{"id":424796,"date":"2025-03-02T05:39:57","date_gmt":"2025-03-02T04:39:57","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=424796"},"modified":"2025-03-02T05:39:57","modified_gmt":"2025-03-02T04:39:57","slug":"americki-obrazac","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/03\/02\/americki-obrazac\/","title":{"rendered":"Ameri\u010dki obrazac"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e I. Lasi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Globalno usugla\u0161avanje oko rata u Ukrajini nastavljeno je u petak – naprasnim prekidom razgovora. Naravno, posrijedi je sastanak Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog u Washingtonu, gdje su valjda trebali biti precizno utvr\u0111eni razmjeri budu\u0107e ameri\u010dke eksploatacije ukrajinskog mineralnog blaga u zamjenu za odre\u0111ene \u201esigurnosne garancije\u201c s kojima bi ta zemlja mogla ra\u010dunati na prekid grozomornih ruskih napada i kakav-takav mir.<\/p>\n

Ono \u0161to su zabilje\u017eile kamere na tom susretu, me\u0111utim, trijumfalno nadilazi sve ikad snimljene me\u0111unarodno-politi\u010dke gadosti. Ameri\u010dki je doma\u0107in tu izvr\u0161io demonstrativno javno verbalno i\u017eivljavanje nad ukrajinskim \u201epartnerom\u201c, za \u0161okantan primjer svima koji nisu bili na\u010disto kako se to radi u centru svjetske mo\u0107i. Situacije nalik toj washingtonskoj odvijaju se stalno kroz povijest, tako i ovu suvremenu, ali sad smo imali posla s, namjenski u medijima emitiranim, \u010dinom politi\u010dkog nasilni\u0161tva te iznu\u0111ivanja ultimativne vazalske pod\u010dinjenosti.<\/p>\n

Onda bar valjano iskoristimo to povla\u010denje tepiha pod nogama zapadnog publikuma, uz nelagodu svjedo\u010denja okrutnijoj strani realdiplomacije kakvog smo dosad bili po\u0161te\u0111eni. Odnosno, umjesto impresioniranosti tobo\u017enjim diskontinuitetom ameri\u010dke politike, i daljnjeg prepu\u0161tanja afektu oko Ukrajine koji je u npr. Europi pre\u010desto funkcionirao tek kao odraz komocije, obratimo pa\u017enju na presudni kontinuitet u istom kontekstu.<\/p>\n

Za po\u010detak, nemojmo vi\u0161e zanemarivati \u010dinjenicu da je Amerika tri desetlje\u0107a aktivno gurala Ukrajinu u razne vidove zao\u0161travanja odnosa s Rusijom, odlu\u010dno isturaju\u0107i manjeg takmaca za svoju takti\u010dku predstra\u017eu na europskom istoku.<\/p>\n

O tome je prije desetak dana u Europskom parlamentu dosta govorio ameri\u010dki ekonomist Jeffrey Sachs, otprije \u010duven po svom potenciranju te nepopularne teme. Dodu\u0161e, opet je presko\u010dio vlastitu ulogu dugogodi\u0161njeg vode\u0107eg ekonomsko-politi\u010dkog savjetnika vi\u0161e postsocijalisti\u010dkih dr\u017eava Europe koje \u0107e oslabjeti uz njegovu pomo\u0107, naime, svojedobnim naglim izlaganjem otvorenom tr\u017ei\u0161tu prije ikakve pripreme za ikakve sli\u010dne promjene. Jer, i to se radi ba\u0161 tako kako odgovara svjetskim \u017eari\u0161tima kapitala, prije negoli se posegne za ratnim nastavkom iste politike.<\/p>\n

U pitanju je dosljedan nastavak ameri\u010dkog permanentnog iskori\u0161tavanja vlastitih suradnika, naro\u010dito onih koje \u0107e lak\u0161e dovesti u poziciju ovisnosti o dugotrajno izazivanim krizama naspram ja\u010dih susjeda
\nSvejedno, on vjerodostojno podsje\u0107a na evidentan obrazac koji se ponavlja u ameri\u010dkoj vanjskopoliti\u010dkoj praksi te ilustrira njezinu koncepciju. U tom pogledu zorno \u0107e poslu\u017eiti glasovita formulacija Henryja Kissingera, zacijelo najozlogla\u0161enijeg ameri\u010dkog dr\u017eavnog tajnika i savjetnika za nacionalnu sigurnost, koju Sachs citira: \u201eBiti neprijatelj Sjedinjenih Dr\u017eava je opasno, ali biti im prijatelj je pogubno.\u201c Mo\u017ee se to nekome \u010diniti karikirano, iako nije zgoreg ni, malo \u0161ire od Sachsovih napomena, sjetiti se kako je jedan od par najdra\u017eih ameri\u010dkih prijatelja, Velika Britanija, bio tretiran uo\u010di stupanja Amerike u Drugi svjetski rat. Franklin D. Roosevelt tada je pune dvije godine ucjenjivao Winstona Churchilla, uvjetuju\u0107i ameri\u010dku vojnu pomo\u0107 britanskim napu\u0161tanjem kolonija. Ne treba posebno razja\u0161njavati da taj cilj nije bio odre\u0111en nikakvim \u201ehumanisti\u010dkim principima\u201c, nego ameri\u010dkim preuzimanjem novih tr\u017ei\u0161ta koje \u0107e uslijediti nakon rata.<\/p>\n

U tom smislu biva jasnije da Trumpov strate\u0161ki zaokret u ameri\u010dkoj politici spram Ukrajine i Rusije nije samo obijesni hir u funkciji poslovnog interesa stupova nove washingtonske tzv. administracije. Na\u017ealost, u pitanju je dosljedan nastavak ameri\u010dkog permanentnog iskori\u0161tavanja vlastitih suradnika, naro\u010dito onih koje \u0107e lak\u0161e dovesti u poziciju ovisnosti o dugotrajno izazivanim krizama naspram ja\u010dih susjeda.<\/p>\n

U tom stanju danas je sve vi\u0161e i onaj sna\u017eniji dio Europe koja se jo\u0161 uvijek valja u moralisti\u010dkoj sluzi i militaristi\u010dkom samozastra\u0161ivanju prijetnjom iz smjera Rusije koja, pokazalo se dosad, ne mo\u017ee lako osvojiti ni jedan Pokrovsk, kamoli nastaviti svoj prodor dalje po kontinentu. Upravo to je svrha jezivog washingtonskog mrcvarenja Ukrajine kojoj cijenu golog pre\u017eivljavanja Trump odre\u0111uje s o\u010dito namjerno forsiranim pretjerivanjem.<\/p>\n

Nemogu\u0107e je izbje\u0107i zgra\u017eanje nad tim i takvim postupkom, ali ne smije se iznova previdjeti sve \u0161to mu je s te strane prethodilo. Finalno javno discipliniranje vazala stoga se ne ti\u010de ni jedino ni primarno neposredne ukrajinske \u017ertve, nego svih onih koji su istom kolu pristupili dok se jo\u0161 moglo voditi ra\u010duna o boljim mogu\u0107nostima o\u010duvanja mira.<\/p>\n

portalnovosti.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Donald Trump je izvr\u0161io demonstrativno javno verbalno i\u017eivljavanje nad ukrajinskim \u201epartnerom\u201c, za \u0161okantan primjer svima koji nisu bili na\u010disto kako se to radi u centru svjetske mo\u0107i. Situacije nalik toj odvijaju se stalno kroz povijest, ali sad smo imali posla s \u010dinom politi\u010dkog nasilni\u0161tva te iznu\u0111ivanja ultimativne vazalske pod\u010dinjenosti<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":424799,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-424796","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/424796","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=424796"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/424796\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":424800,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/424796\/revisions\/424800"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/424799"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=424796"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=424796"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=424796"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}