{"id":422550,"date":"2025-01-30T06:31:40","date_gmt":"2025-01-30T05:31:40","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=422550"},"modified":"2025-01-30T06:31:40","modified_gmt":"2025-01-30T05:31:40","slug":"nezeljeni-dosljak-u-odnosu-prema-drugom-pokazujemo-sto-smo-i-kakvi-smo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/01\/30\/nezeljeni-dosljak-u-odnosu-prema-drugom-pokazujemo-sto-smo-i-kakvi-smo\/","title":{"rendered":"Ne\u017eeljeni do\u0161ljak: U odnosu prema Drugom pokazujemo \u0161to smo i kakvi smo"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Predrag Finci<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Kada sam objavio knjigu \u201eEmigrantska slikovnica\u201c (Factum Izdava\u0161tvo, Beograd; Jesenski i Turk, Zagreb, 2022.) negdje sam rekao da je to moja zavr\u0161na rije\u010d o problemu emigracije. Mislio sam: opisao sam muke i poneku radost odlaska u tu\u0111inu, nemam o tome vi\u0161e ni\u0161ta re\u0107i. Tako sam osje\u0107ao, ali tako mi opet nije i ne mo\u017ee biti, jer na svoja \u017eivotna pitanja nikada ne mo\u017eemo staviti to\u010dku.<\/p>\n

Tema mi je bliska, jer sam emigrant i to \u0107u do kraja \u017eivota biti, bez obzira na \u010dinjenicu da odavno imam dr\u017eavljanstvo zemlje u kojoj \u017eivim i bez obzira na jo\u0161 va\u017eniju \u010dinjenicu da moje emigriranje nije uzrokovano fizi\u010dkom prinudom, nego osobnom odlukom. Pitanje emigriranja je naravno i pitanje mnogih drugih. Mnogo dramati\u010dnije, mnogo te\u017ee pitanje, jer je \u010desto u doslovnom smislu u pitanju njihova egzistencija.<\/p>\n

Me\u0111u onima koje to pitanje najvi\u0161e poga\u0111a nije mali broj onih koji ilegalno ulaze u ovu zemlju. Ne znam uvijek ko su oni, jer sam za razliku od njih u ovu zemlju u\u0161ao na legalan na\u010din i za razliku od mnogih od njih, mogu se u svoju zemlju vratiti. Prema vladinim podacima, pro\u0161le godine je u Veliku Britaniju ilegalno u\u0161lo 36.816 osoba, od kojih ve\u0107ina nije imala nikakva dokumenta. Oni \u010desto riskiraju \u017eivote, neki u putu umru, poginu, ugu\u0161e se u nekom kamionu ili utope u ledenom moru, ogromne pare pla\u0107aju raznim gangsterima i \u0161vercerima, sve \u0161to imaju rasprodaju da plate to riskantno putovanje, ali uz sve prepreke dolaze, a vlasti ih ne mogu zaustaviti. Ka\u017eu da ne mogu. Da uistinu to ho\u0107e mogli bi. Kao \u0161to mogu recimo Poljaci ili Ma\u0111ari, koji imaju iste ili sli\u010dne zakone kao i druge europske zemlje, a tamo\u0161nje vlasti ipak zaustavljaju ne\u017eeljene do\u0161ljake iako je kopnom mnogo lak\u0161e prije\u0107i iz jedne zemlje u drugu, nego kada treba u malom, nesigurnom \u010damcu preko kanala La Manche.<\/p>\n

Prema na\u010delima apstraktnog humanizma, svi su ljudi isti naprosto zato \u0161to su svi ljudska bi\u0107a. No, u konkretnim slu\u010dajevima tretiraju ih kao razli\u010dite. To je vrlo vidljivo kada su u pitanju emigranti. Tada \u010desto izbiju na vidjelo rasne i religijske predrasude. Ankete pokazuju da ve\u0107ina Britanaca smatra problem emigracije najva\u017enijim, odmah iza problema ekonomije, a ispred problema u zdravstvu, gotovo 70 posto anketiranih nije zadovoljan velikim prilivom emigranata i sve vi\u0161e misle da emigranti zemlji vi\u0161e \u0161tete nego \u0161to koriste. To se odnosi na sve emigrante, premda je bijes najvi\u0161e usmjeren prema onim emigrantima, koji u zemlju dolaze ilegalno. Ti ne\u017eeljeni do\u0161ljaci su uglavnom mu\u0161karci iz afri\u010dkih i arapskih zemalja, a bude i onih koji su vijetnamskog i albanskog porijekla.<\/p>\n

Kada bih poku\u0161ao sa\u017eeti stajali\u0161ta desnice i ljevice onda bih rekao: desnica tvrdi da nipo\u0161to nisu protiv onih emigranata koji dolaze legalnim putem, jer je njima posao osiguran i oni pla\u0107aju poreze na svoje prihode. Ljutnja je usmjerena na ilegalne emigrante, jer, kako ka\u017eu, oni dr\u017eavu previ\u0161e ko\u0161taju, svi pripadaju nekim kulturama koje se u ovda\u0161nju ne uklapaju, stvaraju svoje zatvorene zajednice i dr\u017ee se svojih obi\u010daja, ne vole ni\u0161ta zapadno, osim \u0161to bi da iskori\u0161tavaju socijalne slu\u017ebe i besplatno zdravstvo, dolaze gotovo isklju\u010divo mu\u0161karci, koji su zapravo ekonomski emigranti, me\u0111u njima ima osu\u0111enih kriminalaca i potencijalnih terorista, a Velika Britanija je mala zemlja i ne mo\u017ee primiti sve koji bi u nju htjeli da se usele, jer jednostavno nema toliko stanova, radnih mjesta, \u0161kola i doktora, nema ni ekonomskih sredstava, ni kapaciteta koji mogu izdr\u017eati nekontrolirani priliv novih useljenika, koji \u010dak ni ne govore engleski, ovda\u0161nje kulturolo\u0161ke navike su im potpuno strane, a neki me\u0111u njima su potencijalni teroristi i seksualni nasilnici, jednom bi, mo\u017eda ve\u0107 za koju godinu, moglo do\u0107i i do otvorenih sukoba s njima.<\/p>\n

Ljevica na to uzvra\u0107a: bez emigranata privreda ne bi funkcionirala, svi su dobro do\u0161li, svako bje\u017ei od nevolje, od gladi, rata i smrti, da mi nismo bili kolonizatori i doskora napadali njihove zemlje oni sada ne bi napu\u0161tali svoje domove, a razli\u010dite kulture oboga\u0107uju, jednom \u0107e i novoprido\u0161li biti uspje\u0161no integrirani, u svakoj grupi i naciji ima i lo\u0161ih, ne treba zbog takvih optu\u017eivati cijelu naciju ili religiju.<\/p>\n

Desnica radi na podvajanju, ljevica zagovara integraciju. Desnica sije strah, ljevica budi nadu. No, na\u017ealost, i oni koji me\u0111u doma\u0107inima imaju najvi\u0161e empatije zastanu kada od njih zatra\u017ee konkretnu pomo\u0107. U svojoj ku\u0107i niko ne\u0107e neznance, \u010desto ni u blizini, a koncerti na kojima im dobrostoje\u0107a mlade\u017e uzvikuju dobrodo\u0161licu imaju sigurnosne mjere koje nezvanima ne daju u\u0107i. Zato pred sve mo\u017ee biti postavljeno pitanje: Ho\u0107ete li do\u0161ljake primiti u svoju ku\u0107u? \u010cini se da ih malo na to pitanje mo\u017ee pozitivno odgovoriti. \u0160to se pak politi\u010dara ti\u010de, oni o problemima emigracije, posebno ilegalne, \u010desto govore, ali dobrog rje\u0161enje nemaju.<\/p>\n

Od kada je svijeta bilo je migracija, nomadstvo je bilo i na\u010din \u017eivljenja, a povijest nas obavje\u0161tava o ve\u0107im i manjim prisilnim i dobrovoljnim \u201eseobama naroda\u201d. Svaka zemlja je do\u017eivjela mnoge promjene i opet \u0107e ih, u budu\u0107nosti, svaka do\u017eivljavati. Gotovo svako to mo\u017ee potvrditi i dokazivati iz osobnog iskustva, a na primjeru mjesta u kojem stanuje. Promjena stanovni\u0161tva je uvijek bilo, ali su u ve\u0107ini europskih zemalja novi stanovnici \u201eoni drugi\u201d, \u010desto druge rase i religije. U otporu novim stanovnicima i to igra sigurno zna\u010dajnu ulogu \u010dak i kada to govornik ne\u0107e da prizna.<\/p>\n

No, stranci omogu\u0107avaju funkcioniranje dru\u0161tva, odr\u017eavaju svojim radom mnoge sektore u kojima je te\u0161ko na\u0107i doma\u0107u \u201eradnu snagu\u201d, koja te poslove odbija jer su im te\u0161ki i nisu dobro pla\u0107eni. Poslodavci \u0107e uvijek rado platiti ni\u017ee nadnice, pa su njima ovi do\u0161ljaci prilika za pravljenje profita i pobolj\u0161anje proizvodnje. Stranci obavljaju najve\u0107i broj \u201eni\u017eih poslova\u201d: dovoljno je u\u0107i u samoposlugu pa vidjeti ko sjedi za kasama, pogledati ko su voza\u010di autobusa, radnici na skelama, a i u bolnicama je najve\u0107i broj medicinskih sestara i pomo\u0107nog osoblja do\u0161ao iz neke prekomorske zemlje.<\/p>\n

Argument koji pobje\u0111uje je na koncu potpuno ekonomske prirode: Britanija nema dovoljno radne snage, mali je prirodni prira\u0161taj stanovni\u0161tva, a mnogobrojni nezaposleni ne\u0107e da rade poslove koji su namijenjeni strancima i jedino ti stranci, novi useljenici pristaju da ih obavljaju. U tome je sa\u017eeta proturje\u010dnost svih odnosa prema ovim novim emigrantima: Ne \u017eele biti s njima, ne \u017eele da oni dolaze, a bez njih ne mogu da funkcioniraju. \u0160to pritom moralni aspekt ovog pitanja ostavlja potpuno po strani, jer izgleda da mnoge nije uop\u0107e briga. Drugi je sve \u010de\u0161\u0107e i sve nagla\u0161enije strani, ne\u017eeljeni Drugi. Ne\u017eeljeni do\u0161ljak. Egoizam i nepovjerenje prema bliskima, a od nas razli\u010ditima, uzrok je mnogih sukoba, nevolja i ratova, i, na\u017ealost, ne govori ni\u0161ta dobro o na\u0161em vrlo apstraktnom humanizmu, a ni o na\u0161em moralnom dr\u017eanju i stanju na\u0161e svijesti, koja gotovo nikada nije kriti\u010dna prema samoj sebi i rijetko iskreno i djelotvorno brine o problemima drugih.<\/p>\n

U odnosu prema Drugom pokazujemo \u0161to smo i kakvi smo. U tome se iskazuje na\u0161a ljudskost, ali na\u017ealost, \u010desto i neljudskost. Zato tvrdim: u odnosu prema tu\u0111incima uvijek jasno iskazujemo svoj moralni stav. Svako svoj.<\/p>\n

Lupiga.Com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U tome se iskazuje na\u0161a ljudskost, ali na\u017ealost, \u010desto i neljudskost<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":278224,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-422550","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/422550","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=422550"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/422550\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":422553,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/422550\/revisions\/422553"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/278224"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=422550"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=422550"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=422550"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}