Nedavne studije otkrivaju da se odre\u0111ene rasjedne linije unutar Kalifornije razvijaju br\u017ee nego \u0161to se prethodno o\u010dekivalo, \u0161to je poja\u010dalo zabrinutosti u vezi potencijala za zna\u010dajne seizmi\u010dke doga\u0111aje. Ovo neo\u010dekivano ubrzanje izazvalo je ponovno procjenjivanje strategija za spremnost na zemljotrese \u0161irom podru\u010dja, navodi Msn.com, prenosi Blic.rs.<\/p>\n
Zamr\u0161ena mre\u017ea rasjednih linija u Kaliforniji \u2013 uklju\u010duju\u0107i \u201cozlogla\u0161eni\u201d rasjed San Andreas, \u010dije je pomjeranje izazvalo veliki zemljotres u San Francisku 1906. \u2013 ve\u0107 dugo je u fokusu seizmologa.<\/p>\n
Ovaj rased je dug oko 1.300 km i prolazi kroz Kaliforniju uglavnom kopnom.<\/p>\n
Formiran je nakon nestanka okeanske tektonske plo\u010de Faralon, a zajedno sa njim nastali su i rasjedi San Gabrijel i San D\u017easinto. Pomjeranjem rasjeda, javljaju se zemljotresi magnitude do 8,1 stepeni i uzrokuju povr\u0161inska pomjeranja do sedam metara u dubinu. Zemljotres u San Francisku 1906. je bio magnitude 7,9 i pamti se kao jedna od najsmrtonosnijih i najrazornijih u istoriji SAD, sa vi\u0161e od 3.000 \u017ertava.<\/p>\n
Novi podaci ukazuju da su manje poznati rasjedi \u2013 poput San D\u017easinta \u2013 ispoljavaju pove\u0107anu aktivnost. Ovakav razvoj doga\u0111aja sugeri\u0161e da je seizmi\u010dki pejsa\u017e Kalifornije slo\u017eeniji i dinami\u010dniji nego \u0161to su to ukazivali raniji modeli, prenosi<\/a> Blic.<\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Nedavne studije otkrivaju da se odre\u0111ene rasjedne linije unutar Kalifornije razvijaju br\u017ee nego \u0161to se prethodno o\u010dekivalo, \u0161to je poja\u010dalo zabrinutosti u vezi potencijala za zna\u010dajne seizmi\u010dke doga\u0111aje. Ovo neo\u010dekivano ubrzanje izazvalo je ponovno procjenjivanje strategija za spremnost na zemljotrese \u0161irom podru\u010dja<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":422789,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-422786","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/422786","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=422786"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/422786\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":422790,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/422786\/revisions\/422790"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/422789"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=422786"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=422786"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=422786"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}