{"id":422699,"date":"2025-01-31T19:38:05","date_gmt":"2025-01-31T18:38:05","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=422699"},"modified":"2025-01-31T19:38:05","modified_gmt":"2025-01-31T18:38:05","slug":"ratna-proslost-i-tranziciona-pravda-u-crnoj-gori","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/01\/31\/ratna-proslost-i-tranziciona-pravda-u-crnoj-gori\/","title":{"rendered":"Ratna pro\u0161lost i tranziciona pravda u Crnoj Gori"},"content":{"rendered":"

Javlja: CGO<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ukupno gledaju\u0107i, devedesete pro\u0161log vijeka se u Crnoj Gori percipiraju kao jedan od najte\u017eih perioda u novijoj istoriji Balkana, ali i kao izuzetno va\u017ean za oblikovanje na\u0161eg dru\u0161tva, pokazalo je istra\u017eivanje koje je ura\u0111eno kao dio projekta \u201cObrazovanje za budu\u0107nost \u2013 tranziciona pravda za pomirenje\u201d.<\/p>\n

Preovla\u0111uju\u0107e je uvjerenje da ideologije i politike koje su dovele do ratnih sukoba i zlo\u010dina tokom 90-ih i dalje \u017eive u Crnoj Gori.<\/p>\n

Podijeljena su mi\u0161ljenja o suo\u010davanju s ratnom pro\u0161lo\u0161\u0107u 90-ih. Gotovo polovina gra\u0111ana\/ki sumnja u sposobnost crnogorskog pravosu\u0111a da procesuira ratne zlo\u010dine, a ve\u0107ina smatra da se klju\u010dne institucije, ali i politi\u010dke partije, nedovoljno zala\u017eu za tranzicionu pravdu, dok je u tom dijelu pozitivnije vi\u0111en anga\u017eman nevladinih organizacija i medija\u201d.<\/p>\n

Manje od polovine ispitanih – 45,7% – \u010dulo je za antiratni pokret 90-ih u Crnoj Gori, dok 54,7% vjeruje da ideologije ratnih sukoba i dalje postoje. Ve\u0107ina (71,8%) smatra da je Crna Gora u\u010destvovala u ratovima 90ih, a 49,7% navodi da su se na njenoj teritoriji dogodili zlo\u010dini, od kojih su im najpoznatiji slu\u010dajevi \u0160trpci (22,9%), Bukovica (22,5%) i logor Morinj (18%).<\/p>\n

Oko 4\/5 ispitanika\/ca zna za napad na Dubrovnik iz oktobra 1991. godine, od \u010dega blizu 2\/3 smatra da to nije bila opravdana vojna akcija.<\/p>\n

Velika ve\u0107ina ispitanika\/ca – 83,4% – navodi da zna \u0161to se dogodilo u Srebrenici jula 1995. godine, pri \u010demu vi\u0161e od 65% onih koji znaju smatra da je tamo po\u010dinjen genocid.<\/p>\n

Blizu 70% ispitanika\/ca \u010dulo je za operaciju \u201cOluja\u201d, od \u010dega oko 80% njih smatra da je ona bila “udru\u017eeni zlo\u010dina\u010dki poduhvat\u201d, kako je to navedeno u presudi Ha\u0161kog suda. Tako\u0111e, skoro 50% ispitanika\/ca \u010dulo je za slu\u010daj “Lora”, a Srbe i Crnogorce vide kao dominantnu grupu stradalih u Lori.<\/p>\n

Za NATO intervenciju na SRJ zna 86,8% ispitanika\/ca, ali istovremeno ve\u0107ina njih ne zna broj tada poginulih.<\/p>\n

Ve\u0107ina ispitanika\/ca (40,9%) smatra da se Crna Gora nije suo\u010dila sa svojom ratnom pro\u0161lo\u0161\u0107u iz 90-ih, a proces suo\u010davanja sa ratnom pro\u0161lo\u0161\u0107u podr\u017eava vi\u0161e od polovine (53,3%). U tom kontekstu, izra\u017eena je i podr\u0161ka regionalnoj saradnji i Inicijativi za REKOM.<\/p>\n

Istra\u017eivanje je pokazalo i da su gra\u0111ani\/ke ograni\u010deno informisani o spomeni\u010dkoj kulturi koja se odnosi na \u017ertve ratova 90ih u Crnoj Gori. Vi\u0161e od polovine ispitanika\/ca (55,2%) smatra da je va\u017eno da dr\u017eava finansira projekte koji dokumentuju ratne zlo\u010dine i \u010duvaju sje\u0107anje na \u017ertve.<\/p>\n

Klju\u010dne institucije vlasti i pravosu\u0111e se percipiraju kao nedovoljno anga\u017eovane u afirmaciji tranzicione pravde, a pozitivno se, u tom dijelu, vidi zalaganje NVO i medija.<\/p>\n

Nijedna politi\u010dka partija ili koalicija ne percipira se kao sna\u017ean zagovornik tranzicione pravde, ali postoje razlike u stepenu negativnih i pozitivnih ocjena. Dok odre\u0111ene partije, poput Bo\u0161nja\u010dke stranke, DPS-a i PES-a, imaju relativno bolje ocjene, ve\u0107ina ostalih subjekata bilje\u017ei visoku stopu negativnih odgovora, \u0161to ukazuje na percepciju o njihovj nedovoljnoj posve\u0107enosti ovom pitanju.<\/p>\n

Nalazi ukazuju da gra\u0111ani\/ke sumnjaju u sposobnost crnogorskog pravosu\u0111a da procesuira ratne zlo\u010dine \u2013 gotovo polovina ispitanika smatra da ono nema potrebne kapacitete, dok oko \u010detvrtine vjeruje suprotno. Tako\u0111e, skoro polovina ispitanih ne zna da su crnogorski dr\u017eavljani optu\u017eeni za ratne zlo\u010dine 90ih, a preko dvije petine vjeruje da su\u0111enja za te zlo\u010dine u Crnoj Gori nikada nisu odr\u017eana.<\/p>\n

Vi\u0161e od polovine intervjuisanih smatra da bi dr\u017eava Crna Gora, ukoliko sud to utvrdi, trebalo da isplati od\u0161tetu \u017ertvama ratnih zlo\u010dina, dok izru\u010denje crnogorskih dr\u017eavljana optu\u017eenih za ratne zlo\u010dine podr\u017eava 41% naspram 34% koji su protiv toga.<\/p>\n

Dominira stav da odgovornost za ratne zlo\u010dine nose pojedinci, a ne \u010ditavi narodi. Me\u0111utim, polarizovana su mi\u0161ljenja o odgovornosti razli\u010ditih strana i o stradanju razli\u010ditih nacija.<\/p>\n

Ve\u0107ina ispitanika negativno ocjenjuje NATO intervenciju iz 1999. godine, smatraju\u0107i je agresijom tokom koje su po\u010dinjeni zlo\u010dini. Oko \u010dlanstva Crne Gore u NATO-u stavovi su podijeljeni, uz pad onih koji to podr\u017eavaju.<\/p>\n

Izra\u017een je i skepticizam oko Ha\u0161kog tribunala \u2013 33,1% intervjuisanih isti\u010de selektivnog u radu ovog suda. Ipak, relativno je visoka saglasnost s tim da presude Ha\u0161kog tribunala moraju biti po\u0161tovane (41,1%), uz veliki onih koji nemaju \u010dvrsto formiran stav o ovoj temi.<\/p>\n

Istra\u017eivanje je sprovedeno od 21. do 29. januara 2025. godine, CAPI metodom, na stratifikovanom slu\u010dajnom uzorku od 1000 punoljetnih ispitanika\/ca iz Crne Gore. Stru\u010dnu podr\u0161ku u sprovo\u0111enju ovog istra\u017eivanja pru\u017eio je Institut DAMAR.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Preovla\u0111uju\u0107e je uvjerenje da ideologije i politike koje su dovele do ratnih sukoba i zlo\u010dina tokom 90-ih i dalje \u017eive u Crnoj Gori<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":69420,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-422699","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/422699","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=422699"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/422699\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":422702,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/422699\/revisions\/422702"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/69420"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=422699"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=422699"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=422699"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}