{"id":425042,"date":"2025-03-05T05:49:44","date_gmt":"2025-03-05T04:49:44","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=425042"},"modified":"2025-03-05T05:49:44","modified_gmt":"2025-03-05T04:49:44","slug":"donatella-di-cesare-danas-je-jako-tesko-govoriti-o-europi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/03\/05\/donatella-di-cesare-danas-je-jako-tesko-govoriti-o-europi\/","title":{"rendered":"Donatella Di Cesare: Danas je jako te\u0161ko govoriti o Europi"},"content":{"rendered":"

Autorka: Katarina Bo\u0161njak<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Donatella Di Cesare profesorica je teorijske filozofije na Sveu\u010dili\u0161tu La Sapienza u Rimu te jedna od najva\u017enijih predstavnica suvremene europske misli. Predavala je i na Sveu\u010dili\u0161tu u Heidelbergu, bila je studentica Hansa-Georga Gadamera i dru\u017eila se s Jacquesom Derridaom.<\/p>\n

U svom se radu bavi aktualnim dru\u0161tveno-politi\u010dkim pitanjima, a jedna od tema njezinog znanstveno-istra\u017eiva\u010dkog interesa vezana je i uz filozofiju migracija. Upravo je pro\u0161le godine na hrvatski jezik u DAF-ovoj nakladi prevedena njezina knjiga “Doma\u0107i stranci”, koja istra\u017euje lik stranca u kontekstu migracija, dok u svojim recentnijim knjigama “The Time of Revolt” (“Vrijeme pobune”) i “The Political Vocation of Philosophy” (“Politi\u010dki poziv filozofije”) iz 2021. Di Cesare preispituje ljudska prava u kontekstu dr\u017eavne politike te istra\u017euje povratak filozofije polisu.<\/p>\n

S Di Cesare smo razgovarali tijekom pro\u0161logodi\u0161njeg, 30. izdanja festivala Sa(n)jam knjige u Istri, na kojem joj je dodijeljena simboli\u010dna titula “prve Sakramenske 30. Sajma”.<\/p>\n

U svojim se radovima \u010desto bavite pojmom stranca i idejom gostoprimstva. Kako ste ve\u0107 rekli, svi smo na neki na\u010din stranci u odnosu na druge ljude ili prostore \u2013 mislite li da ovaj univerzalni osje\u0107aj stranosti mo\u017ee doprinijeti ve\u0107oj empatiji i razumijevanju me\u0111u ljudima ili pak dolazi do raslojavanja i dijeljenja me\u0111u nama kao strancima?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

To je klju\u010dna to\u010dka mog promi\u0161ljanja. Navikli smo razmi\u0161ljati na sljede\u0107i na\u010din: postojim primjerice ja sa svojim identitetom, a preda mnom je stranac koji je potpuno druga\u010diji od mene. No poanta je kakav je taj moj identitet \u2013 pitam se po \u010demu sam ja Talijanka ako dolazim s juga zemlje, a ju\u017enjaci su bili jako diskriminirani u Italiji. Moramo prepoznati da i me\u0111u nama postoje razli\u010ditosti, da nismo identi\u010dni, ali tako\u0111er moramo razmi\u0161ljati i o jeziku, jer nismo mi izmislili jezik kojim govorimo i artikuliramo svoju intimu i osje\u0107aje, ve\u0107 je i taj jezik do\u0161ao od drugih. To \u0161to prepoznajemo vlastitu razli\u010ditost i prepoznajemo da smo i sami stranci, na\u010din je otvaranja drugome.<\/p>\n

\u0160to zna\u010di misliti gra\u0111anstvo kroz perspektivu stranosti, kako ste to spomenuli u jednom od svojih eseja?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Dovodim u pitanje koncept gra\u0111anstva koji koristimo jer gra\u0111anstvo temeljimo na dvije stvari, a to su porijeklo i odnos prema teritoriju. Ne poznajem zakone u Hrvatskoj i stoga ne znam kako se priznaje hrvatsko dr\u017eavljanstvo, ali znam da se u drugim europskim zemljama kao \u0161to su Italija, Francuska i Njema\u010dka na to gleda kroz navedene dvije kategorije.<\/p>\n

Italija primjerice ima vrlo tradicionalne zakone, pa \u0107e oni koji su ro\u0111eni u Brazilu i nemaju osobno nikakve veze s Italijom, ali imaju talijanske roditelje, dobiti dr\u017eavljanstvo ako ga zatra\u017ee, dok ga ne\u0107e dobiti moje u\u010denice i u\u010denici koji su ro\u0111eni u Italiji, cijeli \u017eivot \u017eive u Italiji i govore talijanski, ali su djeca migranata i nisu priznati kao gra\u0111ani. Ovakav na\u010din poimanja dr\u017eavljanstva, koji se u kona\u010dnici temelji na zakonu porijekla, odnosno krvi, vrlo je pogre\u0161an. Nije za dana\u0161nju Europu, ne odgovara njenim dana\u0161njim potrebama i zato je potrebno promisliti gra\u0111anstvo kao koncept.<\/p>\n

Pi\u0161u\u0107i o vladi Georgije Meloni opisujete spoj agresivnog modernizma i arhai\u010dne regresivnosti kroz koncept tehnofamilizma. Kako vidite potencijal otpora takvom modelu vlasti, posebno u pogledu za\u0161tite prava siroma\u0161nih, juga zemlje i gra\u0111anskih sloboda?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Kada govorim o novoj desnici u Italiji, iako ne ja\u010da samo kod nas, mislim prije svega na postfa\u0161izam. Pod njime podrazumijevam pojave razli\u010dite u usporedbi s neofa\u0161istima koji se pozivaju na Mussolinija \u2013 nova, postfa\u0161isti\u010dka desnica to ne \u010dini. Meloni je s jedne strane podr\u017eala atlantisti\u010dku politiku krupnog kapitala i velikih industrijskih grupa, a s druge strane promovira obiteljske vrijednosti i ponovno otkri\u0107e tradicionalne obitelji. Ona djeluje u ta dva smjera i vlada situacijski, umjesto politi\u010dki, \u0161to je vrlo opasno i tako\u0111er zna\u010di netrpeljivost prema svim manjinama i svakoj oporbi op\u0107enito.<\/p>\n

Nedavno ste se na\u0161li pod optu\u017ebom za klevetu nakon \u0161to ste kritizirali izjave ministra poljoprivrede Francesca Lollobrigide, koji je upotrijebio izraz “etni\u010dka zamjena”. Kako ovaj pravni postupak utje\u010de na va\u0161e vi\u0111enje slobode govora i akademske slobode u Italiji? Smatrate li da ovakvi slu\u010dajevi mogu dovesti do “perverznog mehanizma autocenzure” me\u0111u intelektualcima i kako se mo\u017eemo suprotstaviti potencijalnom “autoritarnom gu\u0161enju” javnog diskursa?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Proteklih sam godinu dana pro\u017eivjela osje\u0107aju\u0107i se kao meta, posebno stranke Bra\u0107o Italije. Me\u0111utim, ne osje\u0107am se kao \u017ertva nove desnice, ve\u0107 kao svjedok. To je ipak druga\u010dije, jer sam kao svjedok zabrinuta za slobodu govora i vjerujem da u Italiji postoji veliki problem s njom \u2013 u posljednjih godinu dana bilo je vrlo jake cenzure, ne samo protiv mene, ve\u0107 protiv drugih intelektualaca: Roberta Saviana, Luciana Canfore i drugih. Ministar Lollobrigida, koji je \u0161ogor premijerke Meloni, govorio je o etni\u010dkoj zamjeni, a ja sam na televiziji rekla da je govorio kao neonacist \u2013 dakle, nisam rekla da je on neonacist.<\/p>\n

Na web stranici talijanske vlade mo\u017ee se pro\u010ditati da je etni\u010dka zamjena neonacisti\u010dki mit, a ja sam za ono \u0161to sam rekla zavr\u0161ila na sudu. Sredinom pro\u0161log svibnja sam imala ro\u010di\u0161te na kojemu je sutkinja rekla da nema mjesta nastavku su\u0111enja, odnosno da nema razloga za taj proces. Za mene je to bila pobjeda, ali smatram da je u svakom slu\u010daju \u0161tetu pretrpjela demokracija u Italiji jer je u pitanje dovedena sloboda govora \u2013 ako se ministar Lollobrigida nije slagao sa mnom, mogao me je pozvati na diskusiju i demokratski to raspraviti, no on je umjesto toga zloupotrijebio svoj slu\u017ebeni polo\u017eaj i svoju mo\u0107.<\/p>\n

Europu se \u010desto zami\u0161lja kao jedinstveni entitet, ali vi spominjete vi\u0161estruku Europu \u2013 nordijsku, isto\u010dnu, francusku, \u0161panjolsku. Kako gledate na ovaj pluralizam identiteta u kontekstu trenutnog porasta ekstremne desnice i u Europi i globalno, kao i dijeljenja na Istok i Zapad?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Do prije nekoliko godina sam puno pisala o Europi i sudjelovala u mnogim raspravama. Smatram se duboko proeuropskom, i u odre\u0111enom periodu smo \u2013 govorim u mno\u017eini jer je to bio ra\u0161iren osje\u0107aj \u2013 bili vrlo optimisti\u010dni oko ideje izgradnje Europe \u010dak i \u0161ire od ekonomskog konteksta i zajedni\u010dkog tr\u017ei\u0161ta. Ono \u0161to se po mom mi\u0161ljenju dogodilo posljednjih godina \u2013 prvo s migracijama od 2015., a potom i s ratom u Ukrajini koji je sve poremetio \u2013 rezultiralo je time da je danas jako te\u0161ko uop\u0107e govoriti o Europi.<\/p>\n

Moj je dojam da je uistinu te\u0161ko naprimjer vidjeti \u0160panjolsku i Ma\u0111arsku u zajedni\u010dkoj politi\u010dkoj federaciji. Postoji mnogo razli\u010ditih Europa s razli\u010ditim interesima: naprimjer, isto\u010dna Europa s centrom u Poljskoj vrlo je antiruska, zatim je tu Ma\u0111arska koja je vrlo suverenisti\u010dka i gotovo izvan Europe, dok je Njema\u010dka u velikoj krizi i gotovo bez glasa u kaosu koji vlada. Zemlje osniva\u010dice Europske unije u dubokoj su krizi, vjerujem da \u0107e suverenizam i nacionalizam nove desnice jo\u0161 vi\u0161e podijeliti Europu i zbog toga sam postala pesimisti\u010dna.<\/p>\n

U zadnjih par godina, otkako su se intenzivirali sukobi izme\u0111u Ukrajine i Rusije te Izraela i Palestine, svi se dijele po tim linijama, dok vi birate stranu mira i pacifizma. Kriti\u010dari \u010desto navode da je pacifizam utopijski ili neprakti\u010dan \u2013 kako odgovarate na takve kritike i na koji na\u010din smatrate da pacifizam mo\u017ee biti odgovor na aktualne krize?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

To je pitanje koje me duboko poga\u0111a jer su ovi ratovi stvarni i vrlo bolni. Ja sam pacifist, ali ne na apstraktan na\u010din. Vjerovala sam, barem donedavno, da smo u 21. stolje\u0107u, posebno u Europi, dosegli razinu na kojoj se sukobi rje\u0161avaju politikom, pregovorima i dijalogom. Na\u017ealost, sada smo svjedoci traumati\u010dnog povratka nasilju i ratovima. Kada je rije\u010d o Ukrajini, razumijem mlade koji su odbijali i\u0107i u rat. Boriti se \u2013 za \u0161to? Govori se o 500.000 poginulih vojnika s obje strane, plus tisu\u0107e civilnih \u017ertava.<\/p>\n

Zbog \u010dega? Da bi se na kraju pristalo na ono \u0161to je mo\u017eda moglo ranije biti dogovoreno politi\u010dkim sredstvima? Ostajem dosljedno pacifist. Vjerujem da politika mora preuzeti odgovornost za rje\u0161avanje sukoba, a ne da se to radi \u017ertvovanjem ljudskih \u017eivota. Sukobi se ne rje\u0161avaju nasiljem, kao da netko, u sva\u0111i s drugom osobom, odlu\u010di odsje\u0107i joj nogu \u2013 to nije rje\u0161enje. Politika je tu da slu\u017ei ljudima i donosi rje\u0161enja mirnim putem. Na\u017ealost, \u010dini se da je od ovog sukoba profitirala jedino industrija oru\u017eja.<\/p>\n

portalnovosti.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Postoji mnogo razli\u010ditih Europa s razli\u010ditim interesima. Zemlje osniva\u010dice Unije u dubokoj su krizi, vjerujem da \u0107e suverenizam i nacionalizam nove desnice jo\u0161 vi\u0161e podijeliti Europu i zbog toga sam pesimisti\u010dna, ka\u017ee filozofkinja i autorica knjige “Doma\u0107i stranci”<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":425045,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-425042","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/425042","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=425042"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/425042\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":425046,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/425042\/revisions\/425046"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/425045"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=425042"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=425042"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=425042"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}