\u010dnjaci Svjetske banke i Me\u0111unarodnog monetarnog fonda uvjetovali su drasti\u010dno smanjenje uloge dr\u017eave u zemljama globalnog Juga. Kao rezultat toga, mnoge su zajednice ostale bez pristupa osnovnim uslugama.<\/p>\n

Sli\u010dan se proces odvio i u zemljama globalnog Sjevera, gdje je u okviru ideologije \u201cminimalne dr\u017eave\u201d smanjeno financiranje zdravstvenog, mirovinskog i obrazovnog sustava, kao i pristup vodi. Nastalu prazninu trebalo je ispuniti takozvano slobodno tr\u017ei\u0161te kroz proces privatizacije tih usluga.<\/p>\n

NVO-i su trebali ispuniti praznine, pru\u017eiti usluge i potporu ondje gdje javne institucije vi\u0161e nisu djelovale, no kapitalisti su i dalje trebali jeftini rad. NVO-i su trebali podupirati reproduktivni rad kako bi osigurali dostupnost relativno zdravih, relativno obrazovanih i relativno sitih radnika_ca za sweatshopove, rudnike ili sje\u010du drva.<\/p>\n

Takvo je pozicioniranje tre\u0107eg sektora imalo presudan utjecaj na njegov oblik. Budu\u0107i da su NVO-e financirale institucije koje djeluju u okviru neoliberalnog poretka, morale su funkcionirati tako da ne remete status quo \u2013 u suprotnom ne bi dobile financijska sredstva za rad.<\/p>\n

U kapitalisti\u010dkom sustavu, NVO-i \u010desto slu\u017ee kao alat \u201cmeke mo\u0107i\u201d. Vlade i korporacije koriste njihove aktivnosti za legitimizaciju svoje prakse. Iako udruge \u010desto osnivaju ljudi koji \u017eele \u201cmijenjati svijet\u201d, ve\u0107ina udruga ne poku\u0161ava \u2013 zato \u0161to ni ne mogu \u2013 podrivati ekonomski sustav, pa samo \u201ckrpaju rupe\u201d, naj\u010de\u0161\u0107e pru\u017eaju\u0107i samo privremenu pomo\u0107 jer im nitko ne bi dodijelio sredstva za sistemske promjene na nacionalnoj razini.<\/p>\n

Sli\u010dno je s humanitarnim organizacijama. Iako spa\u0161avaju \u017eivote i ubla\u017eavaju patnju, njihove se aktivnosti mogu usporediti sa stavljanjem flastera na duboke rane prouzro\u010dene vojnim intervencijama, financijskim krizama ili ekolo\u0161kim i humanitarnim katastrofama koje nastaju kao posljedica djelovanja velikih korporacija i dr\u017eava globalnog Sjevera.<\/p>\n

O\u010dit primjer toga su kampanje usmjerene na korporativnu dru\u0161tvenu odgovornost (corporate\u00a0social\u00a0responsibility \u2013 CSR), u kojima tvrtke podupiru odabrane inicijative nevladinih udruga. U teoriji je to pozitivna gesta, no u praksi odvra\u0107a pozornost od djelatnosti koje doprinose dru\u0161tvenim i ekolo\u0161kim problemima i postoje samo da bi se umirila ne\u010dista savjest poslovnog sektora. NVO-i su ponekad metom kritike upravo zbog podupiranja narativa o odgovornosti pojedinca za stanje planeta, umjesto da zagovaraju stvarne sistemske promjene.<\/p>\n

Nevladine udruge, bilo one iz centra ili s periferije, trebale su odigrati jo\u0161 jednu ulogu u slabljenju prijetnje akumulaciji kapitala. Preciznije, njihova je zada\u0107a bila stvaranje alternative grassroots pokretima, pogotovo onima koji u fokusu imaju radni\u010dka prava, onima koji su se protivili nuklearnom naoru\u017eanju 1980-ih, a koji su kombinirali proekolo\u0161ke i antimilitaristi\u010dke postulate, kao i feministi\u010dkim pokretima, pokretima za gra\u0111anska prava, za prava migranata, te ljevi\u010darskim i anarhisti\u010dkim inicijativama.<\/p>\n

Prema neoliberalnoj viziji, nevladine udruge pod okriljem tzv. civilnog dru\u0161tva trebale su marginalizirati politi\u010dki zna\u010daj svih tih inicijativa. Umjesto radikalnih direktnih akcija, masovnih prosvjeda, \u0161trajkova i okupacija, NVO-i su predlo\u017eili nove politike koje su \u201esigurnije\u201c za sistemski status quo.<\/p>\n

Sustav se brine da se njegovi ciljevi ostvaruju, a to nema uvijek oblik direktne intervencije poput Trumpovih nedavnih manevara ili poku\u0161aja nekih drugih re\u017eima da se ograni\u010di sloboda nevladinih udruga (npr. Putin, Erdo\u011fan). Jedna od karakteristika u\u010dinkovitih sustava je stvaranje odnosa na na\u010din da se \u201cstvar rje\u0161ava sama od sebe\u201d. Nema potrebe za uvo\u0111enjem cenzure kada se svi autocenzuriraju; nema potrebe za policijom svakom uglu kada dr\u017eava mo\u017ee diskretno \u0161pijunirati gotovo sve.<\/p>\n

Rije\u010d je o metodi mrkve i batine: postupci koje odgovaraju sistemu nagra\u0111uju se novcem i ugledom. Dovoljno je izgraditi sustav nagra\u0111ivanja tako da se neugodne teme i radikalne ideje uop\u0107e ne pojavljuju. Neophodno je nametnuti narativ prema kojemu stru\u010dnjaci_kinje moraju sudjelovati u \u201cciviliziranoj\u201d raspravi, dok se radni\u010dki pokret i druge antisistemske inicijative, radikalni sindikati ili pokreti seljaka_kinja mogu predstaviti kao agresivne interesne skupine nesposobne za potpunu participaciju u civilnom dru\u0161tvu.<\/p>\n

Financijska ovisnost nije jedini inherentni problem NVO sektora. Kako bi se osiguralo financiranje, organizaciju se mora formalizirati; potrebno ju je registrirati te odrediti vodstvo. Upravni odbori udruga preuzimaju ozbiljnu pravnu i financijsku odgovornost, \u0161to neizbje\u017eno vodi do dono\u0161enja konzervativnijih odluka i do straha od \u201ctalasanja\u201d. Nije slu\u010dajnost da se ambicije za mijenjanjem svijeta nabolje \u2013 koje su naj\u010de\u0161\u0107e motivacija za osnivanje nevladinih udruga \u2013 \u010desto gase pod teretom propisa, birokracije, obveza i rokova.<\/p>\n

Jo\u0161 jedan od na\u010dina na koje se politi\u010dki potencijal ograni\u010dava jest tzv. projektizacija. Rad mnogih NVO-a podre\u0111en je logici kratkoro\u010dnih projekata s unaprijed definiranim ciljevima, hodogramom i prora\u010dunom. Potreba da se aktivnosti udruge prilagode ciljevima za koje su donatori spremni osigurati sredstva, kao i \u010dinjenica da su projekti gotovo uvijek vremenski ograni\u010deni, ozbiljno ote\u017eava provo\u0111enje dugoro\u010dnih, sustavnih aktivnosti, kao i fleksibilno i primjereno reagiranje na potrebe zajednice. Umjesto toga, organizacije se usredoto\u010duju na mjerljive kratkoro\u010dne ciljeve, \u010diju provedbu moraju detaljno opisati u izvje\u0161\u0107ima donatorima.<\/p>\n

Povla\u010denje dr\u017eave iz sfere odgovornosti za \u017eivotne uvjete stvara nesigurnu stvarnost u kojoj i uvjeti za aktivizam postaju te\u0161ki. Nije \u010dudo da, potaknuti_e perspektivom stabilnih radnih mjesta, nekada\u0161nji_e revolucionari_ke osnivaju vlastite udruge ili zaklade. Upravljanje vlastitom organizacijom koja djeluje neprofitno \u010dini se dobrom alternativom radu u javnoj upravi, privatnom sektoru ili visokom obrazovanju (koje je, usput re\u010deno, kroz sli\u010dan proces izgubilo i vlastiti revolucionarni potencijal). Sli\u010dna perspektiva utje\u010de i na odluke budu\u0107ih zaposlenika_ca tre\u0107eg sektora.<\/p>\n

Pravni i financijski okvir djelovanja NVO-a name\u0107e jo\u0161 jedan zahtjev: profesionalizaciju upravlja\u010dkih pozicija. Budu\u0107i da mnogo toga ovisi o dobrom poznavanju regulativa i vje\u0161tini pisanja projektnih prijavnica (obi\u010dno su to deseci stranica puni birokratskog novogovora), \u010dini se logi\u010dnim postaviti ljude s odgovaraju\u0107im kompetencijama na \u010delo organizacije. To, me\u0111utim, zna\u010di da \u0107e posao u takvim udrugama prona\u0107i gotovo isklju\u010divo profesionalci_ke iz srednje klase.<\/p>\n

Nije slu\u010dajnost da ba\u0161 ta dru\u0161tvena skupina u kapitalisti\u010dkom sustavu te\u017ei pridru\u017eivanju vi\u0161oj klasi, \u010desto na ra\u010dun distanciranja od radni\u010dkih slojeva (govorim o te\u017enji jer unutar svake klase ili dru\u0161tvenog sloja postoje ni\u0161e kontrakulture i alternative). Kooptacija u sustav mo\u017ee biti jednako u\u010dinkovita u neutraliziranju opozicije kao represija, \u010dak i ako je njezin mehanizam te\u017ee opisati \u2013 jer ne stvara mu\u010denike_ce, ve\u0107 birokrate_kinje koji su ulo\u017eili mnogo truda da se na\u0111u ba\u0161 na tom mjestu, pa rijetko podr\u017eavaju poteze koji bi mogli ugroziti njihov polo\u017eaj.<\/p>\n

Jo\u0161 jedan od na\u010dine kontrole tre\u0107eg sektora je njegovo osu\u0111ivanje na funkcioniranje u tzv. ekonomiji oskudice. Nevladine udruge uvijek trebaju imati premalo vremena, premalo novca i premalo ljudi kako ne bi postale neovisne od vlasti, a time potencijalno opasne za postoje\u0107i odnos mo\u0107i. Prekarijat, odnosno sustavna nesigurnost, ograni\u010dava njihove ambicije i utjecaj \u2013 zato je borba za dobre uvjete rada u NVO-ima klju\u010dna za izlazak iz te sistemske zamke.<\/p>\n

Ne postoji jednostavan na\u010din da se kapitalisti\u010dki sustav transformira u humaniji i ekolo\u0161ki odr\u017eiviji. Ta borba traje otkako postoji sam kapitalizam. I kada su izborene pobjede, put do njih uvijek je bio vrlo slo\u017een, te iako su ih uglavnom izborili radikalni pokreti, ti su uspjesi postali masovni zahvaljuju\u0107i reformisti\u010dki orijentiranim akterima.<\/p>\n

Postoje stvari u kojima mo\u017eemo biti bolji_e, pogotovo ako je na\u0161 stav prema kapitalizmu u najmanju ruku kriti\u010dan. Umjesto da napu\u0161tamo tre\u0107i sektor i pridru\u017eujemo se jednom od druga dva (je li se itko poku\u0161ao boriti protiv sustava u dr\u017eavnoj instituciji ili korporaciji?), mo\u017eemo osvijestiti svoje mjesto u ravnote\u017ei mo\u0107i koja odre\u0111uje politike i poku\u0161ati iskoristiti svoj privilegirani polo\u017eaj za dobrobit organizacija i pokreta \u010diji se glasovi sustavno ignoriraju \u2013 radnika_ca, seljaka_kinja, migranata_ica i drugih manjina. Tre\u0107i sektor tako\u0111er mo\u017ee oja\u010dati radikalne pokrete pru\u017eaju\u0107i im resurse i kapital tako da se ne moraju \u201eprimiriti\u201c ili prilagoditi institucionalnim zahtjevima.<\/p>\n

Va\u017eno je i da udruge poku\u0161aju razviti suradnju i izgraditi partnerstvo s grassroots dru\u0161tvenim pokretima, i to tako da ono ne vodi neutralizaciji ili marginalizaciji tih pokreta. Ako negdje \u010dujemo da nisu sposobni govoriti u svoje ime \u2013 da su \u017eene, migranti, seljakinje ili sindikalisti previ\u0161e emotivni, agresivne, radikalni ili jednostrane i da je bolje saslu\u0161ati stru\u010dnjaka_kinju koji_a se razumije u materiju te je nepristran_a, to je znak da gubimo doticaj s dru\u0161tvenom bazom i postajemo kota\u010di\u0107 u sustavu od kojeg se navodno \u017eelimo odvojiti.<\/p>\n

Uloga NVO-a ostaje ambivalentna jer im kapitalisti\u010dki sustav predvi\u0111a takvo mjesto. Sustav koji se temelji na akumulaciji kapitala stvara nejednakosti i nepravdu, koje potom nastoji ubla\u017eiti putem NVO-a. No, tre\u0107i sektor mo\u017ee svjesnije podupirati one koji se bore protiv sustava, raditi na tome da uklju\u010di isklju\u010dene glasove te ja\u010dati grassroots organizacije koje potje\u010du iz zajednice.<\/p>\n

Prevela: Lana Peri\u0161i\u0107<\/p>\n

voxfeminae.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Neoliberalni poredak zahtijeva stezanje remena, stoga se dr\u017eava rje\u0161ava svojih obrazovnih, socijalnih i humanitarnih funkcija. Budu\u0107i da netko ipak mora preuzeti te funkcije, osnivaju se nevladine organizacije, no njima je za djelovanje potreban novac. Taj je novac uvijek ograni\u010den, a to nije slu\u010dajnost<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":399247,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-427014","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/427014","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=427014"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/427014\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":427017,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/427014\/revisions\/427017"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/399247"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=427014"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=427014"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=427014"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}