{"id":424574,"date":"2025-02-27T07:15:58","date_gmt":"2025-02-27T06:15:58","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=424574"},"modified":"2025-02-27T07:15:58","modified_gmt":"2025-02-27T06:15:58","slug":"emre-erdogan-za-prometej-rusija-ima-ogroman-utjecaj-na-tursku-a-erdogan-treba-rusku-podrsku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/02\/27\/emre-erdogan-za-prometej-rusija-ima-ogroman-utjecaj-na-tursku-a-erdogan-treba-rusku-podrsku\/","title":{"rendered":"Emre Erdogan za Prometej: Rusija ima ogroman utjecaj na Tursku, a Erdogan treba rusku podr\u0161ku"},"content":{"rendered":"

Autor: Harun Dinarevi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Tri godine nakon Ruske agresije na Ukrajinu, Turska se nudi da ponovo bude doma\u0107in mirovnih pregovora izme\u0111u Rusije i Ukrajine. Sa profesorom me\u0111unarodnih odnosa sa Bilgi Univerziteta u Istanbulu Emreom Erdoganom<\/strong> razgovarali smo o turskom interesu za okon\u010danjem rata u Ukrajini, multilateralnim odnosima \u010dlanica NATO-a nakon dolaska Trumpa na vlast, turskim ambicijama u ure\u0111enju Sirije poslije okon\u010danja gra\u0111anskog rata i budu\u0107nosti tursko-izraelskih ekonomskih odnosa.<\/p>\n

Harun Dinarevi\u0107:<\/strong> Turska je jo\u0161 jednom ponudila da bude doma\u0107in pregovora izme\u0111u Ukrajine i Rusije. Koliko je izvjesno da \u0107e se nakon tri godine u Va\u0161oj zemlji ponovo odr\u017eati pregovori?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Erdogan:<\/strong> Da, uloga Turske u ovom sukobu je komplicirana jer Turska ima dobre odnose s Rusijom i Erdogan ima li\u010dno dobre odnose s Putinom, a Putin je pru\u017eio podr\u0161ku Erdoganu tokom izbora 2023. Turska tako\u0111er ima dobre odnose sa Zelenskim i Ukrajinom. Mnogi Ukrajinci \u017eive u Turskoj, u Istanbulu ili u Antaliji. Dopu\u0161teno im je protestvovati i druge stvari, mogu organizirati sastanke, nisu pod nikakvim pritiskom. Tokom ovog sukoba Turska je odr\u017eavala dobre odnose s Rusijom i Ukrajinom i bila je vrlo aktivna u sporazumu o \u017eitu i drugim vrstama pregovora. Uvijek je isticala svoj status zemlje posrednika kao ne\u0161to va\u017eno. U pregovorima u Istanbulu, u ranijim danima sukoba, Erdogan je izjavio da \u0107e Turska djelovati kao posrednik, kao pregovara\u010d za zaustavljanje rata. Ali to se nije dogodilo. Turska \u017eeli biti aktivna u regiji i Turska \u017eeli mirniju regiju, posebno u sjevernom dijelu zemlje, u regiji Crnog mora, jer Turska treba ruski plin, rusku naftu, i treba isto\u010dnoeuropska tr\u017ei\u0161ta za prodaju vlastitih proizvoda. Zato je Turska za mir u regiji. Imao sam priliku \u010ditati gotovo sve Erdoganove govore o Ukrajini. Uvijek je nagla\u0161avao neutralnu poziciju, to je ne\u0161to va\u017eno, jer su u ranijim danima sukoba ljudi bili previ\u0161e proruski, posebno provladini TV kanali, itd. To se, me\u0111utim, promijenilo. Erdogan je neutralan i politi\u010dka situacija je neutralna, posebno u dijelu vlade. Osobno vjerujem da Erdogan i dalje vjeruje u mogu\u0107nost mira u crnomorskoj regiji i ne mislim da Turska ima neka normativna ili pragmati\u010dna o\u010dekivanja od situacije, samo mir. Zaustavite rat, jer ovaj rat izravno utje\u010de na Tursku: prvo zbog ovih trilateralnih odnosa, Turska-Ukrajina-Rusija, zbog onoga \u0161to se doga\u0111a na Kavkazu, i naravno zbog onog \u0161to se doga\u0111a u Siriji, sve je to povezano. Zato Turska \u017eeli minimizirati ovaj rizik tra\u017ee\u0107i mir u regiji Crnog mora.<\/p>\n

Dobro, ali mislite li da \u0107e se ti pregovori ponoviti u Istanbulu?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Nisam siguran. Prije svega, ako \u0107e Putin izravno sudjelovati, da, postoji takva mogu\u0107nost. Istanbul \u0107e biti bolji jer su mnoge europske zemlje imale neke mjere opreza protiv njega. Ali nisam siguran da Putin mo\u017ee posjetiti Tursku ili ne\u0161to sli\u010dno. Postoji neprijateljski odnos izme\u0111u Europe i Rusije, zato to Putin ne\u0107e preferirati. A ako pogledate mo\u017eda neke srednjoazijske zemlje, poput Kazahstana, one su previ\u0161e proruske. Azerbajd\u017ean, dobro, oni su u sukobu s Armenijom, to ne\u0107e biti dobar signal ostalim zemljama u regiji. Zato se Turska \u010dini najboljom opcijom, barem za Rusiju. I naravno, za Zelenskog tako\u0111er, za Ukrajinu.<\/p>\n

David Arahamija, vo\u0111a frakcije Zelenskijeve stranke u Verhovnoj Radi, u njihovom parlamentu, bio je \u010dlan pregovara\u010dkog tima ukrajinske strane tokom posljednjih pregovora u Istanbulu. Godinu dana kasnije priznao je da su bili postigli dogovor s Rusijom, ali je Boris Johnson rekao da ne\u0107e ni\u0161ta potpisati. Zapad je vjerovao da Ukrajina mo\u017ee dobiti rat, barem retori\u010dki. Sada sa Trumpom u Bijeloj ku\u0107i, Ukrajina je u gorem polo\u017eaju nego tada. Kako vidite da \u0107e se razvijati mirovni sporazum ako imamo u vidu da najja\u010da sila u ovom mozaiku, SAD, \u017eeli zavr\u0161iti rat?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Jasno je, to je moje mi\u0161ljenje, da Trump ili SAD ne \u017eele uplitanje EU-a u ove mirovne pregovore. Zato ako mogu, mirovni pregovori \u0107e biti bez EU. Da. Prije svega, Trump i njegov tim vjeruju da je EU gurnula Ukrajinu u rat. A Amerikanci su platili rat. Oni su financirali rat zbog EU. Ovo je ne\u0161to va\u017eno. Drugo, vjerujem da Trump \u017eeli naglasiti vojnu slabost EU. I \u017eeli pokazati da su bez SAD-a ni\u0161ta. Vi nemate vojnu mo\u0107. Vi nemate ekonomsku mo\u0107. Ne mo\u017eete voditi ovaj rat bez SAD-a. I prema njegovim rije\u010dima, jasno je izjavio da je rat u Ukrajini protiv ameri\u010dkih interesa. To je va\u017eno. Zato Trumpu ne treba EU. Putinu tako\u0111er ne treba EU. Zelenski bi mo\u017eda vi\u0161e volio prisutnost EU-a kao svojevrsne multilateralne sile koja bi gurala SAD, ali vjerujem da je to nemogu\u0107e, posebno u ovim ranim danima Trumpove administracije. Mo\u017eda se u roku od dvije ili tri godine slika mo\u017ee promijeniti, ali jasno je da Trump preferira jednostrano djelovanje na me\u0111unarodnoj sceni. Ne po\u0161tuje EU i europske \u010delnike, kao \u0161to je izjavio J. D. Vance na mnogim konferencijama, tajnim konferencijama. Nemaju po\u0161tovanja prema EU. Zato ne \u017eele EU za stolom.<\/p>\n

Sla\u017eete li se da \u0107e Ukrajina izgubiti vi\u0161e nego \u0161to bi izgubila prije dvije, tri godine?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Najvjerojatnije. Tu su imali vanjski oslonac. Bidenova administracija o\u010dito je bila naklonjena Ukrajini. Upumpali su stotine milijardi dolara. Gurnuli su ovaj novac. Oni su financirali rat. I imali su podr\u0161ku EU. EU je jasno podr\u017eala Ukrajinu uvo\u0111enjem sankcija Rusiji. Turska je bila posrednik. Okru\u017eenje je bilo puno povoljnije. Sad, SAD ne podr\u017eavaju rat. Li\u010dno mislim da je to dio dogovora izme\u0111u Trumpa i Putina o svjetskom poretku ili o globalnom poretku. Prvo zaustaviti rat u Ukrajini. Drugo, zaustaviti rat u Siriji. I krenuti za drugim problemima, svojim problemima. To je svojevrsno pomirenje.<\/p>\n

O\u010dekujem da \u0107e se Zelenski zalagati za sudjelovanje EU-a u ovim pregovorima. Mislite li da ukrajinska strana i ameri\u010dka strana mogu prona\u0107i srednji put uklju\u010duju\u0107i vi\u0161e europsku stranu u ovaj proces?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Problem je u tome \u0161to imamo problem u transatlantskom dijelu jednad\u017ebe. Postoji problem izme\u0111u EU i SAD-a. Amerikanci su na mini-konferenciji jasno poru\u010dili da ne po\u0161tuju EU. Ovo je ne\u0161to va\u017eno. A ko \u0107e odgovarati? U Njema\u010dkoj \u0107e biti izbori. I neki konzervativni tipovi, oni \u0107e zamijeniti sada\u0161nju vlast i ultranacionalisti. Drugi dio je jasan. U Francuskoj Macron ima puno ambicija, ali postoji problem Le Pen u usponu. \u010cak i Meloni, ona mo\u017ee djelovati kao vo\u0111a nove Europe. Kako, ne znam. Ali ona je za Trumpa i Muska. A ko mo\u017ee biti vo\u0111a ovog tabora? I sjeverne zemlje, poput \u0160vedske i Finske, trebaju podr\u0161ku NATO-a i ki\u0161obran NATO-a. I jasno je da je SAD najva\u017eniji sponzor NATO-a, a Rutte je za SAD. Ko \u0107e gurati vodstvo EU? Ovo je problem. Nema javnog zahtjeva. Nema uspostavljene ve\u0107ine. Ne postoji konsenzus. Naravno, ja li\u010dno vjerujem da je Poljska za to da bude za stolom, sada\u0161nja vlada Poljske, ali ne i Ma\u0111arska. Ma\u0111arska nema takav zahtjev. Gr\u010dka ima svoje probleme. \u0160panija mo\u017ee djelovati kao vo\u0111a alternativnog glasa, ali nisu toliko mo\u0107ni. Ko \u0107e voditi ovaj proces? U Europi nema me\u0111unarodnog vodstva. Nema uspostavljene popularne ve\u0107ine. Nema me\u0111unarodnog vodstva i oni uop\u0107e nemaju mo\u0107.<\/p>\n

Podsjetit \u0107u vas na va\u0161 rad o Erdoganovom populizmu u kontekstu rata u Ukrajini. Spomenuli ste tu temu i ranije. Primje\u0107ujete da je Erdogan u po\u010detku glasno podr\u017eavao ukrajinski teritorijalni integritet. S vremenom je Erdogan prestao ponavljati ovaj dio u svojim istupima i zauzeo je uravnote\u017eeniji stav. Znate li \u0161ta \u0107e Turska predlo\u017eiti kada su u pitanju pregovori? Ho\u0107e li se vi\u0161e prikloniti SAD-u ili EU-u?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

To je \u010dudno jer Turska uvijek zagovara teritorijalni integritet Ukrajine od 2014. godine. Povezano je s na\u0161im problemima. Turska se suo\u010dava s va\u017enim problemom terorizma. Drugo pitanje je da Turska ima problem gra\u0111anskog rata u Siriji. Turska je uvijek za teritorijalni integritet Sirije. Teoretski, Turska se zala\u017ee za o\u010duvanje teritorijalnog integriteta svake dr\u017eave. Takva slika je bila i u Iraku, \u010dak i u prvim danima raspada Jugoslavije Turska je zagovarala istu stvar. Turska je za takav status quo Hladnog rata. To je jasno. Ali sada je prvi prioritet Turske mir. Tursku nije briga za sve te teritorijalne gubitke i dobitke. Tursku nije briga za sve te minerale ili druge stvari. Turskoj treba mir jer je Rusija za Tursku vrlo va\u017ena. Nau\u010dili smo to poku\u0161avaju\u0107i razli\u010dite opcije. Ne sje\u0107am se jesam li ovo adresirao: Sje\u0107ate li se slu\u010daja sa avionom? Napali smo jedan ruski avion.<\/p>\n

Da, sje\u0107am se.<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Mi smo to i platili. Nau\u010dili smo kako se nositi s Rusijom. Rusija ima ogroman utjecaj na Tursku. A Erdogan treba rusku podr\u0161ku. Imamo dvije nuklearne elektrane. Imamo ruski prirodni plin. \u010cak su i na\u0161i odnosi s Azerbajd\u017eanom uvjetovani na\u0161im na\u0161im odnosima s Rusijom. Ako se Turska pona\u0161a neprijateljski prema Rusiji, nisam siguran da li \u0107e Azerbejd\u017ean podr\u017eati Rusiju. Nije va\u017eno. Zato \u0107e Turska podr\u017eati ideju mira, zaustavljanje rata, pregovore. Turska ne\u0107e mariti za sve te gubitke i dobitke.<\/p>\n

Turska je tako\u0111er vidjela neke koristi od ruskog rata protiv Ukrajine. Mo\u017eda se oko ovoga ne\u0107ete slo\u017eiti. Mislim na prodaju dronova Bayraktar ili kontrolu izvoza \u017eita. Ako Turska sada pomogne okon\u010danju rata, mogu li se te koristi nastaviti kroz u\u010de\u0161\u0107e u obnovi ukrajinske infrastrukture?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Naravno. Turska ima mnogo investicija u Rusiji. Od 1990-ih veliki je broj turskih kompanija, turskih konglomerata. Naravno, Turska \u0107e biti vrlo aktivna u obnovi Ukrajine. Zanimljivo je jer u Antaliji lako mo\u017eete vidjeti Ruse i Ukrajince koji \u017eive u istom apartmanu. Emigrirali su u Tursku. Naravno, to se promijenio u zadnjih godinu-dvije. Ali Turska je uvijek bila privla\u010dna za njih. Za Ruse je Turska uvijek privla\u010dna. Kao turisti\u010dko mjesto, postoje dobri kulturni odnosi itd. Naravno, Turska \u0107e biti vrlo aktivna u obnovi Ukrajine i drugim stvarima. Nisam siguran za posljedice rata u smislu industrije oru\u017eja jer je to komplikovano. Turska i Ukrajina bile su partneri preko bespilotnih letjelica Bayraktar u ranim danima. Turska je koristila motore za njih, ukrajinske motore. Ali sada razvijamo vlastite motore. Smatram da su dronovi Bayraktar postali vrlo popularni i cijenjeni kao rezultat njihove izvedbe u tom ratu. Otvorila je nova tr\u017ei\u0161ta, posebice u Africi. Ju\u010der sam saznao da \u0107e jedna od afri\u010dkih zemalja, mo\u017eda Kenija ili neka druga, kupiti dronove Bayraktar. Da, ratovi su dobri za ovu industriju, na\u017ealost.<\/p>\n

\u017delim pre\u0107i na drugu temu, Sirijski gra\u0111anski rat, koji je kona\u010dno zavr\u0161io pro\u0161le godine. Ovo je tako\u0111er bila velika pobjeda za Tursku, s obzirom da je turska vlada podr\u017eavala pobunjeni\u010dke snage. Kakvu \u0107e ulogu Turska igrati u ovoj zemlji i mo\u017ee li Sirija doista postati demokratska dr\u017eava?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Krenimo od drugog pitanja. Vidjet \u0107emo. Na Bliskom istoku nemamo previ\u0161e demokratskih zemalja. Ne postoji takva tradicija. Nakon okupacije Iraka, Amerikanci su se zalagali za izgradnju demokratije u Iraku, ali to nije uspjelo. Pro\u0161lo je oko 20 godina i jo\u0161 uvijek imaju mnogo problema. Nije dobra ideja izgraditi demokratiju preko no\u0107i jer sve te zemlje nemaju demokratsku tradiciju. Nemaju slobodne izbore 70 godina. Oni nemaju tu praksu i imaju gra\u0111anski rat. Prelaz na demokratiju bit \u0107e vrlo, vrlo spor i, kao \u0161to je \u010delnik Sirije jasno izjavio, trajat \u0107e oko \u010detiri do pet godina. Ne\u0107e biti lako. Bit \u0107e to demokratija jednog dana. Ne znamo kada, ali bit \u0107e demokratija jer je to uslov za uzimanje investicija i vojne pomo\u0107i sa zapada. To je jasno. Ali trebat \u0107e neko vrijeme. Ovdje \u0107e najva\u017eniji problem biti oblik ure\u0111enja zemlje. Za nas je to va\u017eno jer mo\u017ee biti unitarna vlada, unitarna dr\u017eava, kao Turska. Turska je unitarna dr\u017eava. Nemamo nikakvu regionalnu autonomiju. Imamo unitarnu dr\u017eavu, imamo parlament itd. To je neka vrsta predsjedni\u010dkog sistema i vrlo jaka unitarna dr\u017eava. Kona\u010dna alternativa mo\u017ee biti neka vrsta konfederacije jer postoje Alaviti, postoje Arapi, mala kr\u0161\u0107anska populacija i postoje Kurdi koji \u017eele da zadr\u017ee svoju vojsku, \u0161to je iz turske perspektive neprihvatljivo. Turska ne\u0107e tolerisati takvu konfederaciju. Turska ne\u0107e tolerisati nikakav oblik federacije. Ono \u0161to imate u Bosni. Ili neku vrstu etni\u010dkog zastupanja. Turska ne\u0107e tolerisati kursko liderstvo ili autonomiju. Turska mora prihvatiti postojanje kurdske autonomije na sjeveru Iraka pod Barzanijem, jer imamo dobre odnose s njim. Zbog toga je primarni cilj Turske formiranje unitarne dr\u017eave u Siriji. Naravno, moramo razmi\u0161ljati i o tri miliona sirijskih izbjeglica koji sada ne mogu, ali \u0107e se vratiti ku\u0107i. Na\u0161 drugi va\u017ean cilj je razdvajanje kurdskih snaga u slu\u010daju Sirije.<\/p>\n

Dakle, Vi predvi\u0111ate da \u0107e Sirija postati unitarna zemlja?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Erdogan: Turska \u0107e se favorizirati to. Znate, ne postoji dobar na\u010din stvaranja zemlje. Mi imamo primjer Kipra kao turskog neuspjeha. Mi posmatramo \u0161ta se da\u0161ava u Bosni. Bosna, naravno, ima mnogo vi\u0161e iskustva demokratije u pore\u0111enju sa Sirijom. Ali, znate, nije lako izgraditi \u201cugla\u0111enu\u201d dr\u017eavu zapadnja\u010dkog tipa, demokratiju u stilu \u0160vicarske nakon gra\u0111anskog rata, nakon gubitaka \u010dlanova porodice, nakon \u017eivota u drugim zemljama 10-20 godina. Zbog toga \u0107e turska preferirati unitarnu dr\u017eavu. Nemam informacije \u0161ta preferiraju kurdski lideri, osim da \u017eele zadr\u017eati autonomiju, a to je za Tursku neprihvatljivo.<\/p>\n

Spomenuli ste da u Turskoj ima preko tri miliona sirijskih izbjeglica. Predsjednik Erdogan ih je ponekad koristio da retori\u010dki ucjenjuje Evropu. Da li je zapo\u010deo proces povratka izbjeglica i kako \u0107e to utjecati na Tursku?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Koliko znam, vratilo se manje od 100.000 izbjeglica. Prvo, usred smo \u0161kolske godine. Polovina stanovni\u0161tva je mla\u0111a od 18 godina. Mnogi od njih, oko jedne tre\u0107ine, ro\u0111eni su u Turskoj. Neki od njih poha\u0111aju \u0161kole, osnovne \u0161kole, srednje \u0161kole ili univerzitete. Ne mogu se vratiti jer tamo jo\u0161 nema \u0161kola. Ne postoji obrazovni sistem. Oni \u0107e ostati ovdje dok ne budu imali priliku da se vrate. Drugo, slu\u017ebena brojka je mnogo ni\u017ea, ali mnogi Sirijci rade kao neprijavljeni radnici. Uop\u0161te nisu prijavljeni, ali rade i ne mogu da napuste posao. Ne mogu se vratiti jer tamo jo\u0161 nema posla, jo\u0161 uvijek. Ve\u0107ina Sirijaca koji \u017eive u Turskoj su \u017eene. Tamo nema sigurnosti. Ne mogu tamo jer su mnoge od njih same. One nemaju o\u010deve ni svoje starije. Sve su izgubile. Zato se nije lako vratiti. Tamo \u0107e trebati neko vrijeme, najmanje dvije ili tri godine. Ovo je moje o\u010dekivanje. Erdogan ne\u0107e ne\u0107e po\u017eurivati da se vrate, to je jasno. Ne postoji takav zahtjev od strane vlade da ih se vrati.<\/p>\n

Pre\u0111imo na posljednji dio o izraelskom ratu u Gazi. Kako vidite da \u0107e se ovaj rat razrije\u0161iti?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

To nije lako predvidjeti jer je Turska uvijek podr\u017eavala Hamas. Iz slu\u017ebene perspektive vlade, Hamas je oslobodila\u010dki pokret. Da, nisam siguran da mnoge zemlje imaju takav stav, ali za Tursku je to tako. Turska je zatra\u017eila me\u0111unarodnu saradnju kako bi zaustavila rat. Turska je optu\u017eila izraelsku vladu direktno, napala Netanyahua na me\u0111unarodnoj sceni, ali se ni\u0161ta nije dogodilo. U me\u0111uvremenu, Turska mora prihvatiti takvu realnost. Turska ima trgovinske i industrijske odnose sa Izraelom. Nije lako razlikovati da li ste antiizraelski ili anti-Netanyahu. Vidjet \u0107emo. Ne mislim da Turska ima mo\u0107 da pogura mir u regionu. Turska nema takvu mo\u0107. Turska ne mo\u017ee obe\u0107ati drugim silama da \u0107e pritisnuti Izrael da zaustavi ovaj napad. Zbog toga \u0107e Turska slijediti svoje zapadne saveznike, posebno SAD, jer retori\u010dki i normativno, trenutna vlada je protiv Izraela. O\u010digledno je antiizraelska. Ali ako je Trump jasno proizraelski, jer gura tu vrstu \u010dudne politike kao \u0161to je ponovno naseljavanje Gaze kao svojevrsnog \u201cturisti\u010dkog resort naselja\u201d, onda \u0107e Turska imati mnogo problema.<\/p>\n

Mislite li da se mir mo\u017ee posti\u0107i ako Hamas ostane na vlasti ili se moraju ukloniti, kako tra\u017ei Izrael?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Nisam siguran jer nije lako predvidjeti kraj trenutne izraelske vlade. To nije ono o \u010demu oni raspravljaju. Jasno je da to nije samo stvaranje sigurne zone za njih ili ka\u017enjavanje Hamasa. Oni imaju neke strate\u0161ke ili politi\u010dke ciljeve i nije lako razumjeti sve te ciljeve. Nedavno je jedan od \u010dlanova vlade rekao da bi Assad bio po\u017eeljniji za Izrael. Mo\u017eete li to zamisliti? Nije lako razumjeti njihovu poziciju. Vjerujem da ako nema me\u0111unarodnog pritiska, onda je to na Netanyahuovoj vladi. Ali Netanyahuova vlada je pod pritiskom ultradesni\u010darskih izraelskih jevrejskih politi\u010dkih partija. Mo\u017eda ako neko zamijeni Netanyahua iz umjerenog dijela ili s lijeve strane politi\u010dkog spektra, Izrael mo\u017ee promijeniti svoju poziciju i zalagati se za mir. Ali bez takve promjene i bez me\u0111unarodnog pritiska, nije lako uvjeriti Netanyahua da se opredijeli za mir.<\/p>\n

Spomenuli ste ranije jake ekonomske veze Turske i Izraela. One su mi poznate, posebno \u017eelim izdvojiti najve\u0107i zajedni\u010dki projekt istra\u017eivanja polja prirodnog plina u Sredozemnom moru. Mogu li se te veze obnoviti nakon razaranja i genocida u Gazi, ako ga nazovemo genocidom? Znam da se ne\u0107e svi slo\u017eiti oko ovog termina.<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Ne, Turska ima nekih problema sa ovim terminom, pojmom genocid, zbog jermenskog pitanja. Komplikovano je. Ja li\u010dno vjerujem da je prisustvo Alijeva i Azerbejd\u017eana zaista va\u017eno jer i Izrael i Turska imaju Azerbejd\u017ean u borbi protiv Jermenije. A Azerbejd\u017ean ima dobre odnose sa Izraelom. U Izraelu \u017eivi mnogo Azera, jevrejskih Azera. Imaju dobre veze. A Turska ima dobre veze sa Azerbejd\u017eanom. Bezuslovne. Oni su u jako, jako dobrim odnosima, li\u010dno i na nacionalnom nivou. To je jako va\u017eno. \u0160to se ti\u010de pitanja Isto\u010dnog Mediterana, prije po\u010detka rata u Gazi, Turska, Egipat i druge zemlje, Ju\u017eni Kipar i Gr\u010dka, neprijateljski su se pona\u0161ale jedna prema drugoj. Ali nakon incidenta u Gazi, to se promijenilo. Turska je uspostavila dijalog sa Sisijem i Saudijskom Arabijom i postoji prostor za saradnju u ovom regionu. U mojoj percepciji, ne postoji tolika podr\u0161ka javnosti Republike Kipar, ili ju\u017enog dijela Kipra kako mi smatramo, za Macronove ambicije, ambicije Francuske u regionu. Zbog toga mislim da sve ove zemlje kao \u0161to su Turska, Sirija, Libanon, Egipat, i tako dalje, mogu uspostaviti dijalog kako bi eksploatisale prirodne sirovine. Naravno, nakon uspostavljanja mira, Izrael \u0107e biti dio tih operacija.<\/p>\n

Nakon svih tih velikih rije\u010di koje je Erdogan uputio Izraelu, Vi mislite da je mogu\u0107a saradnja nakon uspostavljanja mira?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

Ne sa Netanyahuom. S njim te\u0161ko. Erdogan je vrlo pragmati\u010dan. Glasa\u010di u Turskoj ne mare toliko za ta velika obe\u0107anja. Oni su mnogo realisti\u010dniji od politi\u010dara, to je moja percepcija. Naravno, turskom narodu se ne svi\u0111a ono \u0161to se doga\u0111a u Gazi. On podr\u017eava Hamas, on je protiv Netanyahua, ali nakon pet ili sedam godina, ljude ne\u0107e biti briga \u0161ta se de\u0161avalo u regionu.<\/p>\n

prometej.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

O turskom interesu za okon\u010danjem rata u Ukrajini, vezama s Ukrajinom i Rusijom, turskim ambicijama u ure\u0111enju Sirije i budu\u0107nosti tursko-izraelskih odnosa, razgovarali smo s profesorom me\u0111unarodnih odnosa iz Istanbula <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":424577,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-424574","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/424574","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=424574"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/424574\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":424578,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/424574\/revisions\/424578"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/424577"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=424574"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=424574"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=424574"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}