{"id":423032,"date":"2025-02-05T11:20:17","date_gmt":"2025-02-05T10:20:17","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=423032"},"modified":"2025-02-05T11:20:17","modified_gmt":"2025-02-05T10:20:17","slug":"cbcg-u-prosloj-godini-otkriveno-falsifikovanih-111-609-eura","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/02\/05\/cbcg-u-prosloj-godini-otkriveno-falsifikovanih-111-609-eura\/","title":{"rendered":"CBCG: U pro\u0161loj godini otkriveno falsifikovanih 111.609 eura"},"content":{"rendered":"<p>Tokom 2024. godine u Crnoj Gori otkriveni su falsifikati novca u ukupnoj vrijednosti od 111.609 eura, a naj\u010de\u0161\u0107e su na meti falsifikatora bile nov\u010danice od 50 i 2 eura, saop\u0161tio je u intervjuu za Bankar.me Vesko Leki\u0107, direktor Trezora Centralne banke Crne Gore (CBCG).<\/p>\n<p>Leki\u0107 je ukazao da prepoznavanje falsifikata zahtijeva pa\u017eljivo provjeravanje sigurnosnih elemenata, a gra\u0111anima se savjetuje da budu oprezni i provjere autenti\u010dnost nov\u010danica prije nego ih private.<\/p>\n<p>Pojasnio je i kako falsifikatori naj\u010de\u0161\u0107e grije\u0161e i koje nov\u010danice su im meta, uz detaljno obja\u0161njenje kako ih prepoznati:<\/p>\n<p>1) Dodirom, pri \u010demu posebnu pa\u017enju treba obratiti na kvalitet papira i reljefnu \u0161tampu:<\/p>\n<p>Originalni papir koji se koristi za proizvodnju nov\u010danica ima specifi\u010dnu teksturu, sastav, pru\u017ea poseban osje\u0107aj \u010dvrsto\u0107e i kvaliteta. Reljefna \u0161tampa se nalazi na inicijalima Evropske centralne banke (ECB), arhitektonskom motivu, nominalnoj vrijednosti, \u0161to omogu\u0107ava lak\u0161e prepoznavanje autenti\u010dnosti novca dodirom.<\/p>\n<p>2) Pogledom, kada osvijetlimo nov\u010danicu, mogu se uo\u010diti razli\u010dite sigurnosne karakteristike koje poma\u017eu u prepoznavanju autenti\u010dnosti. Me\u0111u njima su najva\u017eniji vodeni \u017eig i za\u0161titna nit. Vodeni \u017eig se nalazi u strukturi papira na bijelom dijelu nov\u010danica eura i mo\u017ee se vidjeti sa obje strane originalne nov\u010danice, kao motiv sa nominalnom vrijednosti nov\u010danice, kapijom (kod prve serije eura), ili boginjom Evropom (kod druge serije eura). Za\u0161titna nit, koja je umetnuta u papir, mo\u017ee se vidjeti kao traka koja prolazi kroz nov\u010danicu na kojoj postoje oznake valute i nominalne vrijednosti. Ako neki od ovih elemenata nedostaje ili se \u010dini nepravilnim, to mo\u017ee ukazivati na \u010dinjenicu da je u pitanju falsifikat novca.<\/p>\n<p>3) Naginjanjem\/pomjeranjem kod svih apoena druge Evropa serije mo\u017ee se uo\u010diti smaragdni broj. Smaragdni broj se nalazi u donjem lijevom uglu na prednjoj strani nov\u010danica (aversu) i pri naginjanju prikazuje pomjeranje zelene-smaragdne boje na tamno teget podlozi odozgo nani\u017ee ili obrnuto.<\/p>\n<p>Kada je rije\u010d o kovanicama eura, falsifikati se prepoznaju po njihovim spoljnim, odnosno vidljivim znacima, kao \u0161to su:<\/p>\n<p>nepreciznosti u izradi reljefa, recki ili alfabetnih odnosno numeri\u010dkih karaktera na obodu;<\/p>\n<p>odstupanje u dimenzijama (pre\u010dnik, visina ivice oboda);<\/p>\n<p>druga\u010dijem zvuku (kada se kovanica izlo\u017ei padu na \u010dvrstu podlogu);<\/p>\n<p>odstupanju u boji i sjaju;<\/p>\n<p>magnetizmu.<\/p>\n<p>Originalne kovanice apoena od 2 eura imaju preciznu izradu oboda, numeri\u010dkih i alfabetnih karaktera, \u0161to nije slu\u010daj sa falsifikatima.<\/p>\n<p>Dodatne za\u0161titne karakteristike za\u0161tite novca dostupne su i na sajtu Centralne banke Crne Gore (https:\/\/www.cbcg.me\/me\/novac\/zastita-euro-novcanica-i-kovanog-novca-od-falsifikovanja\/zastitni-elementi-novca)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Tokom 2024. godine u Crnoj Gori otkriveni su falsifikati novca u ukupnoj vrijednosti od 111.609 eura, a naj\u010de\u0161\u0107e su na meti falsifikatora bile nov\u010danice od 50 i 2 eura, saop\u0161tio je u intervjuu za Bankar.me Vesko Leki\u0107, direktor Trezora Centralne banke Crne Gore (CBCG).<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":423035,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-423032","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/423032","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=423032"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/423032\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":423036,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/423032\/revisions\/423036"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/423035"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=423032"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=423032"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=423032"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}