Stari Grci vjerovali su da du\u0161e preminulih prelaze rijeku Stiks u zagrobni \u017eivot uz pomo\u0107 Harona, mitolo\u0161kog skeled\u017eije. Zanimljivo je da bi ovo drevno vjerovanje moglo imati bazu u\u00a0 nauci – najnovija istra\u017eivanja sugeri\u0161u da bi ljudski mozak mogao proizvoditi psihoaktivni spoj DMT (N,N-dimetiltriptamin) upravo u trenucima smrti, potencijalno obja\u0161njavaju\u0107i misti\u010dna iskustva onih koji su pre\u017eivjeli iskustva bliske smrti (NDE – Near Death Experiences).<\/p>\n
DMT –\u00a0molekula koja povezuje \u017eivot i smrt?<\/strong><\/p>\n DMT je prirodno prisutan u biljkama i \u017eivotinjama, a nau\u010dnici vjeruju da se mo\u017ee prona\u0107i i u ljudskom mozgu. Kada se konzumira, uzrokuje intenzivne vizualne i auditivne halucinacije.<\/p>\n Istra\u017eiva\u010di s Imperial College London uporedili su iskustva osoba koje su pre\u017eivjele iskustva bliske smrti s iskustvima ljudi koji su uzimali DMT. Njihovi nalazi sugeri\u0161u da mozak u trenucima smrti mo\u017ee sam proizvesti i osloboditi ovaj psihoaktivni spoj, \u0161to bi moglo objasniti pojavu vizija zagrobnog \u017eivota, susrete s preminulim osobama ili osje\u0107aj transcendencije.<\/p>\n Dejvid Luk, vanredni profesor psihologije na Univerzitetu Grinvi\u010d\u00a0u Londonu, isti\u010de da postoji neposredni dokaz da mozak proizvodi DMT u ve\u0107im koli\u010dinama u trenutku smrti, iako su takve studije do sada sprovedene samo na \u017eivotinjama.<\/p>\n “Kod \u0161takora je utvr\u0111eno da njihovi mozgovi proizvode i ispu\u0161taju velike koli\u010dine DMT-a neposredno prije smrti, a s obzirom na sli\u010dne kognitivne procese kod ljudi i \u017eivotinja, mo\u017eemo pretpostaviti da se to doga\u0111a i kod nas”, ka\u017ee Luk.<\/p>\n Me\u0111utim, Ejmi\u00a0Reikelt, neuronau\u010dnica specijalizovana za neurodegenerativne bolesti, upozorava da razli\u010dite vrste mogu imati razli\u010dite na\u010dine proizvodnje i metabolizovanja neurotransmitera, pa su potrebna dalja istra\u017eivanja kako bi se dokazala ova teorija kod ljudi.<\/p>\n Znanstveni eksperiment<\/strong><\/p>\n Kako bi testirali ovu hipotezu, istra\u017eiva\u010di s Imperial College London proveli su eksperiment na 13 u\u010desnika, kojima su dali DMT ili placebo, a zatim ih zamolili da ispune standardizovani upitnik za mjerenje iskustava bliske smrti.<\/p>\n Njihovi nalazi, objavljeni u \u010dasopisu “Frontiers in Psychology” (2018.), pokazali su “zapanjuju\u0107u sli\u010dnost”\u00a0izme\u0111u DMT stanja i NDE-a, \u0161to zahtijeva dalja istra\u017eivanja.<\/p>\n Godine 2023., Dejvid Luk\u00a0je koautor druge studije koja je dodatno istra\u017eila ovaj fenomen, intervjui\u0161u\u0107i osobu koja je do\u017eivjela i iskustvo bliske smrti i DMT trip (s molekulom 5-MeO-DMT –\u00a0spojem sli\u010dnim DMT-u, ali slabijeg i kra\u0107eg djelovanja).<\/p>\n Rezultati su pokazali visok nivo sli\u010dnosti izme\u0111u ova dva iskustva, uklju\u010duju\u0107i: ulazak u druga\u010dije svjetove, susret s nepoznatim bi\u0107ima –\u00a0bilo prijete\u0107im ili dobro\u0107udnim, osje\u0107aj\u00a0sinestezije (mije\u0161anje \u010dula), osje\u0107aj lucidnog sanjanja, perinatalnu regresiju (povratak u stanje sli\u010dno fetalnom periodu).<\/p>\n “Postoji zna\u010dajna sli\u010dnost izme\u0111u iskustava bliske smrti i psihoaktivnih stanja, naro\u010dito u aspektima kao \u0161to su gubitak ega, transcendencija vremena i prostora, te misti\u010dna iskustva”, navodi se u studiji.<\/p>\n Me\u0111utim, istra\u017eiva\u010di su uo\u010dili i neke klju\u010dne razlike. U iskustvima bliske smrti \u010desto se pojavljuju: susret s preminulim osobama, pregled vlastitog \u017eivota (tzv. “\u017eivotni film”), vi\u0111enje praga izme\u0111u \u017eivota i smrti (bijela svjetlost, vrata ili prolaz).<\/p>\n Ove specifi\u010dne pojave nisu bile prisutne u DMT tripovima, \u0161to sugeri\u0161e da nisu nu\u017eno povezane s djelovanjem ove molekule.<\/p>\n \u0160ta nam ovo istra\u017eivanje govori?<\/strong><\/p>\n Iako studija ne dokazuje da je DMT isklju\u010divi uzrok iskustava bliske smrti, sugeri\u0161e\u00a0da bi mogao biti dio slo\u017eenog neurohemijskog procesa u trenutku smrti.<\/p>\n Poznato je da mozak tada prolazi kroz dramati\u010dne neurohemijske promjene, uklju\u010duju\u0107i iznenadne nalete serotonina i noradrenalina, koji reguli\u0161u\u00a0emocije, stres i svijest.<\/p>\n DMT bi mogao igrati ulogu u ovom procesu, pogotovo jer je ranije prona\u0111en u ljudskoj krvi, urinu i cerebrospinalnoj teku\u0107ini. Ako se poka\u017ee da je prisutan i u mozgu u trenutku smrti, to bi moglo zna\u010diti da ima va\u017enu ulogu u na\u0161em do\u017eivljaju umiranja.<\/p>\n Za sada, nau\u010dnici nastavljaju istra\u017eivanja kako bi do\u0161li do kona\u010dnog odgovora – da li je DMT zaista “skeled\u017eija” koji nas vodi preko granice \u017eivota i smrti.(Izvor:Klik.hr)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Stari Grci vjerovali su da du\u0161e preminulih prelaze rijeku Stiks u zagrobni \u017eivot uz pomo\u0107 Harona, mitolo\u0161kog skeled\u017eije.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":424295,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-424292","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/424292","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=424292"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/424292\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":424297,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/424292\/revisions\/424297"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/424295"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=424292"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=424292"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=424292"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}