Iako je jako va\u017eno \u0161to unosimo u sebe, to jo\u0161 uvijek nije presudno za na\u0161e zdravlje. Presudno je ono \u0161to ostaje u tijelu kao otpad i stvara prekiselo stanje koje uzrokuje prerano starenje i bolest. Drugim rije\u010dima, mo\u017eemo jesti sve organsko i iz vlastite proizvodnje, ali ako unosimo previ\u0161e namirnica koje zakiseljuju organizam, prije ili kasnije do\u0107i \u0107e do oboljenja, pi\u0161e na portalu atma.hr.<\/p>\n
Problem s otpadnim kiselinama je taj \u0161to na\u0161 organizam iz debelog crijeva ponovo upija otpadne kiseline koje ne mo\u017ee izlu\u010diti. Odatle ih preko jetre ponovo \u0161alje u krvotok i odla\u017ee u tkivima, odnosno organima (autointoksikacija).<\/p>\n
\u201cDr\u017eim, dakle, da otpadne kiseline stvarno napadaju zglobove, tkiva, mi\u0161i\u0107e, organe i \u017elijezde, \u0161to dovodi do manjih ili ve\u0107ih promjena u njihovu funkcioniranju. Ako napadnu zglobove, mo\u017ee se razviti artritis. Ako napadnu mi\u0161i\u0107e, mo\u017ee se razviti mi\u0161i\u0107na fibroza, koja uzrokuje bolove u mi\u0161i\u0107ima. Ako napadnu organe i \u017elijezde, mogu se razviti brojne druge bolesti\u201d, rije\u010di su Theodora Baroodyija, autora knjige \u201cAlkalizujte se ili umrite\u201d.<\/p>\n
Za dugoro\u010dno odr\u017eavanje zdravlja, potrebno je imati velike bazne\/alkalne zalihe, jer one neutraliziraju otpadne kiseline. Da bismo odr\u017eali ravnote\u017eu i svoje alkalne zalihe, moramo uva\u017eavati pravilo 80:20 \u2013 potrebno je unositi 80 posto namirnica koje stvaraju baznost i 20 posto namirnica koje stvaraju kiselost. Omjer se mo\u017ee protegnuti do 70:30.<\/p>\n
Isti omjer vrijedi i za unos sirove naspram kuvane hrane.<\/p>\n
Trebamo razlikovati hranu kiselog okusa i hranu koja stvara kiselost. Najbolji primjer je limun, vrlo kiselog okusa, ali jedan od najboljih alkalizatora organizma (alkalno je bazno).<\/p>\n
Isto tako, kad jedemo meso, ne osje\u0107amo kiselost, ali kao rezultat razgradnje mesa nastaju kiseline koje u odre\u0111enim okolnostima mogu potaknuti zakiseljenje, odnosno acidozu organizma.<\/p>\n
\nNamirnice prema reakciji<\/strong><\/h2>\n<\/blockquote>\n
Jaka alkalna reakcija:<\/h3>\n
Celer, smokve, biljni \u010dajevi, dinja, lubenica, limun, mango, papaja, per\u0161un, morske alge, gro\u017e\u0111e bez ko\u017eice, poto\u010darka\u2026<\/p>\n
Slaba alkalna reakcija:<\/h3>\n
Masline, maslinovo ulje, arti\u010doke, patlid\u017ean, proso, miso, heljda, tre\u0161nje, mandarine, kesten, kokosov orah (svje\u017ei), krastavci, prokulice, med, poriluk, gljive, rotkvice, paradaiz, morska so, crni luk, naran\u010de, ukiseljeno povr\u0107e (doma\u0107e), sezam\u2026<\/p>\n
Neutralne namirnice:<\/h3>\n
Pavlaka, svje\u017ee kravlje mlijeko, jogurt, surutka, maslo, ulja (osim maslinovog)\u2026<\/p>\n
Blaga kisela reakcija:<\/h3>\n
Jaja, crveni grah, sjeme bu\u010de, je\u010dam, \u0161pinat\u2026<\/p>\n
Umjereno kisela reakcija:<\/h3>\n
Med (pasteriziran), borovnica, mekinje, sirevi, suvi kokosov orah, riba, integralna tjestenina, integralne \u017eitarice, suve mahunarke, ko\u0161tunjavo vo\u0107e (osim badema), ra\u017e, ke\u010dap, senf, \u0161ljive, kokice, kroumpir (olju\u0161ten), suve \u0161ljive, integralna ri\u017ea\u2026<\/p>\n
Jaka kisela reakcija:<\/h3>\n
Bijeli hljeb, peciva i kola\u010di od bijelog bra\u0161na, \u010dokolada, kafa, alkohol, gazirana bezalkoholna pi\u0107a, zasla\u0111eni vo\u0107ni sokovi, junetina, svinjetina, piletina, riba, rafinirane \u017eitarice, brusnice, sladoled, tjestenina od bijelog bra\u0161na, kikiriki, bijela ri\u017ea, plodovi mora, crni \u010daj, orasi\u2026<\/p>\n
Savjeti za\u00a0balans kiselina i lu\u017eina u tijelu<\/h2>\n
\u2013 \u017dva\u010dite dobro hranu, i to najmanje 35 puta, jer pljuva\u010dne \u017elijezde lu\u010de materije koje dodaju bazni kvalitet svakom va\u0161em zalogaju!<\/p>\n
\u2013 Svakom obroku dodajte lisnato zeleno povr\u0107e, po mogu\u0107nosti gorkastog okusa,<\/p>\n
\u2013 Vje\u017ebajte svaki dan da poja\u010date detoksikaciju i eliminaciju kiselih supstanci iz tijela (budite oprezni, vje\u017ebanje do iscrpljenosti stvara ne\u017eeljenu kiselu reakciju!),<\/p>\n
\u2013 Svakodnevno radite vje\u017ebe disanja, minimum 25 minuta, jer to zna\u010dajno doprinosi Ph balansu u tijelu.<\/p>\n
\u2013 Tu\u0161irajte se hladnom vodom, pogotovu ljeti, jer ona proizvodi uticaj koji \u0107e dati baznu reakciju u tijelu.<\/p>\n
\u2013 Jednom nedjeljno napravite si kupku s nerafiniranom morskom soli (nakon kupke istu\u0161irajte se hladnom vodom),<\/p>\n
\u2013 Pijte puno destilovane vode.<\/p>\n
\u2013 Klistirajte debelo crijevo bar tri puta godi\u0161nje! (Izvor: atma.hr)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Mo\u017eemo jesti sve organsko i iz vlastite proizvodnje, ali ako unosimo previ\u0161e namirnica koje zakiseljuju organizam, prije ili kasnije do\u0107i \u0107e do oboljenja<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":272988,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-423491","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/423491","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=423491"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/423491\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":423496,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/423491\/revisions\/423496"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/272988"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=423491"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=423491"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=423491"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}