{"id":425818,"date":"2025-03-15T07:48:32","date_gmt":"2025-03-15T06:48:32","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=425818"},"modified":"2025-03-15T07:48:32","modified_gmt":"2025-03-15T06:48:32","slug":"lavrov-neka-svaka-nacija-sama-odabere-svoju-sudbinu-i-buducnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/03\/15\/lavrov-neka-svaka-nacija-sama-odabere-svoju-sudbinu-i-buducnost\/","title":{"rendered":"Lavrov: Neka svaka nacija sama odabere svoju sudbinu i budu\u0107nost"},"content":{"rendered":"

Pripremio: Antun Ro\u0161a<\/strong><\/p>\n

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov dao je op\u0161iran intervju trojici ameri\u010dkih blogera koji su doputovali u Moskvu. Tijekom razgovora, koji je trajao vi\u0161e od 90 minuta, dotaknute su klju\u010dne teme poput odnosa Rusije s administracijom ameri\u010dkog predsjednika Donalda Trumpa, rje\u0161avanja sukoba u Ukrajini te \u0161ire geopoliti\u010dke dinamike. Intervju su vodili Mario Nawfal, doma\u0107in jedne od najpopularnijih emisija na platformi X, biv\u0161i analiti\u010dar CIA-e Larry Johnson, suosniva\u010d grupe Veteran Intelligence Professionals for Sanity (VIPS), te biv\u0161i sudac Andrew Napolitano, poznat po svom radu na Fox Newsu i pisanju za The Washington Post i druge medije.<\/p>\n

Lavrov je tijekom razgovora istaknuo kako je s po\u010detkom Trumpova drugog mandata do\u0161lo do naznaka “povratka normalnosti” u ameri\u010dkoj politici, impliciraju\u0107i da bi odnosi izme\u0111u Moskve i Washingtona mogli krenuti stabilnijim putem. Tako\u0111er je naglasio spremnost Rusije na diplomatsko rje\u0161avanje ukrajinskog sukoba, no dao je do znanja da Moskva vrlo jasno zna \u0161to je potrebno kako bi se postigao odr\u017eiv dogovor. Prema njegovim rije\u010dima, bilo kakav kompromis koji bi ugrozio sudbinu ruskih gra\u0111ana i etni\u010dkih Rusa u Ukrajini nije prihvatljiv.<\/p>\n

Osim ovih klju\u010dnih tema, intervju je pru\u017eio dublji uvid u rusku perspektivu o globalnim zbivanjima i trenutnim izazovima u me\u0111unarodnoj areni. Lavrov je odgovarao na \u0161irok raspon pitanja, osvr\u0107u\u0107i se na ulogu zapadnih sila, sankcije protiv Rusije te perspektivu multipolarnog svjetskog poretka koji Moskva zagovara.<\/p>\n

Ovdje vam donosimo kompletan transkript intervjua.<\/p><\/blockquote>\n

Pitanje: Gospodine Ministre, zadovoljstvo je razgovarati s Vama. Prvo pitanje koje imam, razgovaraju\u0107i s ljudima ovdje u Moskvi \u2013 postoji dojam da su se Sjedinjene Dr\u017eave promijenile, opisuju SAD potpuno druk\u010dije pod predsjednikom Trumpom. Mislite li da su se SAD kao kultura u svojoj biti promijenile i da se promijenila njihova percepcija Rusije i predsjednika Putina?<\/em><\/p>\n

Sergej Lavrov:<\/strong> Mislim da se u Sjedinjenim Dr\u017eavama doga\u0111a povratak u normalu.<\/p>\n

Sjedinjene Dr\u017eave su oduvijek bile zemlja dviju velikih stranaka koje su se me\u0111usobno natjecale i naizmjence dr\u017eale Bijelu ku\u0107u. No podjela kakvu vidim u ovim godinama, otkako sam prvi put bio u SAD-u 1981. i kasnije vi\u0161e puta slu\u017ebovao tamo, sada je zapanjuju\u0107a u usporedbi s tim ranijim vremenima. Tada je glavna linija razdvajanja izme\u0111u Demokrata i Republikanaca bila oko vi\u0161ih ili ni\u017eih poreza, pitanja poba\u010daja i ostalih stvari koje su bile dio normalnog kr\u0161\u0107anskog \u017eivota, pri \u010demu je cijela politika bila izgra\u0111ena u tom kr\u0161\u0107anskom okviru vrijednosti. Raspravljali su jedni s drugima, ali unutar vrijednosti koje su svi prihva\u0107ali.<\/p>\n

Uvo\u0111enjem neoliberalnih ideja, neokonzervativnih ideja, ali ponajvi\u0161e neoliberalnih, ta je podjela postala dublja i \u0161ira, a vrhunac je bila prva pobjeda predsjednika Trumpa. I on sam je priznao da ga je to iznenadilo i da nije bio spreman. Sada je spreman. I jasno je \u2013 pro\u0161lo je tek 49 dana, a ve\u0107 je pred javnost izbacio obilje tema.<\/p>\n

Dakle, taj je raskol prije svega potaknut udaljavanjem vodstva Demokratske stranke od kr\u0161\u0107anskih vrijednosti, po mom mi\u0161ljenju, time \u0161to su bez ikakvih granica promovirali LGBTQ i sve mogu\u0107e varijacije, pa i zajedni\u010dke zahode za sve spolove.<\/p>\n

Jednom sam se u \u0160vedskoj, gdje je OESS odr\u017eavao ministarski sastanak, na\u0161ao u posebno ure\u0111enom stadionu. \u017delio sam iza\u0107i te sam vidio znak za WC i pitao \u010dovjeka koji me pratio je li to mu\u0161ki ili \u017eenski toalet. Rekao je: “Svatko”. Ne \u017eelim da itko od mojih prijatelja to mora sam do\u017eivjeti.<\/p>\n

To je, naravno, samo mali pokazatelj tih podjela. No “Amerika iz pojasa hr\u0111avih sredi\u0161ta” (Rust Belt) nije ba\u0161 spremna prigrliti te vrijednosti. Fanati\u010dna upornost s kojom su te vrijednosti nametane stanovni\u0161tvu dovela je do toga da se znatan broj ljudi odlu\u010dio da to ne \u017eele te su podr\u017eali Donalda Trumpa.<\/p>\n

Dakle, radi se o povratku u normalu kako ju mi shva\u0107amo. Mi smo pravoslavni kr\u0161\u0107ani. Vrijednosti su nam uglavnom iste, iako se katolicizam sve vi\u0161e i vi\u0161e pribli\u017eava tim novim trendovima, koje mi ne mo\u017eemo razumjeti niti bismo ih prihvatili.<\/p>\n

No \u010dinjenica je da je na vlast do\u0161la normalna administracija bez nekih nekr\u0161\u0107anskih ideja i da je reakcija medija, politike i cijelog svijeta bila tako burna, \u0161to je vrlo zanimljivo i puno govori. Kad smo se sastali, nadam se da ne otkrivam neku tajnu, u Rijadu s Marcom Rubiom, Mikeom Waltzom i Steveom Witkoffom, koji su predlo\u017eili sastanak, rekli su: “\u017delimo normalne odnose u smislu da je temelj ameri\u010dke vanjske politike pod administracijom Donalda Trumpa nacionalni interes Sjedinjenih Dr\u017eava. To je apsolutno i bez rasprave. Ali istodobno shva\u0107amo da i druge zemlje imaju svoje nacionalne interese. I s onim dr\u017eavama koje dr\u017ee do svojih nacionalnih interesa i ne stavljaju se u slu\u017ebu tu\u0111ih interesa, spremni smo imati ozbiljne razgovore. Jasno nam je da se interesi takvih zemalja, poput Sjedinjenih Dr\u017eava i Rusije, nikad ne\u0107e potpuno poklapati. Mo\u017eda se ne poklapaju ni 50 posto niti manje. Ali kad se poklope, kao odgovorni politi\u010dari moramo to iskoristiti i razviti zajedni\u010dki interes u ne\u0161to prakti\u010dno, obostrano korisno, bilo da je to ekonomski ili infrastrukturni projekt ili ne\u0161to drugo. A kada se interesi ne poklapaju i me\u0111usobno proturje\u010de, odgovorne zemlje moraju u\u010diniti sve da to proturje\u010dje ne prije\u0111e u sukob, osobito ne u vojni sukob, \u0161to bi za mnoge dr\u017eave bilo pogubno.” Odgovorili smo im da tu logiku u potpunosti dijelimo. To je apsolutno isti pristup koji predsjednik Putin zastupa i provodi u na\u0161oj vanjskoj politici. Otkako je postao predsjednik, neprestano isti\u010de, u svim razgovorima, da mi ni\u0161ta nikome ne name\u0107emo i da tra\u017eimo ravnote\u017eu interesa. Ista logika, posve isto.<\/p>\n

Neki ka\u017eu: “Oh, Rusija se sada mijenja i okre\u0107e le\u0111a Istoku, Kini, Indiji, Africi.” To je iluzija. Euforija ne bi trebala biti vodilja u vanjskoj politici.<\/p>\n

Usput re\u010deno, Kina ve\u0107 desetlje\u0107ima ima odnose sa Sjedinjenim Dr\u017eavama temeljene ba\u0161 na formuli koju sam opisao. Ponekad se me\u0111usobno vrije\u0111aju, \u0161to nama ne smeta. Mi tako\u0111er u suvremenoj diplomaciji prihva\u0107amo nove izraze, ali oni nikada nisu prekidali dijalog.<\/p>\n

Govorili bi: “Ruke dalje od Tajvana, ruke dalje od Ju\u017enog kineskog mora.” Ali idemo sjesti i razgovarati. To je ista logika koju sada prihva\u0107a Trumpova administracija u odnosu na Rusku Federaciju. I to je potpuno ispravno.<\/p>\n

Ne postoje dvije osobe koje su 100% jednake, pa tako ni dvije dr\u017eave. Dr\u017eave koje mogu ozbiljno utjecati na sudbinu svijeta vojno, a posebno nuklearne sile, imaju posebnu odgovornost \u2013 ne galamiti jedni na druge, nego sjesti i razgovarati. Otprilike onako kako su to kauboji rje\u0161avali u mnogim holivudskim filmovima: “On je rekao to, a ti zna\u0161 da ja znam da ti zna\u0161 da ja znam, pa \u0161to \u0107e\u0161 mi re\u0107i?”<\/p>\n

Pitanje: Gospodine Ministre, drago mi je biti ovdje. Rano Vam \u010destitam ro\u0111endan. Imate poseban ro\u0111endan koji dolazi. Ja imam isti ro\u0111endan nedugo nakon toga. Nismo istoga dana, ali uskoro nakon. Iste smo dobi, ro\u0111eni smo iste godine. Hvala \u0161to ste nas pozvali ovdje.<\/em><\/p>\n

Molim Vas, recite nam ne\u0161to o NATO-u i reakciji Ministarstva vanjskih poslova na izdaju NATO-a te kako \u0107e Ministarstvo gledati na to ako i kada Sjedinjene Dr\u017eave napuste NATO?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Sergej Lavrov:<\/strong> Pa, to je duga pri\u010da i govori o iluzijama, uvjerenjima, razo\u010daranjima, o partnerstvu koje se pretvorilo u suparni\u0161tvo, a zatim i u konfrontaciju i neprijateljstvo.<\/p>\n

Ne\u0107u ponavljati pri\u010du o tome kako su Jim Baker i drugi obe\u0107ali Mihailu Gorba\u010dovu da se NATO ne\u0107e pomaknuti ni za pedalj na Istok i kako su, kad su to morali prilagoditi zbog spajanja DDR-a i Zapadne Njema\u010dke, to unijeli u pravno obvezuju\u0107e dokumente. Sada ka\u017eu da nema pravne obveze da se NATO ne \u0161iri. U redu, ako mo\u017eete ispuniti svoje obe\u0107anje samo putem suda, onda vam, jasno, trebaju pravne obveze. Ali ako ste osoba od rije\u010di i dogovorite se o ne\u010demu politi\u010dki, onda to trebate i ispuniti.<\/p>\n

U ono je vrijeme, kad su se Njema\u010dke ujedinjavale, u pravnim dokumentima procesa “2+4” stajalo da \u0107e DDR postati dio Savezne Republike Njema\u010dke i tako i dio NATO-a, ali da na teritoriju biv\u0161eg DDR-a ne\u0107e biti NATO infrastrukture. Sada su se i od toga povukli i ondje razmje\u0161taju NATO-ovo zapovjedni\u0161tvo u isto\u010dnoj Njema\u010dkoj. A Mihail Gorba\u010dov je vjerovao da je rije\u010d o ozbiljnom obe\u0107anju i obvezi. Potom nam je bilo vrlo te\u0161ko gledati kako je NATO ne samo uklju\u010dio biv\u0161u Isto\u010dnu Njema\u010dku, nego je do 2004. pro\u0161irio \u010dlanstvo i na tri balti\u010dke republike, biv\u0161e republike Sovjetskog Saveza. I taj se kota\u010d nastavio kotrljati, primaju\u0107i sve vi\u0161e zainteresiranih dr\u017eava koje su htjele u NATO.<\/p>\n

Ministar vanjskih poslova Jevgenij Primakov je 1997. predlo\u017eio da se na\u0111e neko rje\u0161enje izme\u0111u Rusije i NATO-a. Tako je dogovoreno potpisivanje Osniva\u010dkog akta Rusija-NATO, koji je govorio o ravnopravnosti, me\u0111usobnom po\u0161tovanju i suradnji na raznim podru\u010djima, borbi protiv terorizma, protiv ilegalnih migracija. Na temelju tog akta stvoreno je Vije\u0107e Rusija-NATO, u kojemu se godi\u0161nje provodilo 80-90 zajedni\u010dkih projekata. Postojao je i zajedni\u010dki program o Afganistanu \u2013 Amerikanci su nabavljali ruske helikoptere, mi smo ih servisirali na licu mjesta. Sovjetski helikopteri najbolje su odgovarali afganistanskim uvjetima. Zajedno smo se borili protiv terorizma, krijum\u010darenja droge… A onda se pro\u0161irenje nastavilo.<\/p>\n

Jo\u0161 za vrijeme Borisa Jeljcina i dok je Primakov ve\u0107 bio premijer, 1999. odr\u017ean je summit OESS-a u Istanbulu. Predsjednik Boris Jeljcin ondje je otputovao.<\/p>\n

Sastao se sa svojim kolegama iz Sjedinjenih Dr\u017eava i Europe. Zaklju\u010dili su da bi, kako bi otklonili sve strahove oko NATO-a, trebalo usvojiti sna\u017enu politi\u010dku deklaraciju o nedjeljivosti sigurnosti. Tako je donijeta Istanbulska deklaracija, koja ka\u017ee da svaka dr\u017eava ima pravo izabrati savez, ali nijedna dr\u017eava nema pravo graditi svoju sigurnost na \u0161tetu sigurnosti drugih i \u2013 najva\u017enije \u2013 nijedna dr\u017eava, skupina dr\u017eava ili organizacija u prostoru OESS-a ne mo\u017ee polagati pravo na dominaciju. NATO je \u010dinio upravo suprotno.<\/p>\n

Sada, nakon po\u010detka specijalne vojne operacije, za koju je predsjednik Putin vi\u0161e puta rekao da ju je pokrenuo jer su svi ostali poku\u0161aji i mogu\u0107nosti za neko pozitivno rje\u0161enje propali u proteklih deset godina od ilegalnog pu\u010da u Kijevu \u2013 pu\u010da koji je proveden suprotno sporazumu potpisanom ve\u010der ranije uz jamstvo Njema\u010dke, Francuske i Poljske. Taj je sporazum predvi\u0111ao pet mjeseci pripreme za op\u0107e izbore i vladu nacionalnog jedinstva u me\u0111uvremenu, a sljede\u0107eg su jutra oporbenjaci zauzeli vladine zgrade, oti\u0161li do gomile na “Majdanu” i rekli: “\u010cestitajte nam, stvorili smo vladu pobjednika”. “Vlada pobjednika” i “nacionalno jedinstvo” \u2013 to nije ba\u0161 isto. Nadam se da \u0107e u Siriji biti nacionalnog jedinstva, ali tamo je i dalje vrlo opasno. No u Ukrajini, kad su ljudi koji su do\u0161li na vlast pu\u010dem prvo izjavili da \u0107e ukinuti status ruskog jezika, njihov je prvi potez bio da po\u0161alju naoru\u017eane borce da zauzmu zgradu krimskog parlamenta. Kad su stanovnike isto\u010dne i ju\u017ene Ukrajine, koji su rekli “Stanite, vi ste do\u0161li na vlast ilegalnim pu\u010dem, ne \u017eelimo uzimati zapovijedi od vas, ostavite nas na miru”, nazvali “teroristima” te zapo\u010deli vojnu operaciju protiv vlastitih gra\u0111ana, time su pokrenuli rat koji je 2015. zavr\u0161io potpisivanjem Sporazuma iz Minska \u2013 sporazuma koji predsjednik Emmanuel Macron sada poku\u0161ava tuma\u010diti kao ne\u0161to \u0161to predsjednik Vladimir Putin nije htio provesti.<\/p>\n

Bila je to doista vrlo \u010dudna izjava predsjednika Macrona, koja se dijelom odnosi i na NATO, jer je govorio: “Neka \u017eive tako, a ja \u0107u vas sve \u0161tititi sa svoje tri ili \u010detiri nuklearne bombe.”<\/p>\n

Tih 17 sati u Minsku, bez prekida, potpisali smo dogovor i nakon toga ga je odobrilo Vije\u0107e sigurnosti UN-a. Jedan zanimljiv detalj: kad su zavr\u0161eni pregovori, Petro Poro\u0161enko je, uz potporu Fran\u00e7oisa Hollandea i Angele Merkel, rekao da ne\u0107e potpisati taj dokument ako ga ne potpi\u0161u “separatisti”, kako ih je zvao, dakle \u010delnici dviju samoprogla\u0161enih republika, Donjecka i Luganska, koji su bili u drugom hotelu u istom gradu. Oni su pak govorili da to ne\u0107e potpisati jer nije s njima dogovoreno, a dokument predvi\u0111a teritorijalni integritet Ukrajine uz poseban status za ta dva mala teritorija. Oni su ve\u0107 proglasili neovisnost i nisu htjeli iznevjeriti svoje stanovni\u0161tvo. Trebalo je puno nagovaranja da pristanu staviti potpis na dokument prema kojemu ostaju u Ukrajini, s time da imaju poseban status, zadr\u017eavaju ruski jezik i pravo da se konzultiraju kad se biraju tu\u017eitelji i suci za ta podru\u010dja. Te su im se nadle\u017enosti morale upisati i u Ustav, a to\u010dno formulaciju trebalo je dogovoriti izravno izme\u0111u Kijeva i te dvije regije. To je dio Sporazuma iz Minska, koji je potvrdilo Vije\u0107e sigurnosti UN-a. Ubrzo nakon \u0161to je stupio na snagu, Nijemci, Francuzi, pa i sami Ukrajinci po\u010deli su govoriti: “Ne\u0107emo mi razgovarati sa separatistima.”<\/p>\n

Emmanuel Macron, kad je do\u0161ao u Moskvu tek nekoliko tjedana prije nego \u0161to smo pokrenuli vojnu operaciju, na konferenciji za medije, a potom i u onom ozlogla\u0161enom telefonskom razgovoru s predsjednikom Putinom kojega je sam Macron kasnije “procurio” u javnost, govorio je: “Vladimire, ne mo\u017ee\u0161 inzistirati da legitimna vlast pregovara sa separatistima.” Predsjednik Putin odgovorio mu je da su na vlast do\u0161li nelegalnim pu\u010dem i da mogu biti zahvalni svima nama \u0161to se trudimo legitimirati \u010ditavu tu situaciju i zemlju. Ali ne zaboravi da Sporazum iz Minska izri\u010dito zahtijeva izravan dijalog s onima koje naziva\u0161 “separatistima”.<\/p>\n

To je sramotno pona\u0161anje Francuske i Njema\u010dke. Naposljetku su oni koji su potpisali sporazum u ime Ukrajine, Njema\u010dke i Francuske \u2013 Petro Poro\u0161enko, Angela Merkel i Fran\u00e7ois Hollande, nakon \u0161to su oti\u0161li s vlasti, javno izjavili u intervjuima: “Nikad nismo namjeravali provesti taj sporazum, samo smo trebali dobiti na vremenu da u Ukrajinu doturi jo\u0161 oru\u017eja.” A NATO je tu igrao klju\u010dnu ulogu.<\/p>\n

Sada se to “Rammstein-partnerstvo” pod vodstvom Sjedinjenih Dr\u017eava iz doba Joea Bidena, koliko razumijem, \u017eeli prepustiti Britancima. No Europljani ne staju u svojim nastojanjima. Naprotiv, poja\u010davaju ih i tra\u017ee jo\u0161 vi\u0161e potpore, postaju sve glasniji i, rekao bih, nervozniji. Mo\u017eda se otuda i postavlja pitanje ho\u0107e li NATO mo\u0107i pre\u017eivjeti bez SAD-a.<\/p>\n

Ne mislim da \u0107e SAD napustiti NATO. Barem predsjednik Trump nikada nije nagovijestio da bi se to moglo dogoditi. Ali ono \u0161to je otvoreno rekao jest da, ako \u017eelite da vas mi branimo i pru\u017eimo sigurnosna jamstva, morate platiti koliko je potrebno. Jo\u0161 se mora vidjeti koliko je to \u2013 2,5 ili 5 posto BDP-a, ili ne\u0161to izme\u0111u. No tako\u0111er je naglasio da \u0107e, onima koji ispune kriterij postotka BDP-a za izdvajanje u NATO, SAD zajam\u010diti njihovu sigurnost. Ali on ne \u017eeli dati takva jamstva Ukrajini pod Zelenskijem.<\/p>\n

On ima vlastito vi\u0111enje situacije koje javno iznosi s vremena na vrijeme. Ka\u017ee da taj rat nikada nije ni trebao po\u010deti \u2013 da je uvla\u010denje Ukrajine u NATO bilo pogre\u0161no, da je to u\u010dinjeno kr\u0161e\u0107i ukrajinski Ustav i Deklaraciju o neovisnosti iz 1991., na temelju koje smo mi priznali Ukrajinu kao suverenu dr\u017eavu. Izme\u0111u ostalog, ta Deklaracija izri\u010dito ka\u017ee “ne NATO-u, ne blokovima, neutralan status”. Tako\u0111er predvi\u0111a i jam\u010di sva prava Rusima i ostalim nacionalnim manjinama, \u0161to je i dalje zapisano u Ustavu, unato\u010d nizu zakona donesenih od 2019. do danas, koji su rezultirali potpunom pravnom zabranom ruskog jezika u medijima, obrazovanju i kulturi, pa \u010dak i u svakodnevnom \u017eivotu. Ako u trgovini zatra\u017eite pomo\u0107 na ruskom jeziku, prodava\u010d vam mo\u017ee re\u0107i da govorite “pravim” jezikom. Takve se stvari doga\u0111aju.<\/p>\n

Naravno, to je bila sasvim druk\u010dija situacija, a ipak su dodali \u010dlanak u Ustav o \u010dlanstvu u NATO-u. Govore i o Europskoj uniji. Kad su po\u010deli s tim najavama, EU je jo\u0161 donekle zadr\u017eavala privid ekonomske organizacije. Sad je i to nestalo. “Firerica” Ursula mobilizira sve da se Europa ponovno militarizira. Spominju se nevjerojatne svote novca. Mnogi smatraju da je to trik da se skrene pozornost javnosti s desetaka i stotina milijardi eura koji su potro\u0161eni u doba COVID-a i za pomo\u0107 Ukrajini, bez ozbiljne revizije. O tome se raspravlja.<\/p>\n

EU je time tako\u0111er izgubio svoju neovisnost i gospodarsko zna\u010denje. Kad glasnogovornik njema\u010dke vlade ka\u017ee: “Ne, ne, ne, nikad ne\u0107emo obnoviti plinovod Sjeverni tok 2, jer moramo izbje\u0107i ovisnost o ruskom plinu” \u2013 a upravo se na tome temeljilo njema\u010dko gospodarstvo i njegov napredak. Sada pla\u0107aju plin 4-5 puta vi\u0161e nego \u0161to pla\u0107aju iste takve tvrtke u SAD-u, pa se biznis seli u SAD, a deindustrijalizacija Europe je u tijeku. Spremni su \u017ertvovati sve to samo kako bi ostvarili ideolo\u0161ki cilj “poraza Rusije”. Govorili su da se Rusiju mora vojno poraziti na bojnom polju.<\/p>\n

Sad ka\u017eu: “Ne bismo prihvatili kapitulaciju Ukrajine.” Pa to je promjena, gotovo 360 stupnjeva, kako bi rekla Annalena Baerbock. No Europska unija vi\u0161e nije miran ekonomski projekt. Oni \u017eele vlastitu vojsku. Kad ve\u0107 govorimo o budu\u0107nosti NATO-a, \u010duju se glasovi: “U redu, ako SAD ne \u017eeli biti aktivno uklju\u010den u europska pitanja, stvorit \u0107emo vlastiti NATO, vlastiti vojni savez.” No to je tek ispitivanje terena, da se vidi kako \u0107e reagirati Amerikanci. \u010cini mi se da je prije otprilike godinu i pol Europska unija potpisala sporazum s NATO-om koji je EU zapravo podredio Sjevernoatlantskom savezu, pru\u017eaju\u0107i tzv. “vojnu mobilnost”. Drugim rije\u010dima, NATO-ova oprema i postrojbe mogu koristiti teritorij dr\u017eava \u010dlanica EU-a koje nisu u NATO-u. Ako takvih uop\u0107e jo\u0161 ima, poput Austrije i Irske. Ali njih nema mnogo, a uostalom, uglavnom sve gledaju prema istoku i, kako ka\u017eu, sve je to u ime mira.<\/p>\n

Predsjednica Vlade Danske nedavno je izjavila: “Danas je Ukrajina slaba i ne mo\u017ee biti pravedno tretirana, stoga je za Ukrajinu danas mir gori od rata.” Rekla je to. “Nastavimo naoru\u017eavati Ukrajinu, a kad dodatno uzdrmamo ruski polo\u017eaj, onda \u0107emo vidjeti mo\u017eemo li razgovarati.”<\/p>\n

\u0160ef njema\u010dke obavje\u0161tajne slu\u017ebe prije par dana rekao je da bi za Ukrajinu i Europu bilo lo\u0161e kad bi rat zavr\u0161io prije 2029., a 2030. bi bilo jo\u0161 bolje. Da, takve izjave daju.<\/p>\n

Kad je predsjednik Trump u Ovalnom uredu ispitivao predsjednika Zelenskog, opetovano ga je pitao: “Zar ne \u017eelite pregovarati?”, a Zelenski je izbjegavao odgovor. Oni su, naravno, vrlo zainteresirani za nepravilnosti, da to ubla\u017eeno ka\u017eem, vezane uz razdoblje Joea Bidena, kada je Pentagon slao pomo\u0107 Ukrajini bez jasnog pra\u0107enja gdje je taj novac zavr\u0161io. Elon Musk poku\u0161ava ne\u0161to s tim. Nama to ne \u010dini neko zadovoljstvo, ali govorimo o vladama, o administraciji Joea Bidena, Ursuli von der Leyen i njezinoj Komisiji, o Britancima koji redovito optu\u017euju Rusiju za korupciju i kr\u0161enje ljudskih prava te, kad god raspravljaju o nekom me\u0111unarodnom pitanju, po\u010dinju s ljudskim pravima. Iran, Venezuela, Kuba, naravno i Nikaragva, Ju\u017enoafri\u010dka Republika sada je “prekr\u0161ila ljudska prava” donose\u0107i zakon o zemlji\u0161tu, Srednja Azija… Ima nekoliko formata izme\u0111u Zapada i Srednje Azije \u2013 opet ljudska prava. Ali o Ukrajini, gdje je ruski jezik pravno i fizi\u010dki istrijebljen, pa imaju \u010dak i posebnu agenciju da pazi na dosljednu provedbu tih zakona, nitko ne spominje ljudska prava osim nas. Sada su se pridru\u017eili Ma\u0111ari i Bugari koji pokre\u0107u to pitanje jer i oni imaju svoje manjine u Ukrajini, koja je uglavnom stvorena nakon Drugog svjetskog rata kada je Staljin, kao \u0161to su kolonijalne sile radile u Africi, povla\u010dio granice ravnalom. Pogledajte afri\u010dke granice, ba\u0161 su ravne crte. Ovdje je, dodu\u0161e, stvar bila ne\u0161to druga\u010dija, ali svejedno su narodi tako bili razdijeljeni.<\/p>\n

Zato su, nakon pu\u010da, kad smo po\u010deli razgovarati s Petrom Poro\u0161enkom, a on je obe\u0107avao da nikada ne\u0107e dopustiti rat izme\u0111u ukrajinske vojske i stanovnika isto\u010dne Ukrajine, govorili i da \u0107e po\u0161tovati prava nacionalnih manjina.<\/p>\n

\u010cak se i o federalizaciji ozbiljno raspravljalo izme\u0111u mene, Johna Kerryja, Catherine Ashton, koja je tad bila \u0161efica vanjskih poslova EU-a, i \u010dovjeka kojega je Kijev poslao. Bilo je to u travnju 2014. Ozbiljno smo razgovarali. Tada nitko nije spominjao Krim; to je ve\u0107 bilo rije\u0161eno.<\/p>\n

Zelenski je, do\u0161av\u0161i na vlast s parolom da \u0107e provesti Sporazume iz Minska, ve\u0107 nekoliko mjeseci poslije toga govorio sasvim suprotno: “Mi smo unitarna dr\u017eava, ne\u0107e biti posebnog statusa, ne razgovaram sa separatistima”, i sli\u010dno.<\/p>\n

Jo\u0161 jedna la\u017e koju je Macron izrekao u svom nedavnom, pomalo pateti\u010dnom istupu, ti\u010de se sastanka u Parizu u prosincu 2019., kada su se on, Angela Merkel, Vladimir Putin i Vladimir Zelenski okupili kako bi spasili Sporazume iz Minska. Upravo smo zbog toga sastanka tijekom pripremnog posla dogovorili dokument na razini stru\u010dnjaka i ministara vanjskih poslova \u010detiriju zemalja. Svi su se slo\u017eili. Dokument je predvi\u0111ao da \u0107e se odmah povu\u0107i postrojbe na tri to\u010dke du\u017e linije razgrani\u010denja, \u0161to je trebao biti po\u010detak povla\u010denja vojski na \u010ditavoj du\u017eini linije razdvajanja. Dogovoreno. Kad je predstavljen liderima, svi su bili zadovoljni. Zelenski je tada rekao: “Ne, ne, ne. Mogu se slo\u017eiti samo s time da to poku\u0161amo na tri eksperimentalne to\u010dke, ne na cijeloj liniji.” Nitko nije razumio za\u0161to, ali on je inzistirao. A glavno je da \u010dak ni na te tri to\u010dke nije nikad proveo povla\u010denje, pa su se sukobi nastavili.<\/p>\n

Dakle, \u0161to se ti\u010de NATO-a, sje\u0107am se da je pitanje bilo o NATO-u, NATO je Ukrajini svakako osiguravao oru\u017eje i obavje\u0161tajne podatke. To se nastavlja. Amerikanci su najavili da \u0107e povu\u0107i, mo\u017eda privremeno, mo\u017eda ne, instruktore i stru\u010dnjake koji su pomagali pri upravljanju sofisticiranim projektilima. Ali ostali su tamo.<\/p>\n

Jo\u0161 ne\u0161to: NATO se nekad ponosio da je obrambeni savez, zadu\u017een samo za obranu teritorija \u010dlanica. Prije par godina na summitu u Madridu tada\u0161nji glavni tajnik Jens Stoltenberg ve\u0107 je rekao da moraju biti aktivniji u Indo-Pacifiku. Jedan ga je novinar priupitao: “Ali Vi ste rekli da ste tu radi obrane svojih teritorija?” A on je rekao: “Da, naravno, ali prijetnje na\u0161im teritorijima sada dolaze iz Ju\u017enog kineskog mora, iz Tajvanskog tjesnaca”, i tako dalje.<\/p>\n

NATO ondje po\u010dinje graditi razne isklju\u010dive saveze, “trojke”, “\u010detvorke”, AUKUS. Oni poti\u010du tzv. indo-pacifi\u010dku \u010detvorku: Japan, Australiju, Novi Zeland, Republiku Koreju. Njeguju suradnju s Japanom i Ju\u017enom Korejom. Zajedni\u010dke vje\u017ebe s Ju\u017enom Korejom, koje uklju\u010duju i nuklearne elemente \u2013 sve je to ve\u0107 u planovima. Planiraju otvoriti, koliko razumijem, ured NATO-a u Tokiju ili na nekom oto\u010dju. Poku\u0161avaju izvu\u0107i neke zemlje ASEAN-a iz njihova okvira i pridobiti ih u te “zatvorene klubove”. Tu su slu\u010dajevi Filipina, Singapura…<\/p>\n

Koncept sigurnosti koji je ASEAN razvijao desetlje\u0107ima, a uklju\u010divao je sudjelovanje svih zemalja na ravnopravnoj osnovi, pa i Kine, SAD-a, Indije, Rusije, Japana, Australije, Novog Zelanda, Republike Koreje, temeljen na konsenzusu, sada je ozbiljno naru\u0161en. To se zanimljivo poklopilo s vremenom kada smo i mi po\u010deli preispitivati vlastitu sigurnost i sigurnost u Euroaziji. Dakle, euroazijski, ne europski prostor.<\/p>\n

Na svakom kontinentu, bilo u Africi ili Latinskoj Americi, postoje udru\u017eenja na razini cijelog kontinenta: Afri\u010dka unija, CELAC u Latinskoj Americi i Karibima. Samo Euroazija, najve\u0107i, najrazvijeniji i najbogatiji kontinent, nema organizaciju koja obuhva\u0107a sve zemlje kontinenta.<\/p>\n

Svi na\u0161i poku\u0161aji da budemo dio nekog procesa sigurnosne suradnje svodili su se na euroatlantske sheme: OESS, NATO-Rusija. EU je vrlo brzo postala euroatlantska. To nije uspjelo.<\/p>\n

Ono o \u010demu sada poku\u0161avamo razgovarati \u2013 ni\u0161ta ne name\u0107emo nikome \u2013 jest vizija kontinentalne euroazijske arhitekture sigurnosti, ne prejudiciraju\u0107i njezino kona\u010dno ustrojstvo, nego samo da svi sjednemo i razgovaramo o otvorenosti te budu\u0107e, hipotetske arhitekture za sve zemlje kontinenta. Neka zadr\u017ee NATO ako to \u017eele, neka zadr\u017ee OESS, ali postoje i Euroazijska ekonomska unija, Organizacija ugovora o kolektivnoj sigurnosti, Zajednica neovisnih dr\u017eava, ASEAN. Tu je i organizacija ju\u017enoazijskih zemalja, nije ba\u0161 aktivna, ali postoji. Vije\u0107e za suradnju u Zaljevu, arapske monarhije koje sada normaliziraju odnose s Iranom. To poti\u010demo.<\/p>\n

Dakle, sve te organizacije i inicijative ve\u0107inom su gospodarske, a mi ih \u017eelimo ujediniti, koordinirati, podijeliti poslove kako bismo u\u0161tedjeli novac i trud, uskladili ekonomske planove. Predsjednik Putin to naziva Velikim euroazijskim partnerstvom. Tko zna, mo\u017eda \u0107e jednoga dana, godinama odsad, to biti materijalna osnova za sigurnosnu arhitekturu koja ne\u0107e isklju\u010divati zapadni dio kontinenta. Evo, nije najkra\u0107i odgovor, ali\u2026<\/p>\n

Pitanje: Znate, nisam siguran da vjerujem vlastitoj zemlji. Znam da je ruska Vlada poprili\u010dno iskrena u nastojanju da do\u0111e do diplomatskog rje\u0161enja. Ono \u0161to me brine, a \u010dujem to od ljudi na va\u017enim pozicijama, jest da su Sjedinjene Dr\u017eave, jednako cini\u010dno kao \u0161to su 1972. razvile odnose s Kinom pod Nixonom, u\u010dinile to s to\u010dno odre\u0111enom svrhom: da idu protiv tada\u0161njeg Sovjetskog Saveza, odnosno da ih me\u0111usobno razdvoje.<\/em><\/p>\n

Sada \u010dujem od nekoliko osoba, a znam i da je taj Elbridge Colby, koji \u0107e vjerojatno biti tre\u0107a osoba po va\u017enosti u Ministarstvu obrane, izjavio da SAD vidi Kinu kao neprijatelja i vjeruje da mo\u017ee odvojiti Rusiju od Kine te ponovno iskoristiti Rusiju (ne Vas osobno, gospodine Ministre, nego Va\u0161u zemlju) kao klin protiv Kine.<\/em><\/p>\n

Poku\u0161avam re\u0107i da je to besmislica jer, za razliku od Sjedinjenih Dr\u017eava, ruska Vlada ozbiljno shva\u0107a svoje sporazume i dr\u017ei ih se. Dakle, kako mislite da \u0107e Rusija pristupiti toj, nazovimo to, ameri\u010dkoj podvali: da vam jednou pru\u017ee ruku prijateljstva, a istodobno zapravo nisu odustali od \u017eelje da uni\u0161te Va\u0161u zemlju i da Vas cini\u010dno iskoriste protiv Kine?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Sergej Lavrov:<\/strong> Pa, to smo ve\u0107 pro\u0161li. Kao \u0161to ste spomenuli, 1972. godine predsjednik Richard Nixon \u017eelio je da odnosi u tom trokutu budu takvi da odnosi izme\u0111u SAD-a i Kine te SAD-a i Rusije budu bolji od odnosa Moskve i Pekinga. Kao neka kombinacija.<\/p>\n

To je, dakle, zgodna filozofska konstrukcija. Ali sada je situacija bitno druk\u010dija. Nikada s Kinom nismo imali odnose koji su bili toliko dobri, toliko povjerljivi, dugoro\u010dno gra\u0111eni i koji su u\u017eivali toliku potporu naroda obiju zemalja.<\/p>\n

Amerikanci znaju da mi ne\u0107emo izdati svoje obveze, ni pravne ni politi\u010dke, koje imamo s Kinezima. Imamo problema, pote\u0161ko\u0107a u odnosima, ve\u0107inom zbog sankcija, jer se tvrtke \u017eele kloniti kazni.<\/p>\n

Neki od vrlo obe\u0107avaju\u0107ih logisti\u010dkih i infrastrukturnih projekata u Sibiru kasne. Ali mi se ne \u017eurimo, a Kinezi se, naravno, nikamo ne \u017eure. Uvijek gledaju iza horizonta. Takav im je nacionalni karakter i mi to po\u0161tujemo.<\/p>\n

Dapa\u010de, opet, ne otkrivam nikakvu tajnu kad ka\u017eem da je, kad su se predsjednici Joe Biden i Vladimir Putin sastali u lipnju 2021. u \u017denevi, usred pandemije COVID-19, u kratkom razgovoru uz sudjelovanje samo ministara vanjskih poslova, Joe Biden spomenuo da preispituje apsolutizam demokracije zato \u0161to se zemlje s autoritarnim vladarima znatno bolje nose s COVID-om nego \u0161to to \u010dine SAD. Kod njih svaka savezna dr\u017eava ima neku autonomiju i sama odlu\u010duje ho\u0107e li provoditi cijepljenje ili ne. Kina i Rusija, rekao je, djelovale su bolje nego mnogi drugi. Ali to je filozofska rasprava.<\/p>\n

Isto tako mo\u017eemo re\u0107i, slijede\u0107i tu logiku, je li \u010detiri godine dovoljno za provo\u0111enje dugoro\u010dnih poteza, posebno uz suvremene, vrlo slo\u017eene i sofisticirane tehnologije koje zahtijevaju preusmjeravanje dijelova gospodarstva? Mo\u017eda ni \u010detiri godine nisu dovoljne, a pogotovo ne dvije, jer ako izgubite na izborima na sredini mandata, Kongres vam ne\u0107e dopustiti realizaciju planova.<\/p>\n

Ne znam. Mislim da je odgovor: neka svaka nacija sama odabere svoju sudbinu i budu\u0107nost. To je u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda, gdje se govori o suverenoj jednakosti dr\u017eava, bez mije\u0161anja izvana.<\/p>\n

Jedan primjer \u2013 Afganistan. Demokratski eksperiment ondje je posve propao. Potpuno je zanemario stoljetne obi\u010daje i nepisana pravila te civilizacije. Zato \u0107emo biti vrlo oprezni u pogledu svakog nametanja. Predsjednik Trump ve\u0107 govori o susretu “u troje”: SAD, Kina, Rusija. Spominjao je da bi htio razgovarati o nuklearnom oru\u017eju, sigurnosnim pitanjima.<\/p>\n

Otvoreni smo za svaki format koji se temelji na me\u0111usobnom po\u0161tovanju, na ravnopravnosti, bez unaprijed zadanih rje\u0161enja. Ako bi na\u0161i kineski prijatelji bili zainteresirani, to bi bila njihova odluka. Ali to ne umanjuje va\u017enost dijaloga Rusije i SAD-a o strate\u0161koj stabilnosti, koji su Donald Trump i njegovi suradnici vi\u0161e puta izrazili \u017eelju obnoviti.<\/p>\n

Predsjednik Vladimir Putin je, odgovaraju\u0107i na to, rekao kako je to podru\u010dje u kojem imamo posebnu odgovornost, pogotovo zato \u0161to idu\u0107e godine istje\u010de Ugovor START III. To je sasvim druk\u010diji pristup od onoga koji je promicala administracija Joea Bidena, koja ka\u017ee: “Hajdemo nastaviti provedbu Ugovora START, dopustite nam posjet nekima od va\u0161ih nuklearnih lokacija.” A mi smo im rekli: “De\u010dki, vi ste nas proglasili neprijateljima, objavili ste namjeru da Rusiji nanesete strate\u0161ki poraz.” Oni su rekli: “Da, ali to ne isklju\u010duje neke takti\u010dke i tehni\u010dke posjete.”<\/p>\n

Stajali\u0161te predsjednika Trumpa, kao \u0161to sam rekao na po\u010detku, jest: kakve god razlike imali, ne smijemo dopustiti da prerastu u rat, a gdje god se na\u0161i interesi poklapaju, ne trebamo propu\u0161tati priliku da od toga napravimo ne\u0161to prakti\u010dno i korisno.<\/p>\n

Pitanje: \u010cini se, i sam Marco Rubio je rekao, da hodamo prema multipolarnom svijetu. A vi ka\u017eete da i Kinezi, a donekle i Rusi, uvijek gledaju daleko u budu\u0107nost i zanemaruju kratkoro\u010dne okolnosti.<\/em><\/p>\n

Dakle, mislite li (znam da mo\u017eda preuranjeno postavljam ovo pitanje) da postoji mogu\u0107nost da se u sljede\u0107ih, recimo, 10 godina ne samo normaliziraju odnosi izme\u0111u Rusije i SAD-a, nego da do\u0111e i do savezni\u0161tva izme\u0111u dviju zemalja? O tome se ve\u0107 pri\u010da.<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Sergej Lavrov:<\/strong> Savezni\u0161tvo \u2013 barem povijesno, a to je duboko ukorijenjeno u na\u0161em mentalitetu \u2013 zna\u010di da si saveznik protiv nekoga.<\/p>\n

Multipolarnost koju Marco Rubio priznaje ne\u0161to je posve drugo. Kako mo\u017eete priznati multipolarnost, a da ne priznajete takve divove kao \u0161to su Kina, Indija, cijela Afrika, Latinska Amerika, Brazil i jo\u0161 niz drugih?<\/p>\n

Po mom mi\u0161ljenju, multipolarnost \u0107e se razvijati jo\u0161 neko vrijeme, to je povijesno razdoblje, vjerojatno, i, prema mojoj viziji, mogla bi se sastojati od supersila, definiranih po veli\u010dini, gospodarskoj snazi, vojnoj mo\u0107i, osobito nuklearnoj. Naravno, SAD, Kina i Rusija tu spadaju. Dr\u017eave koje nisu toliko velike mogu sudjelovati u multipolarnom svijetu kroz svoje subregionalne strukture: primjerice ASEAN, GCC (Vije\u0107e za suradnju u Zaljevu), Arapsku ligu. Afri\u010dka unija je, usput, pro\u0161le godine dobila status punopravne \u010dlanice G20. Arapska liga tra\u017ei isto, a mi to podupiremo.<\/p>\n

Ina\u010de, G20 se pokazao ne samo korisnim za financijska i ekonomska pitanja, nego i politi\u010dki. Mogao bi odigrati vrlo pozitivnu ulogu u procesu multipolarnosti. Da, i dalje postoje tragovi neprijateljstva, ali ondje vrijedi pravilo konsenzusa. Ne glasuju, pa je to obe\u0107avaju\u0107e, vi\u0161e nego \u0161to je to Op\u0107a skup\u0161tina UN-a, gdje, svaki put kad netko ne mo\u017ee ne\u0161to ishoditi u Vije\u0107u sigurnosti, ode u Op\u0107u skup\u0161tinu, pa organizira predstavu glasanja, optu\u017eivanja i sli\u010dno.<\/p>\n

No nije samo Marco Rubio govorio o multipolarnosti. Donald Trump je govorio o NATO-u, \u0161to sam i ranije spomenuo. To je bio jedan od razloga za\u0161to inzistiramo da svaki pristup ili inicijativa o ukrajinskoj krizi (a ve\u0107ina ih je vrlo neodre\u0111ena) mora biti usredoto\u010dena na temeljne uzroke sukoba. Donald Trump je potvrdio da je jedan od temeljnih uzroka bilo \u0161irenje NATO-a, koje je predstavljalo prijetnju ruskoj sigurnosti. Uzgred, \u017eelim naglasiti, u novim okolnostima nakon 20. sije\u010dnja, da je va\u017enost Ukrajine za rusku sigurnost vi\u0161estruko ve\u0107a od va\u017enosti Grenlanda za sigurnost SAD-a.<\/p>\n

Druga stvar, tako\u0111er temeljni uzrok, jest istrjebljenje ruskog jezika, medija, kulture, zabrana oporbenih stranaka, zabrana nekih oporbenih medija koji su \u010dak objavljivali na ukrajinskom jeziku i djelovali na ukrajinskom jeziku, ubojstva i nestanci novinara, da ne govorim o ratnim zlo\u010dinima nad ljudima u Donbasu odmah nakon pu\u010da, kad su ih nazvali “teroristima”. Sve to grubo kr\u0161i Povelju UN-a, koja ka\u017ee da se moraju po\u0161tovati ljudska prava svake osobe neovisno o rasi, spolu, jeziku ili vjeri. To je sam vrh \u2013 \u010clanak 1 Povelje UN-a.<\/p>\n

Pozivao sam se na glavnog tajnika UN-a. I novinare UN-a sam prozivao. Svaki put kad bih do\u0161ao u UN, odr\u017eao bih konferenciju za medije. Uzgred, tada sam ih prozivao i za niz pitanja zbog kojih je Zapad osu\u0111ivao Rusiju kao najgoreg zlo\u010dinca, po\u010dev\u0161i od obaranja malezijskog Boeinga MH17 u srpnju 2014. Su\u0111enje je odr\u017eano uz samo jednog svjedoka koji je osobno svjedo\u010dio. Ostalih 12 svjedoka nikada nije predstavljeno, ne znaju im se imena, ali porota je rekla da su vjerodostojni i potvrdila sumnje. Dakle, sve je i dalje vrlo mutno.<\/p>\n

Slu\u010daj trovanja u Salisburyju, Skripalovi. Slu\u017ebene note britanskim vlastima s pitanjima o sudbini i boravi\u0161tu ruskih dr\u017eavljana potpuno su ignorirane. Dizali su galamu, optu\u017eili nas, iskoristili to da uvedu dodatne sankcije. Onda su sve zaboravili.<\/p>\n

Isto vrijedi za Alekseja Navaljnog, koji je umro u zatvoru slu\u017ee\u0107i kaznu. On je, nekoliko godina prije toga, nakon navodnog trovanja u Rusiji, u roku od 24 sata preba\u010den u Njema\u010dku, gdje je lije\u010den. Zanimljiva pri\u010da. Postavljali smo pitanja, on je na\u0161 dr\u017eavljanin, \u017eeljeli smo znati istinu o tome \u0161to mu se dogodilo. Nijemci su rekli da civilna bolnica nije otkrila ni\u0161ta. A zatim je preba\u010den u Bundeswehr, vojnu bolnicu, gdje su rekli da su mu u krvi prona\u0161li “Novi\u010dok”. Pitali smo mo\u017eemo li vidjeti nalaze. Sasvim logi\u010dno, na\u0161 je dr\u017eavljanin, a optu\u017euju nas da smo ga zlostavljali. Odgovorili su: “Ne, ne mo\u017eemo vam to dati jer biste tako mogli otkriti razinu na\u0161e ekspertize u biolo\u0161kim supstancama. To smo dali Organizaciji za zabranu kemijskog oru\u017eja.” Obratili smo se toj organizaciji i rekli: “Pogledajte, ovo je na\u0161a zajedni\u010dka institucija, a Nijemci ka\u017eu da su materijal predali vama.” Oni odgovaraju: “Da, jesu, ali pod uvjetom da vam ga ne poka\u017eemo.” Djetinjasto, ali i tragi\u010dno u isto vrijeme.<\/p>\n

I opetovano, javno sam pitao brojne zapadne novinare: “Za\u0161to vas, kao novinare, ne zanima istina? \u010covjek kojega je Zapad pretvorio u mu\u010denika protiv zle Rusije… Zar ne \u017eelite znati \u0161to mu se zapravo dogodilo, kako je lije\u010den i \u010dime je lije\u010den u Njema\u010dkoj prije nego \u0161to se vratio u Rusiju?”<\/p>\n

Posljednje, Bu\u010da. Dva dana nakon \u0161to smo se, kao gestu dobre volje radi potpisivanja sporazuma u Istanbulu u travnju 2022., povukli iz nekoliko sela na periferiji Kijeva, BBC je snimio glavnu ulicu u Bu\u010di s tijelima uredno poredanim s obje strane ceste. Naravno, javnost je bila zgro\u017eena, a mi smo tra\u017eili istragu. Do danas nikoga ne zanima istraga. \u017delimo samo dobiti imena ljudi \u010dija su tijela pokazana na BBC-ju. Dvaput sam to pitanje javno postavio u Vije\u0107u sigurnosti pred glavnim tajnikom. Poslali smo i slu\u017ebeni zahtjev Visokom povjereniku UN-a za ljudska prava. Nema odgovora. I dvaput sam u New Yorku, pred svim stranim dopisnicima, apelirao na njihov profesionalni \u017ear \u2013 bez uspjeha.<\/p>\n

Govore\u0107i o ljudskim pravima i iskrenosti na\u0161ih zapadnih prijatelja: Europa i UK zasigurno \u017eele da se ovo nastavi. Na\u010din na koji su do\u010dekali Zelenskog u Londonu nakon skandala u Washingtonu pokazuje da \u017eele dodatno podi\u0107i uloge i pripremaju se da izvr\u0161e pritisak na administraciju Donalda Trumpa da se opet agresivno postavi prema Rusiji. Mi na to gledamo filozofski, znamo \u0161to radimo.<\/p>\n

Ali najvi\u0161e me \u010dudi ta opsesija mirovnim snagama. Predsjednik Macron ka\u017ee: “Stanimo. Za mjesec dana bismo mogli razmjestiti mirovne trupe. Onda \u0107emo vidjeti \u0161to dalje.”<\/p>\n

Prvo, to nije ono \u0161to mi smatramo potrebnim za zavr\u0161etak rata koji je Zapad poveo protiv nas, preko Ukrajinaca i uz izravno sudjelovanje njihovih vojnika. Znamo to. Ako i sam Donald Trump priznaje da je \u0161irenje NATO-a jedan od temeljnih uzroka, onda bi prisutnost snaga iz zemalja NATO-a, pod bilo kojom zastavom i u bilo kakvom svojstvu, na ukrajinskom tlu bila jednaka prijetnja.<\/p>\n

Pitanje: Zna\u010di, ne biste pristali ni pod kojim uvjetima?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Sergej Lavrov:<\/strong> Ni pod kojim. Nitko nam se uop\u0107e ne obra\u0107a po tom pitanju. Oni i dalje govore: “Ni\u0161ta o Ukrajini bez Ukrajine”, ali sve rade o Rusiji bez Rusije.<\/p>\n

Trump, uzgred, kad su ga pitali o mirovnim snagama, rekao je: “Pa prerano je o tome razgovarati, no obi\u010dno za to treba pristanak obje strane.” Za\u0161to bismo mi pristali na mirovne trupe ili \u010dak grupu, ne ba\u0161 velike snage? Oni \u017eele snage sastavljene od zemalja koje su nas proglasile neprijateljem i sada bi do\u0161li kao mirovnjaci?<\/p>\n

Druga je stvar sudbina ljudi ne samo na oslobo\u0111enim podru\u010djima nego i na podru\u010djima pod kontrolom re\u017eima. Ve\u0107ina ih govori ruski jezik, pripadaju ruskoj kulturi i \u017eele da i njihova djeca govore i u\u010de ruski.<\/p>\n

Moje pitanje glasi: ho\u0107e li se ukinuti zakon (ili vi\u0161e njih) koji zabranjuje ruski jezik, barem na teritoriju koji eventualno ostane od Ukrajine? Nema odgovora. “Vidjet \u0107emo poslije\u2026”<\/p>\n

A ako \u0107ete “vidjeti poslije”, drugo pitanje ho\u0107e li tamo ostati spomenici Banderi, koji je sura\u0111ivao s Hitlerom i osu\u0111en je u N\u00fcrnbergu u odsutnosti? Taj spomenik je, prvi put, vidio izraelski ministar vanjskih poslova i rekao: “Nisam znao da se to dogodilo.” Dakle, ho\u0107e li taj ostatak Ukrajine zadr\u017eati taj spomenik, odr\u017eati zabranu ruskog jezika, odr\u017eavati bakljade sa simbolima SS divizija? Onda bi, uz svo du\u017eno po\u0161tovanje, to bila skupina ne za o\u010duvanje mira, nego za o\u010duvanje i za\u0161titu nacisti\u010dkog re\u017eima. A to je posve neprihvatljivo.<\/p>\n