{"id":425982,"date":"2025-03-17T07:42:33","date_gmt":"2025-03-17T06:42:33","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=425982"},"modified":"2025-03-17T07:42:33","modified_gmt":"2025-03-17T06:42:33","slug":"baba-marta-i-njeni-jarcevi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/03\/17\/baba-marta-i-njeni-jarcevi\/","title":{"rendered":"Baba Marta i njeni jar\u010devi"},"content":{"rendered":"<p>Nagle promjene vremena u martu se povezuju sa legendom o babi Marti i njenih sedam jar\u010deva, a ova legenda ima vi\u0161e varijacija, od kojih se u nekim djelovima Crne Gore pri\u010da ova:<\/p>\n<blockquote><p>Bila nekada neka baba po imenu Baba Marta, kojoj je ve\u0107 dosadila zima. Na prve znake lijepog vremena, i pored upozorenja drugih \u010dobana, da je jo\u0161 rano i da vrijeme mo\u017ee da se promijeni, rije\u0161ila je da istjera svoje jar\u010deve, koze i ovce u planinu na ispa\u0161u. Vrijeme se za\u010das promijenilo, jar\u010devi su se smrzli i otada padaju kao opomena svima, koji u martu mjesecu misle da je zima ve\u0107 pro\u0161la.<\/p><\/blockquote>\n<p>Mart mjesec je u narodu poznat kao mjecec nepredvidljive \u0107udi. Tada, veli narod, &#8220;s jedne strane lonac vri, a s druge se mrzne&#8221;. Iz davnih vremena ostala je narodna poslovica &#8220;Bolje da te zmija ujede, nego martovsko sunce ogrije&#8221;.<\/p>\n<p>Baba Marta (mitolo\u0161ko zna\u010denje) je pojam nastao kao personifikacija mjeseca marta, njegove varljive prirode i nepredvidivih meteorolo\u0161kih prilika. \u2018Baba Marta\u2019 garantuje nevrijeme i kada mu nije vrijeme. Baba Marta se sre\u0107e kod gotovo svih slovenskih naroda.<\/p>\n<p>Baba Marta je bugarski tradicionalni praznik koji se slavi prvog marta. Vjeruje se da je ovaj dan pobjeda nad zlim duhovima i pobjeda prolje\u0107a. Na ovaj dan ljudi razmjenjuju martenice \u2013 crveno-bijele vunene narukvice kao simbol zdravlja snage i sre\u0107e. Pored narukvica, to mogu biti i vunene lutkice, Pi\u017eo i Penda. Pi\u017eo je mu\u0161ka, bijela lutka, Penda, \u017eenska i crvena. Martenice mogu imati razli\u010dita zna\u010denja. Jedno od njih je da, simboli\u010dno, bijela boja predstavlja snijeg, a crvena Sunce koje ga topi. Obi\u010daj je da se martenice nose u toku ovog mjeseca do cvjetanja vo\u0107ki. A zatim se oka\u010de o\u00a0 granu kao poklon baba Marti, ne bi li se baba odobrovoljila i donijela lijepo vrijeme.<\/p>\n<p>Za \u2018Babu Martu\u2019 karakteristi\u010dne su i \u2018Babine huke\u2019 (Babini ukovi). To je period kraja marta i po\u010detka aprila kada iznenada i mimo reda zaduvaju studeni vjetrovi (huke) i po\u010dne padati susnje\u017eica koja pravi \u201elapavicu\u201c \u2014 te\u010dno blato sa snijegom po tlu.<\/p>\n<p>Ime Babe Marte nastalo je po mjesecu martu, odnosno rimskom bogu rata Marsu. O\u0161tra je i okrutna po njemu, a topla i razdragana po prolje\u0107u koga najavljuje.<\/p>\n<p>Legenda ka\u017ee da se ona prvi put razgnjevila kada joj je rimski kralj Numa Pompilije oduzeo mjesto prve dame u kalendaru, dodav\u0161i ispred nje jo\u0161 dva mjeseca. Od tada je, ta uvrije\u0111ena starica, postala vrlo \u0107udljiva. \u010cas se u njoj budi ratni duh boga Marsa, pa se tako sveti \u0161alju\u0107i na zemlju hladno\u0107u, \u010das svojim toplim osmjehom donosi prolje\u0107nu radost. Prema narodnom vjerovanju, Baba Marta je oli\u010denje prolje\u0107a, ponovnog ra\u0111anja, novih zamisli i neophodnosti sklada u prirodi i \u017eivotu ljudi. Kad toga nema, ona na zemlju po\u0161alje snijeg da opomene ljude kako treba da pripaze na pona\u0161anje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mart mjesec je u narodu poznat kao mjecec nepredvidljive \u0107udi. Tada, veli narod, &#8220;s jedne strane lonac vri, a s druge se mrzne&#8221;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":344023,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-425982","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/425982","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=425982"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/425982\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":425985,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/425982\/revisions\/425985"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/344023"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=425982"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=425982"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=425982"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}