Kad je novi predsjednik SAD Donald Tramp prvi put predlo\u017eio kupovinu Grenlanda 2019. godine, ljudi su mislili da je to samo \u0161ala, ali tome se sad niko ne smije, pi\u0161e ameri\u010dka agencija vijesti AP.<\/p>\n
Trampovo interesovanje za Grenland dio je agresivne spoljnopoliti\u010dke platforme \u201eAmerika na prvom mjestu\u201c, koja obuhvata zahtjev Ukrajini da preda prava na rude u zamjenu za nastavak vojne pomo\u0107i, prijetnju da SAD preuzmu vlast nad Panamskim kanalom i sugestije da Kanada treba da postane 51. dr\u017eava SAD.<\/p>\n
Pove\u0107anje me\u0111unarodnih tenzija, globalno zagrijavanje i promjena svjetske ekonomije doveli su Grenland u srce debate o svjetskoj trgovini i bezbjednosti, a Tramp \u017eeli da se uvjeri da SAD kontroli\u0161u to ostrvo bogato rudom, koje predstavlja predvorje Arktika i sjevernoatlantskog prilaza Sjevernoj Americi.<\/p>\n
Grenland je samoupravna teritorija Danske, dugogodi\u0161nje saveznice SAD, koja je odbacila Trampovu \u017eelju. Danska, me\u0111utim, priznaje pravo Grenlanda na nezavisnost od nje.<\/p>\n
Usred zabrinutosti zbog stranog mije\u0161anja i zahtjeva da Grenlan\u0111ani upravljaju svojom sudbinom, ostrvski premijer Mute Egede (37, Mute Inequnaaluk Bourup Egede) raspisao je prijevremene parlamentarne izbore za sjutra, u utorak 11. marta, prenosi Beta.<\/p>\n
Najve\u0107e ostrvo na svijetu, \u010dijih 80 odsto le\u017ei iznad Sjevernog polarnog kruga, dom je za oko 56.000 uglavnom Inuita \u2013 ostrvo koje je svijet do sada uglavnom ignorisao.<\/p>\n
Klimatske promjene tanje arkti\u010dki led, uz izvjesnost da \u0107e se otvoriti sjeverozapadni prolaz za me\u0111unarodnu trgovinu i ponovo podsta\u0107i konkurencija s Rusijom, Kinom i drugim zemljama oko pristupa rudnim resursima.<\/p>\n
\u201eDa budemo jasni: uskoro ulazimo u \u2018vijek Arktika\u2019, a njegova najzna\u010dajnija karakteristika bi\u0107e meteorski uspon Grenlanda, stalna istaknutost i sveprisutni uticaj\u201c, rekao je Dvejn Menezes, generalni direktor Inicijative za polarna istra\u017eivanja i politiku.<\/p>\n
\u201eGrenland, koji se nalazi na raskrsnici plovnih puteva izme\u0111u Sjeverne Amerike, Evrope i Azije, i sa ogromnim potencijalom resursa, samo \u0107e postajati strate\u0161ki va\u017eniji, a o tome \u0107e suditi sve velike i male sile. A taj \u010dovjek (Tramp) je veoma voljan da ode korak dalje i kupi ga\u201c, kazao je Menezes.<\/p>\n
Poslije Hladnog rata, Arktik je u velikoj mjeri bio podru\u010dje me\u0111unarodne saradnje. Ali, klimatske promjene, potraga za oskudnim resursima i pove\u0107anje me\u0111unarodnih tenzija poslije ruske invazije na Ukrajinu ponovo izazivaju konkurenciju u tom regionu.<\/p>\n
Grenland je na sjeveroisto\u010dnoj obali Kanade, a vi\u0161e od dvije tre\u0107ine njegove teritorije je unutar Arkti\u010dkog kruga. Od Drugog svjetskog rata to ga je \u010dinilo klju\u010dnim za odbranu Sjeverne Amerike. Tokom tog rata, SAD su okupirale Grenland da bi osigurale da on ne padne u ruke nacisti\u010dke Njema\u010dke i time za\u0161titile klju\u010dne sjevernoatlantske plovidbene puteve, podsje\u0107a AP.<\/p>\n
SAD su zadr\u017eale baze na Grenlandu poslije Drugog svjetskog rata, a svemirska baza \u201ePitufik\u201c, \u0161to je biv\u0161a Vazduhoplovna baza \u201eTule\u201c, podr\u017eava operacije upozorenja na rakete, a poma\u017ee i svemirske operacije SAD i NATO-a. Grenland tako\u0111e \u010duva dio sistema NATO-a za nadgledanje pomorskih aktivnosti Rusije u koridoru u sjevernom Atlantiku \u2013 \u0161to je poznato kao GIUK (Grenland-Island-Ujedinjeno Kraljevstvo).<\/p>\n
Grenland ima velika nalazi\u0161ta ruda takozvanih \u201erijetkih zemalja\/minerala\u201c za proizvodnju svega \u2013 od ra\u010dunara i \u201epametnih telefona\u201c, do baterija, solarnih i vjetrotehnologija koje \u0107e pokretati prelazak sa fosilnih goriva. Ameri\u010dki geolo\u0161ki zavod je tako\u0111e identifikovao potencijalna nalazi\u0161ta nafte i prirodnog gasa pod morem u toj oblasti.<\/p>\n
Grenlan\u0111ani \u017eele da razviju resurse, ali su donijeli stroga pravila za za\u0161titu \u017eivotne sredine. Postoje i pitanja o izvodljivosti va\u0111enja rudnog bogatstva Grenlanda, zbog o\u0161tre klime.<\/p>\n
Ledena kapa Grenlanda, koja se godinama smanjuje, otkriva rudno bogatstvo, a morski led koji se topi otvara nekada mitski sjeverozapadni prolaz kroz Arktik.<\/p>\n
Grenland je strate\u0161ki na dvije potencijalne rute preko Sjevernog pola, \u0161to bi smanjilo vrijeme transporta izme\u0111u sjevernog Atlantika i Pacifika i zaobi\u0161lo uska grla Sueckog i Panamskog kanala. Iako te rute vjerovatno ne\u0107e biti komercijalno odr\u017eive jo\u0161 godinama, one privla\u010de pa\u017enju.<\/p>\n
Kina je 2018. godine sebe proglasila \u201ebliskom arkti\u010dkom dr\u017eavom\u201c u nastojanju da stekne ve\u0107i uticaj u tom regionu. Kina je najavila planove za izgradnju \u201ePolarnog puta svile\u201c kao dio svoje globalne inicijative \u201ePojas i put\u201c, koja je stvorila ekonomske veze sa zemljama \u0161irom svijeta.<\/p>\n
Tada\u0161nji dr\u017eavni sekretar SAD Majk Pompeo odbacio je te odluke Kine rekav\u0161i: \u201eDa li \u017eelimo da se Arkti\u010dki okean pretvori u novo Ju\u017eno kinesko more, prepuno militarizacije i teritorijalnih pretenzija?\u201c.<\/p>\n
Projekat eksploatacije \u201erijetkih zemalja\u201c na Grenlandu, koji podr\u017eavaju Kinezi, zastao je, po\u0161to je tamo\u0161nja vlada zabranila iskopavanje uranijuma 2021. godine.<\/p>\n
Zakoni koji su pro\u0161irili samoupravu Grenlanda 2009. godine tako\u0111e su priznali pravo tog ostrva na nezavisnost, po me\u0111unarodnom pravu.<\/p>\n
Istra\u017eivanja javnog mnjenja pokazuju da ve\u0107ina Grenlan\u0111ana podr\u017eava nezavisnost, a razlikuju se njihovi stavovi o tome kad bi to trebalo da se dogodi. Zato potencijal za nezavisnost postavlja pitanja o spoljnom mije\u0161anju na Grenlandu, koje bi moglo da ugrozi interese SAD, zaklju\u010duje AP.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\u00a0Kad je novi predsjednik SAD Donald Tramp prvi put predlo\u017eio kupovinu Grenlanda 2019. godine, ljudi su mislili da je to samo \u0161ala, ali tome se sad niko ne smije, pi\u0161e ameri\u010dka agencija vijesti AP.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":421333,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-425477","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/425477","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=425477"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/425477\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":425480,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/425477\/revisions\/425480"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/421333"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=425477"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=425477"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=425477"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}