{"id":426904,"date":"2025-03-28T12:08:04","date_gmt":"2025-03-28T11:08:04","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=426904"},"modified":"2025-03-28T12:08:15","modified_gmt":"2025-03-28T11:08:15","slug":"svaki-cetvrti-gradjanin-nasjedne-na-dezinformaciju-jednom-sedmicno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/03\/28\/svaki-cetvrti-gradjanin-nasjedne-na-dezinformaciju-jednom-sedmicno\/","title":{"rendered":"Svaki \u010detvrti gra\u0111anin \u201enasjedne\u201c na dezinformaciju jednom sedmi\u010dno"},"content":{"rendered":"<p>Svaki \u010detvrti gra\u0111anin\/ka (24,4 odsto) najmanje jednom sedmi\u010dno povjeruje u dezinformaciju, a 16,9 odsto njih svakodnevno, pokazuje istra\u017eivanje javnog mnjenja koje je za potrebe Centra za demokratsku tranziciju (CDT) sproveo Institut Damar. Ovo nam pokazuje da se situacija u ovoj oblasti znatno pogor\u0161ala jer je, prema istra\u017eivanju koje smo sproveli 2023, jednom nedjeljno u dezinformaciju povjerovao svaki peti gra\u0111anin\/ka.<\/p>\n<p>Ovogodi\u0161nje istra\u017eivanje pokazuje da svaki \u010detvrti gra\u0111anin\/ka (25,5 odsto) najmanje jednom mjese\u010dno povjeruje u dezinformaciju, svaki deseti (11,3 odsto) najmanje jednom u \u0161est mjeseci. Manji procenat (8,6 odsto) najmanje jednom godi\u0161nje povjeruje u dezinformaciju. Njih 13,3 odsto nam je kazalo da u pro\u0161loj godini nije niti jednom povjerovalo u neku dezinformaciju, \u0161to je duplo manje u odnosu na 2023.<\/p>\n<p>Na pitanje koliko \u010desto uo\u010de neku objavu za koju posumnjaju da je dezinformacija, \u010dak \u010detvrtina gra\u0111ana (25,2 odsto) ka\u017ee da to vidi svakodnevno, tre\u0107ina (32,5 odsto) makar jednom sedmi\u010dno. Samo 5,6 odsto gra\u0111ana\/ki je kazalo da u posljednjih godinu nije uop\u0161te uo\u010dilo neku objavu za koju su posumnjali da je u pitanju dezinformacija. Istra\u017eivanje koje smo sproveli 2023. godine je pokazalo da svaki peti gra\u0111anin\/ka (19,1 odsto) najmanje jednom dnevno primijeti neku objavu za koju sumnja da je dezinformacija. Ovi podaci mogu ukazivati na ve\u0107u ra\u0161irenost dezinformacija, ali i na to da su gra\u0111ani\/ke sve svjesniji problema dezinformacija i pa\u017eljivije ih uo\u010davaju u medijima i na dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n<p>Skoro tri \u010detvrtine gra\u0111ana\/ki (72,8 odsto) smatra da je fact-checking (provjera informacija) potreban, pri \u010demu to 40,4 odsto vidi kao \u201capsolutno neophodno\u201d u crnogorskom dru\u0161tvu, a 32,4 odsto ka\u017ee da nije prioritetno, ali jeste va\u017eno. S druge strane, 14,2 odsto ispitanika smatra da fact-checking nije va\u017ean ili je sasvim nepotreban, a 13 odsto nije sigurno.<\/p>\n<p>Na pitanje koliko \u010desto mediji u Crnoj Gori plasiraju i prenose dezinformacije, 39 odsto gra\u0111ana\/ki ka\u017ee da je to vrlo \u010desto, 37,6 odsto ponekad, 8,9 odsto rijetko, 3 odsto nikada, a 11,5 odsto nije sigurno.<\/p>\n<p>Gra\u0111ani\/ke navode da nailaze na dezinformacije na dru\u0161tvenim mre\u017eama, od \u010dega da je to vrlo \u010desto na Fejsbuku navodi njih 51,4 odsto, na TikTok-u 43,3 odsto, na Instagram-u 38,2 odsto, na X-u 36,5 odsto i na YouTube-u 30,9 odsto.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje je sprovedeno u periodu od 22. februara do 4. marta ove godine na uzorku od 1008 ispitanika.<\/p>\n<p><strong>Darvin Muri\u0107, glavni i odgovorni urednik portala Raskrinkavanje.me<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Svaki \u010detvrti gra\u0111anin\/ka (24,4 odsto) najmanje jednom sedmi\u010dno povjeruje u dezinformaciju, a 16,9 odsto njih svakodnevno, pokazuje istra\u017eivanje javnog mnjenja koje je za potrebe Centra za demokratsku tranziciju (CDT) sproveo Institut Damar<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":426907,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-426904","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/426904","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=426904"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/426904\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":426908,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/426904\/revisions\/426908"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/426907"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=426904"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=426904"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=426904"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}