{"id":424210,"date":"2025-02-22T03:59:41","date_gmt":"2025-02-22T02:59:41","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=424210"},"modified":"2025-02-22T03:59:52","modified_gmt":"2025-02-22T02:59:52","slug":"andrej-hunko-europa-je-izgubila-suverenost-u-ratu-za-americki-interes","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/02\/22\/andrej-hunko-europa-je-izgubila-suverenost-u-ratu-za-americki-interes\/","title":{"rendered":"Andrej Hunko: Europa je izgubila suverenost u ratu za ameri\u010dki interes"},"content":{"rendered":"

Autor: Zlatko Jankovi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Njema\u010dka se sprema na izbore u razdoblju krize i rata NATO-a i Rusije u Ukrajini koji traje ve\u0107 tri godine. Na njima \u0107e prvi put sudjelovati najbr\u017ee rastu\u0107a stranka u zemlji, Savez Sare Vagenkneht (BSV). Vagenkneht je istupila iz stranke Ljevice (Di Linke) i oko sebe okupila istomi\u0161ljenike. BSV popularnost gradi na antiratnom stavu i zalaganju za prekid neprijateljstva s Rusijom. Jedan od \u010delnih ljudi BSV-a je poslanik u Bundestagu Andrej Hunko, Nijemac ukrajinskog podrijetla \u010diji se djed kao banderovac s nacistima borio protiv Sovjeta. Izreku “krv nije voda” osporava unuk na drugoj strani povijesti. Hunko je ljevi\u010dar koji se zala\u017ee za prekid rata u Ukrajini i isporuke oru\u017eja Izraelu. Bio je anga\u017eiran u uspje\u0161noj inicijativi za osloba\u0111anje D\u017eulijana Asan\u017ea. S Hunkom smo razgovarali uo\u010di izbora.<\/em><\/p>\n

Kako ide kampanja? Koje teme su fokus?<\/p><\/blockquote>\n

Tema je imigracija. U zadnje vrijeme bilo je vi\u0161e teroristi\u010dkih napada. Atmosfera je napeta. Vo\u0111a CDU-a Fridrih Merc je iznio prijedloge koji se ti\u010du ovlasti policije, ve\u0107ina prijedloga je simboli\u010dka i populisti\u010dka. Nije realno da \u0107e postati zakoni. Merc se ovime predstavlja kao za\u0161titnik javnog reda i uspio je privu\u0107i dio glasa\u010da AfD-a. Liberali ka\u017eu da je ovo kao 1933., \u0161to je smije\u0161no i slu\u017ei da bi se stranke koje podr\u017eavaju rat prikazale kao brana pred “novim fa\u0161izmom”. Vladaju\u0107i su sretni jer se ne govori o krizi, o pitanju rata i mira. U raspravama o imigraciji profitira ekstremna desnica.<\/p>\n

Druga tema je Ukrajina. Mislite da su na\u0161i politi\u010dari sretni \u0161to Tramp i Putin po\u010dinju pregovore? \u0160to bi rat mogao zavr\u0161iti? Ne. Oni se ljute na Trampa, spominju izdaju i \u017eele rat s Rusima. Mnogi liberali su hu\u0161ka\u010di, zala\u017eu se za jo\u0161 naoru\u017eanja. Vojni bud\u017eet je oko dva posto BDP-a, preko 80 milijardi eura. Prije tri godine bio je 35 milijardi, a sada \u017eele da bude iznad 150 milijardi. Ka\u017eu da se ne mo\u017eemo osloniti na Amerikance, da moramo biti sposobni samostalno ratovati. Malo ljudi shva\u0107a da to zna\u010di stezanje remena drugdje. Imamo rastu\u0107u vojnu ma\u0161ineriju i ekonomsku krizu, na rubu smo deindustrijalizacije i o tome se ne pri\u010da.<\/p>\n

Hu\u0161ka\u010dke politike<\/h2>\n

Vratimo se na temu imigracije. Koji je va\u0161 stav? Vi\u0161e medija ka\u017eu da ste rasisti.<\/p><\/blockquote>\n

Jedini povezujemo ratove s imigracijom. Pogledajte odakle su izbjeglice. Preko milijun iz Sirije, stotine tisu\u0107a iz Afganistana i dva milijuna iz Ukrajine. To su zemlje u kojima je Zapad potaknuo izbijanje ratova koji proizvode izbjeglice. Ratovi traumatiziraju dru\u0161tva i stvaraju ljude koji \u0107e se prije okrenuti nekontroliranom nasilju. Ne opravdavam napade, ali moramo vidjeti korijen problema. Ne mislimo da treba skroz otvoriti granice i da ne\u0107e biti problema, ali nismo protiv migranata, mi smo protiv ratova koji ih stvaraju. Moramo rije\u0161iti ishodi\u0161te ovih problema, a to je rat. Najvi\u0161e \u0161to netko u Njema\u010dkoj mo\u017ee u\u010diniti za migrante je da bude protiv ratova.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de optu\u017ebi za rasizam, 70 posto zastupnika BSV-a je migrantskog podrijetla, ali mi smo rasisti… Podr\u017eava nas puno ljudi stranog podrijetla, a velik broj njih podr\u017eava i AfD koji koketira s antiratnom retorikom. Ljudi migrantskog podrijetla \u010desto imaju realniju perspektivu svijeta, manje moralisti\u010dku od tzv. pravih Nijemaca, imaju pragmati\u010dan pristup. Naravno, problem je kad ih zavede AfD koji je neoliberalna stranka, u ekonomskom smislu su kao Tramp. Od njihove politike \u0107e profitirati bogati.<\/p>\n

Recite nam vi\u0161e o deindustrijalizaciji. Vrijednost dionica Rajnmetala, proizvo\u0111a\u010da oru\u017eja, porasla je od po\u010detka rata u Ukrajini za preko 500 posto.<\/p><\/blockquote>\n

Narasle su i preko 800 posto. Vrijednost nije sko\u010dila na dan ruske invazije, ve\u0107 tri dana kasnije nakon \u0160olcovog militaristi\u010dkog govora u Bundestagu. Nakon \u0161to su Tramp i Putin razgovarali telefonom, izgubili su deset posto \u2013 postoje ljudi za koje je mir gubitak. Imamo recesiju. Glavni razlog je taj \u0161to smo odsjekli ruski plin i naftu. Uveli smo im sankcije, a sankcionirali sebe. Kupujemo skuplji ameri\u010dki plin. Cijene energenata rastu. Stopa ulaganja u obrazovanje pada. Vlada se raspala zbog pitanja ulaganja. Izbio je sukob izme\u0111u SPD-a i Zelenih protiv liberala iz FDP-a. SPD i Zeleni htjeli su se zadu\u017eiti kako bi ulagali u neke sektore, ali i dodatno naoru\u017eali Ukrajinu. FDP je bio protiv ulaganja, oni su \u017eeljeli samo rezove i oru\u017eje. Mi podr\u017eavamo ideju da se stopa duga podigne kako bi se ulagalo u industriju. SPD i Zeleni to \u017eele kako bi napuhali vojni bud\u017eet. \u017dele ga di\u0107i na 3,5 posto BDP-a, a AfD na \u010dak pet posto. AfD nije antiratna stranka. Podr\u017eavaju Izrael i \u017eele jo\u0161 militarizacije.<\/p>\n

Kako izgleda \u017eivot radnika?<\/p><\/blockquote>\n

Te\u017eak je. Cijene hrane rastu, kao i stanova. Pla\u0107e rastu sporije nego tro\u0161kovi. Veliki problem je \u0161to desnica privla\u010di frustrirane uspje\u0161nije od ljevice.<\/p>\n

\u0160to je s ideolo\u0161kom slikom dru\u0161tva?<\/p><\/blockquote>\n

U\u017easna je. Da ste mi rekli da \u0107u do\u017eivjeti to u Njema\u010dkoj, ne bih vjerovao. Govore da moramo biti spremni za rat, Merc ka\u017ee da mira mo\u017ee biti “i na grobljima”. Propagandom je usa\u0111eno vjerovanje da \u0107e Putinovi tenkovi do\u0107i u Berlin ako ne ratujemo s njim u Ukrajini, \u0161to je besmislica. Na\u017ealost, oko 60 posto dru\u0161tva prihva\u0107a hu\u0161ka\u010dke politike.<\/p>\n

\u0160to da mi s poluperiferije i periferije o\u010dekujemo od ishoda izbora?<\/p><\/blockquote>\n

Mogu\u0107e je da \u0107e se njema\u010dka vanjska politika pogor\u0161ati. Ako na vlast do\u0111e CDU, oni \u0107e biti gori od \u0160olca. Merc je agresivniji. Zala\u017ee se za jo\u0161 militarizacije, \u017eeli Ukrajini dati Taurus rakete, \u0161to je linija koju \u0160olc nije prelazio. Bit \u0107e jo\u0161 gore.<\/p>\n

Lani smo vidjeli prizor kao iz nacisti\u010dke pro\u0161losti, njema\u010dke generale koji pred kartom komentiraju zauzimanje Kurska. Kako ste se osje\u0107ali kada ste to gledali?<\/p><\/blockquote>\n

Kao da smo vra\u0107eni 80 godina unazad. Opet imamo njema\u010dke tenkove na Istoku, sa sli\u010dnim imenima kao tada, Leopardi, Pume… Na njima se vijore nacisti\u010dke Banderine zastave, ukrajinski bataljoni nose te simbole. Ali ako to ka\u017eete u Njema\u010dkoj, postajete meta. Putin je ustvari Hitler, mi smo dobri de\u010dki, mi smo “antifa\u0161isti”.<\/p>\n

Mo\u017eemo li re\u0107i da Njema\u010dka nije potpuno denacificirana?<\/p><\/blockquote>\n

Mo\u017eemo. Dobro je \u0161to se sje\u0107amo Holokausta. Njema\u010dka duguje odgovornost \u017didovima. Imali smo i programe francusko-njema\u010dkog pomirenja, ali ovaj odnos nismo imali prema Rusima, a Njema\u010dka je pobila 27 milijuna sovjetskih gra\u0111ana. Ne postoje spomenici njima, nema spomenika genocidu u Lenjingradu, gdje je od namjerno izazvane gladi umrlo milijun ljudi. Prisutnost ovog sje\u0107anja je bila slaba, sada je skoro nema. Sve \u0161to ima veze s ratom na Isto\u010dnom frontu se pre\u0161u\u0107uje. Au\u0161vic je oslobo\u0111en, to govorimo, ali tko ga je oslobodio, to preska\u010demo, Crvena armija se ne spominje. Kultura sje\u0107anja je selektivna. Rezultat je iskrivljena slika antifa\u0161izma, la\u017eni antifa\u0161izam koji slu\u017ei novim ratovima. Moramo podr\u017eavati Ukrajinu jer je Putin Hitler, napast \u0107emo Irak jer je Sadam Hitler, Milo\u0161evi\u0107 je Hitler pa moramo bombardirati Srbiju. Tko je za mir, on ustvari voli Hitlera.<\/p>\n

Pokret za Asan\u017ea<\/h2>\n

Spomenuli ste kako ekonomija propada zbog ovisnosti o ameri\u010dkim energentima. \u0160to mislite o sabota\u017ei Sjevernog toka?<\/p><\/blockquote>\n

Razaranje Sjevernog toka je najve\u0107i teroristi\u010dki napad na europsku infrastrukturu ikada, a o njemu nitko ne pri\u010da. Sada se ruski brodovi u Balti\u010dkom moru bez dokaza dovode u vezu s o\u0161te\u0107enjima na telekomunikacijskim kablovima. Priprema se teren za zabranu plovidbe Rusiji, \u0161to je \u010dista ratna politika i eskalacija. Europa je zadnjih godina izgubila suverenost u ratu za ameri\u010dki interes.<\/p>\n

Za\u0161to ste napustili Di Linke?<\/p><\/blockquote>\n

To\u010dka razlaza bio je rat. Onima koji su bili protiv slanja oru\u017eja i za neutralnost bilo je sve te\u017ee opstati u stranci. Drugi problem bile su kovid-mjere. Ukazivali smo na to da se kr\u0161e osnovna prava gra\u0111ana u pandemiji. Necijepljeni su postali gra\u0111ani drugog reda. Sad je jasno da nije postojalo znanstveno utemeljenje za to. Nisam antivakser, ali sam tako ozna\u010den u stranci. Pandemijska komunikacija s gra\u0111anima je bila komunikacija zastra\u0161ivanja. Nije se govorilo o rizicima i znanstvenim argumentima. Pandemiju su koristili da vide koliko daleko mogu i\u0107i u oduzimanju prava. Ovo su bili moji temeljni problemi s Di Linkeom, pandemija i rat. Podsje\u0107am da je odmah po izbijanju rata pandemija zavr\u0161ila, vi\u0161e nije bila tema. Za\u0161to smo mogli kupiti samo cjepiva NATO dr\u017eava? Pandemija je imala geopoliti\u010dku dimenziju, ali rasprave o tome su progla\u0161ene teorijom zavjere. Bio si teoreti\u010dar zavjere ako si govorio da je virus mogao do\u0107i iz laboratorija, a sada ameri\u010dki izvje\u0161taji to podupiru. Tako\u0111er, Di Linke je gubio podr\u0161ku. Sve vi\u0161e je postajao stranka urbanih aktivista, gubio se dodir s op\u0107om populacijom. Sada se to malo mijenja, imaju podr\u0161ku medija. Po\u017eeljnija su opozicija od nas.<\/p>\n

Odakle motiv ljevi\u010darima koji podupiru imperijalisti\u010dke ratove? Imaju li neki materijalne koristi?<\/p><\/blockquote>\n

To dolazi iz moralisti\u010dkog pogleda na svijet prema kojem postoje dobri i lo\u0161i. Tako je bilo i u pandemiji, cijepljeni su dobri, necijepljeni su lo\u0161i. Kod nekih je vjerojatno bilo i materijalnih interesa, tako je to u ratovima. Mladi ljevi\u010dari prihva\u0107aju ove moralisti\u010dke poglede: mi smo dobri, desni\u010dari su zli. Mi smo solidarni, oni su egoisti. Tako se danas postaje “ljevi\u010dar”, kroz identitetski moralizam. Kod Marksa nema moralnih kategorija, samo kritika. Kritika politi\u010dke ekonomije, kritika njema\u010dke ideologije, kritika svega. To je temelj moje pozicije, da kriti\u010dki preispitujem, da se pitam koji motivi stoje iza ratova. Do\u017eivljaj stvarnosti ve\u0107ine ljevi\u010dara je “mi smo dobri, mi smo za manjine i okoli\u0161”. Ja sam isto za za\u0161titu okoli\u0161a i manjina, ali ovo su politi\u010dka, a ne identitetska pitanja.<\/p>\n

Spomenuli ste okoli\u0161. Mnogi Zeleni nikada ne govore da je najve\u0107i proizvo\u0111a\u010d ugljikovog dioksida ameri\u010dka vojska. Je li i u Njema\u010dkoj pitanje okoli\u0161a odvojeno od antiimperijalizma?<\/p><\/blockquote>\n

Potpuno odvojeno. Po pitanju klime va\u017ena su istra\u017eivanja Arktika, kako se permafrost grije i mijenja. Ova istra\u017eivanja nemogu\u0107a su bez Rusa. Uvijek je postojala znanstvena suradnja Njema\u010dke i Rusije na Arktiku. Svi ovi programi su prekinuti, njihovo financiranje otkazala je vlada u kojoj su sjedili Zeleni.<\/p>\n

Kakav je situacija u Njema\u010dkoj po pitanju Izraela i Palestine?<\/p><\/blockquote>\n

Jedini tra\u017eimo prekid isporuke oru\u017eja Izraelu. To je u Njema\u010dkoj tabu, pravo Izraela na “samoobranu” je prihva\u0107eno. Mi smo najve\u0107a stranka koju se mo\u017ee zvati propalestinskom. Propaganda u Njema\u010dkoj je jaka i sloboda govora o Gazi je ograni\u010dena. Zabranjuju se skupovi i protesti. Represija ja\u010da. Unutar EU-a Austrija, Njema\u010dka, Ma\u0111arska i Hrvatska najvi\u0161e podr\u017eavaju Netanjahuovu vlast.<\/p>\n

Mnogi deklarativno propalestinski aktivisti okrivljuju samo Netanjahua, ne povezuju Izrael s NATO-om i institucijama EU-a koje ga podr\u017eavaju, ne propitkuju \u010dlanstvo svoje dr\u017eave u NATO-u. \u0160to mislite o pristupu koji izuzima Izrael iz vojno-industrijskog kompleksa Zapada i uz navodnu podr\u0161ku Palestini pre\u0161u\u0107uje i podr\u017eava politiku NATO-a u Ukrajini?<\/p><\/blockquote>\n

Pristup im je naivan i pogre\u0161an. Nikada se nisam pridru\u017eivao tim propalestinskim aktivistima upravo iz ovih razloga. Njihove povr\u0161ne pozicije su dominantne. U svakom slu\u010daju, mi smo protiv pozicije vlade po pitanju Izraela.<\/p>\n

Kako gledate na svoje u\u010de\u0161\u0107e u Asan\u017eovom slu\u010daju?<\/p><\/blockquote>\n

To je najbitnija stvar u mom parlamentarnom radu. Morao je prihvatiti prljavu nagodbu. Prljava je jer je priznao \u0161pijuna\u017eu i nagodio se na kaznu u trajanju vremena provedenog u pritvoru. Ovo je bila pobjeda za njega, ali veoma lo\u0161e za novinarstvo. Zato smo u Savjetu Europe htjeli donijeti rezoluciju da je bio politi\u010dki zatvorenik. Steli Asan\u017e sam rekao da \u0107emo pobijediti i uspjeli smo. Da nije bilo me\u0111unarodnog pokreta za Asan\u017ea, danas bi sigurno bio zatvorenik SAD-a. Rezolucija je va\u017ena jer s Asan\u017eovog slu\u010daja skida ljagu prljave nagodbe. Ponosan sam \u0161to sam u ovom slu\u010daju uspje\u0161no iskoristio svoj status parlamentarca. Nagla\u0161avali smo da presuda Asan\u017eu mo\u017ee imati katastrofalne posljedice. Na\u0161 pokret je sre\u0107om pobijedio. Sljede\u0107em Asan\u017eu \u0107e mo\u017eda biti malo lak\u0161e. Novinari moraju objavljivati informacije koje su tajne, a ve\u0107ini je interes da budu javne, bilo da se radi o ratnim zlo\u010dinima ili metodama nadzora. Ovo nije bilo pitanje slobode jedne osobe, nego na\u0161eg prava na istinu. \u010cesto sam citirao Asan\u017ea koji je rekao: Ako ratovi mogu zapo\u010deti la\u017eima, onda mir mo\u017ee zapo\u010deti istinom.<\/p>\n

portalnovosti.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kupujemo skuplji ameri\u010dki plin. Cijene energenata rastu. Stopa ulaganja u obrazovanje pada. Vlada u Njema\u010dkoj se raspala zbog pitanja ulaganja. Podr\u017eavamo ideju da se stopa duga podigne kako bi se ulagalo u industriju. SPD i Zeleni to \u017eele kako bi napuhali vojni bud\u017eet na 3,5 posto BDP-a, a AfD na \u010dak pet posto, ka\u017ee poslanik u Bundestagu i jedan od \u010delnika Saveza Sare Vagenkneht<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":368752,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-424210","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/424210","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=424210"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/424210\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":424222,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/424210\/revisions\/424222"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/368752"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=424210"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=424210"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=424210"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}