{"id":423003,"date":"2025-02-05T07:50:53","date_gmt":"2025-02-05T06:50:53","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=423003"},"modified":"2025-02-05T07:50:53","modified_gmt":"2025-02-05T06:50:53","slug":"mozemo-li-samostalno-misliti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/02\/05\/mozemo-li-samostalno-misliti\/","title":{"rendered":"Mo\u017eemo li samostalno misliti?"},"content":{"rendered":"

Autor: Fernand Schwarz<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

\u0160to to zna\u010di samostalno misliti? Zna\u010di li to misliti neovisno o vanjskim utjecajima? Ili suprotstavljati svoje ideje prakti\u010dnom iskustvu svakodnev\u00adnog \u017eivota? Samostalno mi\u0161ljenje osnovna je odlika filozofskog nastojanja i filozofskog puta koji se sastoji u individualnoj potrazi za istinom da bismo bolje upoznali sami sebe i druge te djelovali u potpunoj slobodi, u skladu s principima koji se mogu pri\u00admijeniti u svim situacijama.<\/p>\n

Samostalno mi\u0161ljenje nije spontan \u010din. Ono tra\u017ei napor i rad na sebi, borbu s vlastitim nagonima kako se ne bismo vezali uz svoje misli i bili podlo\u017eni vanjskim utjecajima. Samostalno mi\u0161ljenje je prije svega \u010din odgovorne i samostalne osobe. No, gdje se postaviti kako bismo samostalno mislili? U biti ili postojati?<\/p>\n

\n

Biti ili postojati?<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Samostalno mi\u0161ljenje zahtijeva da se smjestimo u biti, u \u201cja jesam\u201d, a ne u postojati, \u201cja postojim\u201d.<\/p>\n

Postojati zna\u010di bivati dru\u0161tveno, ekonomski ili kulturno. To zna\u010di prikazivati se u kontekstu mode, etabliranih kodova i mi\u0161ljenja. Ako sebe postavimo u \u201cja postojim\u201d, uvijek \u0107emo se nastojati prikazati kao netko, a ne\u0107emo biti. U isto vrijeme dok pokazujemo ono \u0161to se mo\u017ee vidjeti, skrivamo vlastito \u201cbiti\u201d iza privida!<\/p>\n

Ako se postavimo na razinu bitka, to zna\u010di da smo se postavili na razinu svog identiteta. Na\u0161 identitet ne odnosi se na ono vanjsko, dakle, na\u0161u obitelj, na\u0161 posao, na\u0161u ku\u0107u, na\u0161u imovinu. On je u vezi s onim intimnim u nama, sredi\u0161tem nas samih, onim jedinim mjestom gdje mo\u017eemo na\u0107i mir, gdje mo\u017eemo ostati objektivni, neutralni i u\u010diniti ispravan izbor.<\/p>\n

Za biti, treba se poznavati, vladati svojim nagonima, svojim lo\u0161im navikama kako bismo odbacili svaki oblik nasilja i barbarizma. Jednostavno, treba krenuti na nutarnje putovanje, u skladu sa slavnom izrekom uklesanom na ulazu u hram u Delfima: Upoznaj samoga sebe i upoznat \u0107e\u0161 svijet i bogove.<\/p>\n

Filozof Descartes je to vrlo dobro izrazio sljede\u0107im rije\u010dima: Mislim, dakle jesam. \u201cJesam\u201d zna\u010di \u201cbiti\u201d. Za njega \u010din mi\u0161ljenja jest biti. Misao je u svom plemenitom aspektu povezana sa svije\u0161\u0107u.<\/p>\n

Istinska filozofija nam omogu\u0107uje da upoznamo svoju pravu prirodu, otkriva nam ono \u0161to mo\u017eemo tra\u017eiti i navikava nas da otkrivamo istinu u svim vrstama pitanja.<\/p>\n

\n

Osloba\u0111anje od utjecaja<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Da bismo poznavali sami sebe, potrebno je osloboditi se vanjskih i nutarnjih utjecaja.<\/p>\n

Samostalno mi\u0161ljenje tra\u017ei da se pod svaku cijenu oslobodimo vanjskih (dru\u0161tvenih, obiteljskih, obrazovnih, vremenskih\u2026) i nutarnjih utjecaja (nagona, ali isto tako stanja du\u0161e, strasti\u2026). Dodajmo dobro nutarnje poznavanje (samih sebe) i dobro vanjsko poznavanje (drugih i svijeta koji nas okru\u017euje) i \u010din samostalnog razmi\u0161ljanja postat \u0107e djelotvorno sredstvo primjene filozofije.<\/p>\n

Istinska filozofija nam omogu\u0107uje da upoznamo svoju pravu prirodu, otkriva nam ono \u0161to mo\u017eemo tra\u017eiti i navikava nas da otkrivamo istinu u svim vrstama pitanja.
\nSamostalno razmi\u0161ljanje pravi je smisao filozofskog puta koji nije ni intelektualan ni akademski. On se sastoji u \u017eivljenju vlastitog odabira vrijednosti, u svjesnom \u017eivljenju svakodnevnog \u017eivota.<\/p>\n

Za biti filozof, potrebno je raditi na sebi kako bismo bolje razumjeli sebe i druge, i ostvarili bolji su\u017eivot, a takvo se znanje podu\u010davalo u gr\u010dkim filozofskim \u0161kolama na klasi\u010dan na\u010din.<\/p>\n

Atenski filozof Epikur, osniva\u010d epikurejske \u0161kole, definirao je prakti\u010dno podu\u010davanje izrazom prudentia ili razboritost. Razboritost daje prakti\u010dne savjete za svakodnevni \u017eivot (kako organizirati svoj dan, kako pisati prijatelju\u2026) i omogu\u0107uje izbjegavanje impulzivnog i ishitrenog postupanja. Nikada se ne prenagliti u prosu\u0111ivanju, jedna je metoda djelovanja. To omogu\u0107uje kontrolu nad sobom i savr\u0161eno razumijevanje situacije. U tome je korist razboritosti, koju bi svaki u\u010denik filozofije trebao primijeniti prije nego \u0161to djeluje. Da bi se, me\u0111utim, ispravno rasu\u0111ivalo, potrebno je najprije prihvatiti vlastito neznanje i preispitati vlastite ideje, osobito one koje nisu potvr\u0111ene u svako\u00addnevnoj praksi.<\/p>\n

\n

O mi\u0161ljenju ili sudovima<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Na\u0161a svijest o svijetu dolazi od na\u0161ih vlastitih osjetila i od mentalnih predod\u017ebi koje smo stvorili u sebi, a koje su \u010desto vi\u0161e plod fantazije nego stvarnosti. Ta se mre\u017ea senzacija i predod\u017ebi pretvara u mi\u0161ljenja (gr\u010d. doxa) koja imaju vrijednost samo ako su iskustveno provjerena. Kad se mi\u0161ljenja potvrde, ona postaju sigurna, postaju sudovi; kre\u0107u\u0107i od njih, mi po\u010dinjemo rasu\u0111ivati, razmi\u0161ljati. Ali, budimo oprezni, jer ono u \u0161to smo sigurni nikada nije vje\u010dno, a te\u017ee\u0107i za istinom, filozof treba provjeravati mogu li se njegova mi\u0161ljenja i dalje primjenjivati u svim situacijama. Istine jednog trenutka to vi\u0161e ne moraju biti u drugom trenutku, jer situacije se mijenjaju.<\/p>\n

Kad u\u010denik filozofije primjenjuje prakti\u010dne i korisne spoznaje u svom svakodnevnom \u017eivotu, kad ne djeluje ishitreno ili impulzivno, on po\u010dinje samostalno razmi\u0161ljati, transformira se u individuu, u odgovorno i samostalno bi\u0107e \u2013 u gra\u0111anina, kako je govorio Platon. Da bi se samostalno razmi\u0161ljalo, potrebno je tako\u0111er razviti mirno\u0107u du\u0161e.<\/p>\n

\n

Mirno\u0107a du\u0161e<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Filozof Epikur ka\u017ee da je filozofija prije svega na\u010din \u017eivota i razmi\u0161ljanja utemeljen na ataraksiji (odsustvu uzbu\u0111enosti, nemira i tjeskobe), odnosno mirno\u0107i du\u0161e i nutarnjem miru.<\/p>\n

Danas se za uzbu\u0111enje, nemir, tjeskobu ili zbunjenost preporu\u010duju sredstva za smirenje. Epikur preporu\u010da pojednostavljenje i smanjenje potreba. Nije rije\u010d o tome da se smanje samo materijalne potrebe, nego i ovisnost o drugima, osje\u0107ajna ovisnost i ovisnost o znanju. Sve te ovisnosti tjeraju nas da \u017eelimo uvijek vi\u0161e, ograni\u010davaju na\u0161u vanjsku i nutarnju slobodu i spre\u010davaju nas da u\u0111emo dublje u sebe.<\/p>\n

Samostalno mi\u0161ljenje omogu\u0107uje nam da usmjerimo svoje postojanje, da odlu\u010dujemo o svojim izborima, svojim djelima i obvezama, dovode\u0107i se u dodir s onim \u0161to je najdublje u nama. Djelovati u svojoj du\u0161i i savjesti, odnosno dubini, zna\u010di usmjeriti svoje postojanje u skladu sa svojim izborima. To pretpostavlja prakticiranje etike, cjelovitog moralnog \u017eivota, koji po\u0161tuje i odgovoran je prema sebi i prema drugima.<\/p>\n

Samostalno misliti zna\u010di, dakle, djelovati i \u017eivjeti prodiru\u0107i iza privida, do uzroka stvari, dodirivati inteligibilni svijet, kako bismo upoznali zakone koji upravljaju svim stvarima.<\/p>\n

\u017divjeti duhovni \u017eivot zna\u010di osloboditi se utjecaja svijeta ostaju\u0107i u svijetu, suprotstaviti se utjecaju drugih, primijeniti ono \u0161to Kant zove \u201cprakti\u010dan um\u201d, koji nam omogu\u0107uje da djelujemo u dubinu, smisleno, dosljedno i pravilno. Za to je potrebno vrijeme.<\/p>\n

\n

Djelovati u potpunoj slobodi<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Samostalno misliti zna\u010di, kako smo vidjeli, raskid od ovisnosti, ali i od prividnih ili la\u017enih sloboda. Prividna sloboda sastoji se u nesvjesnom robovanju. Mo\u017ee se biti rob svog posla, svojih osje\u0107aja ili svojih potreba. Imamo dojam da smo slobodni, ali zapravo nismo. Navest \u0107emo kao primjer one koji brane samo\u0107u, ali je zapravo mije\u0161aju s izolacijom i odvajanjem, koji se ne ve\u017eu ni za koga da ne bi patili i probudili osje\u0107aje ili one nepovjerljive koji sumnjaju u sve jer nisu sposobni vjerovati u sebe niti imati povjerenja u druge, te one koji se uvijek boje da \u0107e izgubiti ne\u0161to jer im nedostaje samopouzdanja.<\/p>\n

Samostalno misliti zna\u010di, dakle, djelovati i \u017eivjeti prodiru\u0107i iza privida, do uzroka stvari, dodirivati inteligibilni svijet, kako bismo upoznali zakone koji upravljaju svim stvarima.
\nJasno je da je neophodno osje\u0107ati se slobodnim izvana i iznutra kako bismo samostalno razmi\u0161ljali pod uvjetom da ipak izvr\u0161imo izbor, da se obve\u017eemo i da ga ostvarimo. Bez nutarnje slobode ne mo\u017ee se samostalno razmi\u0161ljati, a bez vanjske slobode ne mo\u017ee se djelovati.<\/p>\n

Filozofija nam doista mo\u017ee pomo\u0107i da se oslobodimo nutarnjeg i vanjskog nemira, da se oslobodimo predrasuda i neznanja.<\/p>\n

Da ne bismo postali opsjednuti sigurno\u0161\u0107u i za\u0161titom, poradimo na sebi kako bismo mislili sami i za sebe, kao filozofi. Prihvatimo nestalnost, proturje\u010dnost, nesigurnost, neizvjesnost i neznanje kao dio stvarnosti. Iznad svega, trebamo napustiti partikularno razmi\u0161ljanje i okrenuti se univerzalnom. Op\u0107enito smo skloni razmi\u0161ljati na osobnoj razini, razini na\u0161eg ega, razmi\u0161ljati na analiti\u010dki na\u010din koji ra\u0161\u010dlanjuje, razdvaja na dijelove i vadi iz konteksta. Ako izi\u0111emo iz tog stanja, odnosno, ako uzdignemo na\u0161u misao na razinu univerzalnog i zajedni\u010dkog, razinu univerzalnih zakona prirode, principa koji podr\u017eavaju sva osjetilna bi\u0107a, mo\u017eemo te univerzalne principe primijeniti na individualnoj razini na\u0161eg \u017eivota.<\/p>\n

Samostalno mi\u0161ljenje tako omogu\u0107uje uzdizanje na\u0161ih misli i na\u0161e svijesti na vi\u0161u razinu, na razinu izravne svijesti koju nazivamo intuicija ili, kod budista, prosvjetljenje. Intuicija omogu\u0107uje razvoj velike kreativnosti.<\/p>\n

Svrha filozofije je da nadi\u0111e mentalno umovanje i dopre do najfinije mogu\u0107e misli kako bi do\u0161la u dodir s onim najdubljim u bi\u0107u i iz njega djelovala.<\/p>\n

Da bismo, dakle, samostalno razmi\u0161ljali, primjenjujmo neprekidno filozofiju u svakodnevnom \u017eivotu kako bismo postali slobodna, dubokoumna bi\u0107a i mogli dati najbolje od sebe.<\/p>\n

S francuskog prevela: Amalija Kranjec Marke\u0161i\u0107<\/em><\/p>\n

Mo\u017eemo li samostalno misliti?<\/a><\/p><\/blockquote>\n