{"id":426076,"date":"2025-03-18T08:34:09","date_gmt":"2025-03-18T07:34:09","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=426076"},"modified":"2025-03-18T08:34:09","modified_gmt":"2025-03-18T07:34:09","slug":"prinudne-misli-i-rituali","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/03\/18\/prinudne-misli-i-rituali\/","title":{"rendered":"Prinudne misli i rituali"},"content":{"rendered":"<p>U svakoj sekundi \u010dovjek na ne\u0161to pomisli, nekada s razlogom a nekada i ne. Pravimo planove, okupirani smo svakodnevnim aktivnostima, mnogo toga i ne registrujemo. Nauka ka\u017ee da svako od nas u budnom i svjesnom stanju ima vi\u0161e od dvije hiljade misli na sat. Mozak ima sposobnost da najve\u0107i dio nepotrebnih misli odbaci, ali problem nastaje kada ove bezna\u010dajne misli po\u010dnu da se ponavljaju i name\u0107u.<\/p>\n<p>Tipi\u010dan primjer, isti\u010de se u psiholo\u0161koj praksi, jeste strah od zaraze. Sasvim je normalno da vodimo ra\u010duna da \u0161tetne materije ne dospiju u na\u0161e tijelo, ali sigurno se ne\u0107emo zbog toga tu\u0161irati 10 puta na dan.<\/p>\n<p><strong>Brojanje predmeta, pranje ruku<\/strong><\/p>\n<p>U prisilne radnje spadaju i prekomjerno pranje ruku, pretjerano \u010di\u0161\u0107enje, brojanje predmeta, izbjegavanje nekih mjesta, stalno provjeravanje vrata, \u0161poreta i sli\u010dno.<\/p>\n<p>Za\u0161to se ove aktivnosti smatraju prisilnim radnjama?<\/p>\n<p>\u201cOsoba koja slijedi ove rituale ima osje\u0107aj unutra\u0161nje prisile da ih uporno obavlja. Iako ti rituali i samoj osobi izgledaju besmisleno i nelogi\u010dno, ona ipak osje\u0107a sna\u017enu potrebu da ih upra\u017enjava\u201d, ka\u017ee psiholog dr Vladimir Mi\u0161i\u0107.<\/p>\n<p>On obja\u0161njava da osnovni razlog tih radnji nije njihov sadr\u017eaj ve\u0107 funkcija.<\/p>\n<p>\u201cFunkcija prisilnih radnji jeste da skrene pa\u017enju s anksioznosti i pomogne osobi da trenutno smanji anksioznost i tako je dr\u017ei pod kontrolom. Iluzija je da se anksioznost mo\u017ee kontrolisati na taj na\u010din, ali osoba vjeruje da mo\u017ee, jer osje\u0107a trenutno olak\u0161anje i nadu da \u0107e anksioznost nestati, zato tako uporno sporovodi rituale\u201d, obja\u0161njava sagovornik.<\/p>\n<p>Prisilne radnje su rituali koje upra\u017enjavaju osobe koje imaju takozvani opsesivno-kompulsivni poreme\u0107aj. Su\u0161tina ovog poreme\u0107aja je u izbjegavanju osobe da se suo\u010di sa sopstvenim strahovima, jer je to put da ih se oslobodi. To se mo\u017ee prevazi\u0107i, uz dosta rada i upornosti. Prvo takva osoba treba da nau\u010di da napravi distancu u odnosu na iracionalne opsesivne misli, da ne pridaje mislima magijski zna\u010daj i da prekine da upra\u017enjava prisilne rituale.<\/p>\n<p>\u201cTakva osoba treba da nau\u010di da ne izbjegava negativna osje\u0107anja, odnosno da ih toleri\u0161e\u201d, \u00a0isti\u010de dr Mi\u0161i\u0107.<\/p>\n<p>Ako bi osoba svjesno i namjerno prestala da upra\u017enjava rituale, anksiznost bi se poja\u010dala, a to je upravo ono \u010dega se ona najvi\u0161e pla\u0161i \u2013 suo\u010davanja s neprijatnim osje\u0107anjima koje potiskuje, od kojih bje\u017ei.<\/p>\n<p><strong>Strah do\u0111e i pro\u0111e<\/strong><\/p>\n<p>\u010cesto to mo\u017ee biti bijes prema nekog bliskoj osobi, osje\u0107aj krivice, stid i sli\u010dno.<\/p>\n<p>\u201cJedini na\u010din da osoba prevazi\u0111e iracionalne strahove je da se suo\u010di s njima. To zna\u010di da se osoba prepusti strahu, ne opire mu se, pusti da strah do\u0111e i pro\u0111e. Da bi to osoba u\u010dinila, mora se distancirati od iracionalnih misli koje kada je preplave ne umije da kontroli\u0161e. Da bi oni koji pate od ovih poreme\u0107aja lak\u0161e prebrodili iracionalna osje\u0107anja najbolje je ipak da se posavjetuju s psihologom, mada postoje i programi samopomo\u0107i koji mogu biti delotvorn\u201d, navodi dr Vladimir Mi\u0161i\u0107.<\/p>\n<p><strong>Stani, ne mora\u0161 to da radi\u0161<\/strong><\/p>\n<p>Kada osjetite potrebu da uradite neki ritual koji ste do sada mnogo puta radili, recite sebi: \u201eStani, ne moram ovo da radim sada, spreman sam da se suo\u010dim sa strahom i da ga istoleri\u0161em sada, ne moram vi\u0161e da bje\u017eim od straha!\u201d<\/p>\n<p>Vratite pa\u017enju na sada\u0161nji momenat, napravite razliku izme\u0111u ma\u0161te i realnosti.<\/p>\n<p>Usmjerite pa\u017enju na osje\u0107aj straha u tijelu i prepustite mu se skroz bez opiranja.<\/p>\n<p>Fokusirajte se na disanje, primijenite na primjer tehniku disanja stomakom kako biste smanjili anksioznost.<\/p>\n<p>Govorite sebi: sada osje\u0107am iracionalni strah, to nije opasno, nisam u opasnosti, ne gubim kontrolu, samo se prepu\u0161tam iracionalnom strahu, ne moram da ga kontroli\u0161em jer je to samo osje\u0107anje, neprijatno je ali ja to mogu da toleri\u0161em sada u ovom momentu.<\/p>\n<p>Recite sebi: Ja nisam ovaj strah, strah je samo osje\u0107anje i nije odraz mog identiteta, mojih \u017eelja, ovaj strah se bazira na imaginaciji, ma\u0161ti.<\/p>\n<p>Sa\u010dekajte da strah pro\u0111e skroz.<\/p>\n<p>Ponovite sve ove korake svaki put kada osjetite potrebu za nekim ritualom.(<a href=\"https:\/\/magazin.politika.rs\/sr\/clanak\/558427\/zdravlje\/prinudne-misli-i-rituali\">Izvor: magazin.politika.r<\/a>s)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Uloga prisilnih radnji je da pomogne osobi da trenutno smanji anksioznost i tako je dr\u017ei pod kontrolom, ali bez suo\u010davanja sa strahovima nema ni osloba\u0111anja od njih<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":421767,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-426076","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/426076","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=426076"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/426076\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":426079,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/426076\/revisions\/426079"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/421767"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=426076"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=426076"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=426076"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}