{"id":422939,"date":"2025-02-04T12:08:11","date_gmt":"2025-02-04T11:08:11","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=422939"},"modified":"2025-02-04T12:08:11","modified_gmt":"2025-02-04T11:08:11","slug":"studija-u-mozgu-imamo-plastiku-u-velicini-jedne-kasike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/02\/04\/studija-u-mozgu-imamo-plastiku-u-velicini-jedne-kasike\/","title":{"rendered":"Studija: U mozgu imamo plastiku u veli\u010dini jedne ka\u0161ike"},"content":{"rendered":"<p>Uzorci ljudskog mozga, koji je kongtivno zdrav, prikupljeni tokom obdukcije pro\u0161le godine, pokazali su da mozak sadr\u017ei vi\u0161e sitnih komadic\u0301a plastike nego uzorci prikupljeni osam godina ranije, pokazala je studija nau\u010dnika sa Univerziteta Nju Meksiko u Albukerkiju.<\/p>\n<p>&#8220;Uzorci mozga le\u0161eva sadr\u017eali su sedam do 30 puta vi\u0161e sitnih komadic\u0301a plastike nego bubrezi i jetra&#8221;, rekao je autor studije Metju Kampen, profesor na Univerzitetu Nju Meksiko.<\/p>\n<p>On je naveo da su koncentracije nanoplastike u mozgovima pojedinaca, starosti izme\u0111u 45 i 50 godina, iznosili 4.800 mikrograma po gramu mo\u017edanog tikva, \u0161to je ekvivalent jednoj plasti\u010dnoj ka\u0161iki, prenosi CNN.<\/p>\n<p>&#8220;U pore\u0111enju sa obdukcijskim uzorcima mozga iz 2016. godine, to je za oko 50 odsto vi\u0161e. To bi zna\u010dilo da je na\u0161 mozak danas 99,5 odsto mozak, a ostatak je plastika&#8221;, rekao je on.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di su tako\u0111e prona\u0161li dodatnih tri do pet plasti\u010dnih fragmenata sli\u010dnih krhotinama u mozgovima 12 ljudi kojima je dijagnostikovana demencija prije smrti u pore\u0111enju sa zdravim mozgovima.<\/p>\n<p>Te krhotine su koncentrisane u zidovima arterija i vena mozga, kao i u imunim c\u0301elijama mozga, a prona\u0111ene su i inflamatorne c\u0301elije i atrofija mo\u017edanog tkiva sa demencijom.<\/p>\n<p>&#8220;Nekako se ove nanoplastike bore kroz tijelo i dolaze do mozga, prelazec\u0301i krvno-mo\u017edanu barijeru. Plastika voli masti ili lipide, tako da je jedna teorija da plastika otima svoj put sa mastima koje jedemo, a zatim se isporu\u010duju organima koji zaista vole lipide&#8221;, mozak je na prvom mjestu me\u0111u njima&#8221;, rekao je Kampen.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di su upozorili da se nanoplastika unosi u organizam najvi\u0161e kroz hranu, ali i kroz vazduh, ali drugi nau\u010dnici tvrde da nije utv\u0111eno da ta nanoplastika \u0161teti ljudskom tijelu.<\/p>\n<p>Invazijom na pojedina\u010dne c\u0301elije i tkiva u glavnim organima, nanoplastika mo\u017ee da prekine c\u0301elijske procese i deponuje hemikalije koje ometaju endokrini sistem, kao \u0161to su bisfenoli, ftalati, usporiva\u010di plamena, te\u0161ki metali i polifluorovane supstance, ili PFAS.<\/p>\n<p>Endokrini disruptori ometaju ljudski reproduktivni sistem, \u0161to dovodi do genitalnih i reproduktivnih malformacija, kao i \u017eenske neplodnosti i pada broja spermatozoida, prema Endokrinolo\u0161kom dru\u0161tvu.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici su tako\u0111e preporu\u010dili da se smanji upotreba plastike u svakodnevnom \u017eivotu, prenosi Tanjug.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Uzorci ljudskog mozga, koji je kongtivno zdrav, prikupljeni tokom obdukcije pro\u0161le godine, pokazali su da mozak sadr\u017ei vi\u0161e sitnih komadic\u0301a plastike nego uzorci prikupljeni osam godina ranije, pokazala je studija nau\u010dnika sa Univerziteta Nju Meksiko u Albukerkiju.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":277777,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-422939","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/422939","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=422939"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/422939\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":422942,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/422939\/revisions\/422942"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/277777"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=422939"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=422939"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=422939"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}