Nau\u010dnici su u snijegu Antarktika prona\u0161li \u00a0mikroplastiku, \u0161to je jo\u0161 jedna potvrda koliko je zaga\u0111enje mikroplastikom ra\u0161ireno.<\/p>\n
Istovremeno, ovo je prvi put da su sitni komadi\u0107i plastike prona\u0111eni na ovako izolovanim lokacijama, saop\u0161tila je organizacija “British Antarctic Survey” (BAS).<\/p>\n
Istra\u017eivanje, o kojem je objavljena studija u \u017eurnalu “Science of the Total Enviroment”, ura\u0111eno je kod nau\u010dnih kampova Gle\u010der Union i Gle\u010der \u0160anc, kao i blizu ameri\u010dke istra\u017eiva\u010dke stanice kraj samog Ju\u017enog pola.<\/p>\n
To je prvi put da je nova, napredna tehnika kori\u0161\u0107ena za detektovanje mikroplastike, od kojih su neke \u010destice bile veli\u010dine crvenog krvnog zrnca, na Antarktiku.<\/p>\n
Otkri\u0107e je iznenadilo tim istra\u017eiva\u010da jer je koncentracija mikroplastike bila od 73 do 3.099 \u010destica po litri snijega.<\/p>\n
Ve\u0107ina \u010destica, njih 95 odsto, manja je od 50 mikrometara, \u0161to je veli\u010dina ve\u0107ine ljudskih \u0107elija. Ova \u010dinjenica ukazuje da je zbog manje osjetljivih alata za detekciju \u010destica zaga\u0111enje mikroplastikom ranije potcjenjivano.<\/p>\n
Novi alati omogu\u0107uju detektovanje svih \u010destica ve\u0107ih od 11 mikrometara.<\/p>\n
“S razvojem ovih tehnika, sada mo\u017eemo da analiziramo mnogo manje komade mikroplastike nego ranije. U stvari, otkrili smo da mikroplastike u snijegu ima 100 puta vi\u0161e nego \u0161to su ranije studije uzoraka snijega sa Antarktika pokazale”, rekla je dr Emili Rolands, pomorski ekolog pri BAS-u.<\/p>\n
Na tri lokacije na\u0111eni su naj\u010de\u0107\u0161\u0107i tipovi plastike poput poliamida iz tekstila, polietilent tereftalata iz plasti\u010dnih fla\u0161a i pakovanja, polietilena i sinteti\u010dke gume. Dok je poliamid \u010dinio polovinu mikroplastike koju su istra\u017eiva\u010di otkrili blizu kampova, nije to bio slu\u010daj i sa udaljenim kontrolnim lokacijama.<\/p>\n
“Mislimo da to zna\u010di da je, bar kada je rije\u010d o poliamidu, ovo lokalni izvor zaga\u0111enja. Mo\u017eda od odje\u0107e koju nosimo, kanapa, zastava kojima obilje\u017eavamo bezbjedne rute i stvari u kampu. Potrebno je vi\u0161e istra\u017eivanja da shvatimo izvore zaga\u0111enja mikroplastikom na Antarktiku, koliko je lokalno, a koliko se transportuje sa daljine do udaljenih lokacija”, rekla je dr Klara Mano, okeanski ekolog pri BAS-u.<\/p>\n
Uticaj mikroplastike na ovu zale\u0111enu divljinu nije jo\u0161 poznat. Mikroplastika je ve\u0107 primije\u0107ena i u pingvinima, fokama i ribama.<\/p>\n
“Uprkos strogoj regulaciji materijala koji dolaze na Antarktik, na\u0161a otkri\u0107a pokazuju da zaga\u0111enja mikroplastikom ima i u udaljenim i kontrolisanim oblastima. To nagla\u0161ava prodornu prirodu zaga\u0111enja plastikom. Nijedan deo planete Zemlje nije nedirnut”, rekla je dr Kirsti D\u017eons-Vilijams, koautorka studije.<\/p>\n
Mnoge stru\u010dnjake \u0161irom svijeta nedavno je zabrinulo otkri\u0107e da je koli\u010dina mikroplastike u mozgovima ljudi duplirana za samo osam godina, kao i da u prosje\u010dnom mozgu ima materijala dovoljnog za jednu plasti\u010dnu ka\u0161iku.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Nau\u010dnici su u snijegu Antarktika prona\u0161li \u00a0mikroplastiku, \u0161to je jo\u0161 jedna potvrda koliko je zaga\u0111enje mikroplastikom ra\u0161ireno.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":282930,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-423532","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/423532","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=423532"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/423532\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":423535,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/423532\/revisions\/423535"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/282930"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=423532"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=423532"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=423532"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}