Jeste li se ikada zapitali kome je hladnije – pingvinima na Ju\u017enom polu ili bijelim medvjedima oko Sjevernog?<\/p>\n
Oba su Zemljina pola u ledenim podru\u010djima pa je jasno da je temperatura ekstremna, no jeste li se zapitali kome je hladnije \u2013 pingvinima ili polarnim medvjedima?<\/p>\n
Oba pola su hladna jer ni na jednom sunce nikada ne izlazi vi\u0161e od 23,5 stepeni iznad horizonta i oba su \u0161est mjeseci u mraku. I onda kada se Sunce poka\u017ee – njegova svjetlost se reflektuje od ogromnih bijelih\u00a0 ledom pokrivenih povr\u0161ina iznad kojih vazduh ostaje uglavnom jednako hladan. Ali ipak, Ju\u017eni pol osjetno je hladniji.<\/p>\n
Ju\u017eni pol svojim negativnim temperaturnim prosjecima uvjerljivo pobje\u0111uje Sjeverni u oba godi\u0161nja doba. Prosje\u010dna godi\u0161nja temperatura na Sjevernom polu je minus 40 stepeni zimi i ugodnih nula ljeti, dok je Ju\u017eni pol zna\u010dajno o\u0161triji, s prosje\u010dnom temperaturom od minus 60 zimi i minus 28,2 stepeni ljeti.<\/p>\n
I najni\u017ea temperatura ikada zabilje\u017eena na Zemlji izmjerena je na Antarktici \u2013 nezamislivih minus 89,2 stepeni.<\/p>\n
Za pore\u0111enju arkti\u010dki rekord, izmjeren na Grenlandu, gotovo je dvadeset stepeni vi\u0161i \u2013 iznosio je minus 69,6 stepeni.<\/p>\n
Najve\u0107i razlog za\u0161to je Ju\u017eni pol toliko hladniji otkriva nam i sam pogled na kartu. Sjeverni pol je u okeanu, a Ju\u017eni na kontinentu, odnosno Arktik, podru\u010dje oko Sjevernog pola je okean okru\u017een kopnom, a Antarktika, po kojoj kli\u017ee ju\u017eni pol, kopno je okru\u017eeno okeanom. Kako se voda se hladi i zagrijava sporije od kopna, manji su i temperaturni ekstremi na sjeveru.<\/p>\n
Osim toga, podru\u010dje oko Ju\u017enog pola ima neuporedivo vi\u0161e leda nego arkti\u010dko podru\u010dje oko Sjevernog pola. Ne samo da se na Antarktiku nalazi 90 odsto leda na Zemlji, nego se on i bolje nosi s klimatskim promjenama pa se i sporije otapa.<\/p>\n
Uz to, Sjeverni se pol nalazi na nadmorskoj visini do jednog metra, zavisno kako se pomi\u010du i pol i ledene plo\u010de koje plutaju Arkti\u010dkim okeanom, dok se ju\u017eni pol nalazi gotovo tri hiljade metara iznad mora (na 2.835 metara). Antarktik je i najvi\u0161i od svih kontinenata – dobrim dijelom zahvaljuju\u0107i i nekoliko kilometara debelom\u00a0\u00a0ledu.<\/p>\n
Antarktik je i najvjetrovitiji kontinent, s vjetrovima snage uragana na Beaufortovoj skali i koji \u0161amaraju brzinom ve\u0107om od 320 kilometara na sat. Vjetrovi duvaju\u00a0i oko Sjevernog pola, ali nisu toliko jaki. Kopno s kojeg dolaze na Arktik ih usporava, a ponekad propusti i koji topliji da\u0161ak koji se mije\u0161a s polarnim vazduhom, \u0161to se oko Ju\u017enog pola ne doga\u0111a.<\/p>\n
(Izvor: punkufer.hr)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Jeste li se ikada zapitali kome je hladnije – pingvinima na Ju\u017enom polu ili bijelim medvjedima oko Sjevernog?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":425154,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-425151","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/425151","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=425151"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/425151\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":425155,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/425151\/revisions\/425155"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/425154"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=425151"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=425151"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=425151"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}