{"id":424035,"date":"2025-02-19T05:37:24","date_gmt":"2025-02-19T04:37:24","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=424035"},"modified":"2025-02-19T05:37:24","modified_gmt":"2025-02-19T04:37:24","slug":"neoliberalizam-gazi-dalje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/02\/19\/neoliberalizam-gazi-dalje\/","title":{"rendered":"Neoliberalizam gazi dalje"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Sre\u0107ko Pulig<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Bombasti\u010dni nastup Donalda Trumpa za sada uspijeva odvratiti pa\u017enju medijskog mejnstrima od “starih” pitanja svjetskog poretka i okrenuti ih ka novima, na dnevnoj bazi. Jest, Trump svojim ucjenama ne daje vremena za nereagiranje, od ideje etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja Pojasa Gaze, preko pripojenja Grenlanda i Kanade, do najave jo\u0161 ve\u0107eg zida prema Meksiku. I najvi\u0161e “trgovinskim ratovima”. Najavljuju\u0107i niz protekcionisti\u010dkih mjera, poreza na uvezenu robu, on kao da pili i ono malo grane na kojoj sjedi privreda SAD-a.<\/p>\n

Politika diskontinuiteta i “sasvim nove situacije” na kojoj navodno po\u010diva Trupova vladavina bri\u0161e iz diskusije mnoge mjere kontinuiteta u koji se ona smjestila. Kao \u0161to pi\u0161e kolumnist Guardiana Kenan Malik, “liberalni internacionalni poredak” (LIP), usprkos svom zagovaranju “slobodnog svijeta povezanog slobodnim protokom ljudi, roba, ideja i kapitala”, u toj svojoj “\u010disto\u0107i” nikada nije postojao. Jer, neoliberalna globalizacija, koja je svijetu nametnuta jo\u0161 od vremena Reagana i Thatcher, ne\u0161to je drugo. To nije svijet “kraja povijesti”, kako se reklamirao, ve\u0107 svijet novih sukoba, \u010desto i ratnih. I tu Trump samo nastavlja tu mra\u010dnu tradiciju.<\/p>\n

SAD nije prestao biti neoliberalnom dr\u017eavom. Upravo obrnuto, neoliberalizam se “samo” sve vi\u0161e zao\u0161trava, razgra\u0111uju\u0107i i zadnje ostatke tzv. socijalne dr\u017eave. Sve one teme koje ljevica gura ve\u0107 desetlje\u0107ima, a sada su pale u drugi plan \u2013 od fleksibilizacije radnih odnosa, preko “novog feudalizma”, do propadanja obrazovnog i zdravstvenog sustava \u2013 i dalje su prisutne. Na globalnom planu Trump povla\u010di poteze koji bi se mogli nazvati ekscepcionalizmom, zahtijevaju\u0107i za Ameriku ono \u0161to ne nudi kao recept za cijeli svijet. Ne, on ne nudi svim mo\u0107nim dr\u017eavama da slijede njegov primjer i povisuju carinske barijere i sl. Iako neke od njih to obrambeno najavljuju. Za svijet i dalje vrijedi neoliberalna globalizacija, a SAD se iz takvog svijeta ne mo\u017ee jednostavno povu\u0107i i izolirati jer je njim vi\u0161estruko povezan, na primjer kroz politiku izvoza i uvoza robe. On ne mo\u017ee jednostavno odustati od svojih vanjskih tr\u017ei\u0161ta i graditi neku arkadiju “zatvorene trgova\u010dke dr\u017eave”. To su prije Trumpove dimne bombe nego snimak stvarnog stanja. Protjerati \u0161eficu kineskog digitalnog diva Huaweija ne rje\u0161ava ni\u0161ta. Jer prisutnost Kine na digitalnom tr\u017ei\u0161tu, pa i u SAD-u, ne mo\u017ee se sprije\u010diti.<\/p>\n

Uzalud Trump grmi da je “Amerika prva” i povla\u010di se iz internacionalnih organizacija i ugovora, jer to radi samo na svoju \u0161tetu, dok te globalne organizacije ne\u0107e propasti. Trebamo li se brinuti zato \u0161to ne\u0161to \u0161to ameri\u010dki liberali zovu “liberalnim internacionalizmom” mo\u017ee propasti? Na\u017ealost, ne. Jer taj liberalizam, usprkos zagovaranju vrijednosti “slobodnog svijeta”, nije ih se ni do sada dr\u017eao.<\/p>\n

Ono \u0161to je relativno novo u Trumpovu nastupu \u2013 npr. u\u0107i \u0107emo s vojskom na Grenland i u Panamski kanal \u2013 samo je otvorenost kojom se zagovaraju ameri\u010dki interesi, onako kako ih on shva\u0107a. Takav nastup u njegovom drugom mandatu ne bi nas trebao iznena\u0111ivati. Jer, liberalni svjetski poredak, ako je ikada i postojao, nije propao ju\u010der. Svi ameri\u010dki predsjednici, u zadnjih pola stolje\u0107a, vodili su ratove.<\/p>\n

Novi strahovi posljedica su toga \u0161to je “liberalni internacionalni poredak” uspavana \u017eivotinja. Te vrijednosti se vade samo po lijepom vremenu, dok za ru\u017enog mogu biti slobodno ga\u017eene. Isto tako, LIP stalno mijenja svoje obli\u010dje, pa je pitanje za koji \u0107emo se njegov oblik iz pro\u0161losti uhvatiti. Tako Blinken, politi\u010dar na odlasku, \u017eali za razdobljem nakon Drugog svjetskog rata, kada su ustanovljene institucije i ugovori poput NATO-a, pa sve do Svjetske banke. No, tada nitko nije govorio o “liberalnom internacionalizmu”. Te su institucije i ugovori napravljeni da bi oja\u010dali ameri\u010dku mo\u0107. Trebalo je ograni\u010diti \u0161irenje utjecaja SSSR-a i preslo\u017eiti svijet iz konkurentskih imperija u “jedinstven” sistem suverenih dr\u017eava, ali pod ameri\u010dkom hegemonijom. I to je jedno vrijeme funkcioniralo. Sada kada ameri\u010dka hegemonija slabi, ogoljuju se i ustanove koje su ju \u0161titile.<\/p>\n

Ako je istina da neoliberalna globalizacija jo\u0161 uvijek nije na\u010deta, mogli bismo re\u0107i da je ono \u0161to se promijenilo pretvaranje ameri\u010dke biv\u0161e hegemonije u puku dominaciju. Razlika izme\u0111u hegemonije i dominacije je u tome \u0161to prva sadr\u017ei neku ideolo\u0161ku volju za dobrovoljnim slu\u017eenjem, dok se dominacija sve vi\u0161e oslanja na golu silu. Prva trauma za ameri\u010dku hegemoniju bila je jo\u0161 Vijetnamski rat. I koliko god neoliberalni nasljednici pretvarali taj poraz u pobjedu, o\u017eiljak je ostao.<\/p>\n

Trijumfalizam LIP-a nakon kolapsa SSSR-a nije dugo trajao i “kraj povijesti” brzo se pokazao kao jo\u0161 samo jedan “po\u010detak”. Nije nastupila nikakva era nove stabilnosti, ve\u0107 samo moment. A nakon 11. rujna ve\u0107ina zapadnih lidera prigrlila je obranu “zapadnih vrijednosti” i “liberalnog” poretka tako \u0161to nije prezala od iliberalnih poteza, kao \u0161to su mu\u010denja, osvete, ubistva i invazije. Nakon dekade i financijskog kolapsa 2008., uspona Kine, opet su po\u010dela upozorenja o “kraju liberalnog poretka koji nikada nije postojao”. Zapadni vo\u0111e propovijedaju liberalizam, demokraciju i vladavinu prava, ali svjesno kr\u0161e sve troje.<\/p>\n

Postalo je najva\u017enije da je svijet siguran za globalnu slobodnu trgovinu, ali ne pomo\u0107u nekog laissez-faire principa, ve\u0107 izgradnjom institucija u kojima demokracija ne\u0107e smetati \u0161irenju jednog tipa kapitalizma. Nova supranacionalna tijela operirala su daleko od bilo kakve izborne legitimacije. Neoliberalizam, porijeklom jo\u0161 iz 1930-ih, u djelima ekonomista kao \u0161to su Friedrich Hayek i Ludwig von Mises, napokon je mogao procvjetati i to kroz institucije i mehanizme liberalnog internacionalnog poretka.<\/p>\n

Konzekvence su bile rast nejednakosti, erozija civilnog dru\u0161tva i ostavljanje ve\u0107ine stanovni\u0161tva bez glasa. Trump je, poput njemu sli\u010dnih, zajahao na valu navodnog otpora spram “liberalne elite”. Njegove dimne bombe protiv globalizma zavele su mnoge komentatore da proglase “kraj neoliberalizma”. Ali Trump si je osigurao potporu krupnog kapitala, notorno u likovima poput Elona Muska. Trijumfalnog globalizma mo\u017eda vi\u0161e nema, ali ve\u0107ina komponenti neoliberalizma je i dalje u igri. On se zagr\u0107e novim “nacionalizmom”, ali iza svega stoje samo novi putevi neoliberalne globalizacije.<\/p>\n

Geopoliti\u010dki aspekti LIP-a potpuno su kontradiktorni. Zapadni vo\u0111e propovijedaju liberalizam, demokraciju i vladavinu prava, ali od \u010cilea, Konga, Indonezije do Saudijske Arabije u\u010dinit \u0107e sve da svoje sveto trojstvo zatru i uvedu iliberalizam i autoritarizam kada im to odgovara. Tako oni uvode “mir”, koji vi\u0161e nije odsustvo rata, ve\u0107 prevencija eskalacije sukoba najve\u0107ih sila. SAD je, primjera radi, od 1776. do 2019. izveo 400 vojnih intervencija, a najvi\u0161e nakon Drugog svjetskog rata i nakon 1989. godine. Puno prije bombasti\u010dnog Trumpa, SAD je uveo tzv. kineti\u010dku diplomaciju, \u0161to zna\u010di “diplomaciju oru\u017eanom silom”. To rade i u 21. stolje\u0107u, i to takvi liberalni internacionalisti kakvi su bili Barack Obama i Joe Biden.<\/p>\n

Svoj \u010dlanak Kenan Malik zaklju\u010duje rije\u010dima kako se imamo za\u0161to brinuti u vezi ameri\u010dke politike u sljede\u0107em periodu. Ali to ne zna\u010di da trebamo romantizirati razdoblje koje je prethodilo Trumpu. Liberalne idile nije nikada bilo. Mora se ponovno propitivati \u0161to \u0107e nam u budu\u0107nosti zna\u010diti internacionalizam, nasuprot svuda prisutnom agresivnom nacionalizmu.<\/p>\n

portalnovosti.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Trump je zajahao na valu navodnog otpora spram “liberalne elite” i globalizma, pa su mnogi komentatori proglasili “kraj neoliberalizma”. No, neoliberalna globalizacija jo\u0161 uvijek nije na\u010deta, ali ono \u0161to se promijenilo je pretvaranje ameri\u010dke hegemonije u puku dominaciju<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":424038,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-424035","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/424035","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=424035"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/424035\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":424039,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/424035\/revisions\/424039"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/424038"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=424035"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=424035"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=424035"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}