{"id":422299,"date":"2025-01-27T07:44:11","date_gmt":"2025-01-27T06:44:11","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=422299"},"modified":"2025-01-27T07:44:11","modified_gmt":"2025-01-27T06:44:11","slug":"uzavreli-baltik-promjene-drzavnih-granica-i-trump-kao-put-u-kaos","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/01\/27\/uzavreli-baltik-promjene-drzavnih-granica-i-trump-kao-put-u-kaos\/","title":{"rendered":"Uzavreli Baltik, promjene dr\u017eavnih granica i Trump, kao put u kaos"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Zoran Meter<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Kada je novi ameri\u010dki predsjednik Donald Trump nedavno kazao kako \u0107e se bliskoisto\u010dna kriza ve\u0107 nekako rije\u0161iti bez radikalnih i opasnih poteza kada on do\u0111e na vlast, a da \u0107e puno te\u017ei problem biti prona\u0107i zadovoljavaju\u0107e rje\u0161enje s Rusijom o zavr\u0161etku ukrajinskog rata \u2013 nedvojbeno je bio u pravu.<\/p>\n

Naime, Izrael i palestinski Hamas su, nakon mjeseci bezuspje\u0161nih pregovora uz posredni\u0161tvo Egipta, Katra i SAD-a, pro\u0161li tjedan kona\u010dno postigli sporazum o Hamasovom osloba\u0111anju 33-oje izraelskih talaca u zamjenu za 100 radikalnih palestinskih aktivista koji u Izraelu slu\u017ee dugotrajne (ve\u0107inom do\u017eivotne) zatvorske kazne. Sporazum je stupio na snagu 19. sije\u010dnja, samo dan prije inauguracije Donalda Trumpa, koji je, nedugo prije toga Hamasu dao ultimatum, kazav\u0161i, kako u slu\u010daju da do njegove inauguracije ovaj ne oslobodi sve izraelske taoce \u2013 bliskoisto\u010dnoj regiji \u201eslijedi pakao\u201c.<\/p>\n

Sporazum \u0107e se provoditi u tri faze, pa \u0107emo jo\u0161 ipak trebati pri\u010dekati s konstatacijom o njegovom kona\u010dnom (ne)uspjehu, dok u me\u0111uvremenu izraelska vojska nastavlja sa svakodnevnim granatiranjem naseljenih podru\u010dja Gaze \u201eu potrazi\u201c za Hamasovim teroristima pri \u010demu u daleko najve\u0107em broju stradavaju civili. Ali koga za njih u ovom izopa\u010denom svijetu vi\u0161e uop\u0107e briga?<\/p>\n

\n

Oslabljeni Iran tra\u017ei \u201eslamku spasa\u201c<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Iran je oslabljen izraelskim saka\u0107enjem libanonskog Hezbollaha i gubitkom Sirije kao klju\u010dne sastavnice iranske \u201eosi otpora\u201c ili \u201e\u0161ijitske duge\u201c koji su bili prva crta otpora prema Izraelu i ameri\u010dkim bliskoisto\u010dnim interesima \u2013 pa se za Palestince vi\u0161e de facto na terenu nema tko brinuti osim njih samih. Turska ih podr\u017eava sna\u017eno \u2013 ali isklju\u010divo na politi\u010dkoj razini i retorici, ne \u017eele\u0107i se uvla\u010diti u sukob s vojno zahuktalim Izraelom (koji je u ratu s Hamasom tako\u0111er pokazao nedostatnost svojih vojnih kapaciteta i potpunu ovisnost o isporukama ameri\u010dkog naoru\u017eanja koja mu i dalje sti\u017eu gotovo na dnevnoj razini) \u2013 svjesnim kako na \u010delo SAD-a ponovo dolazi nikad ve\u0107i izraelski prijatelj u \u010ditavoj plejadi ameri\u010dkih predsjednika od uspostave izraelske dr\u017eave 1948. godine.<\/p>\n

Iranu su, od posredni\u010dkih snaga, u regiji sada preostale jo\u0161 samo ira\u010dke \u0161ijitske milicije i jemenski hutisti, koji (za sada) ne namjeravaju polo\u017eiti oru\u017eje. Me\u0111utim, demoliranje Hezbollaha i pad Bashara Assada toliko su uzdrmali iranske regionalne interese da ostali iranski \u201eproxyji\u201c gotovo vi\u0161e da i nemaju preveliku va\u017enost za Teheran iako hutisti svojim vojnim aktivnostima u zoni Crvenog mora i dalje predstavljaju veliku i stvarnu prijetnju, prije svega za prolazak trgova\u010dkih brodova \u2013 jednaku kao i nakon po\u010detka izraelske vojne operacije u Pojasu Gaze krajem listopada 2023. godine, nedugo nakon kojeg su napadi hutista i po\u010deli.<\/p>\n

Iran je sada i iznutra ozbiljno uzdrman svojim proma\u0161enim regionalnim strategijama u kojima se na kraju nije usudio suprotstaviti Izraelu koji je \u201enanju\u0161io\u201c njegov strah (prije svega od SAD-a i Trumpa) i demolirao Hezbollah bez da je Teheran prstom mrdnuo da svog najva\u017enijeg saveznika za\u0161titi od najve\u0107eg zajedni\u010dkog neprijatelja. Osim \u0161to je poljuljano povjerenje iranskih gra\u0111ana u politi\u010dku i vojnu vlast zemlje, Iran je izgubio ugled i u regiji (nije tajna da su i mnogi obi\u010dni Arapi i Turci podr\u017eavali Teheran u njegovim protuizraelskim aktivnostima dok su njihove vo\u0111e uglavnom \u0161utjele ili pak, osim verbalnih osuda nedvojbeno genocidne politike Benjamina Netanyahua prema Palestincima ni\u0161ta konkretno nisu poduzimale).<\/p>\n

Zato je, u prolje\u0107e pro\u0161le godine izabrani iranski predsjednik Masoud Pezeshkiasn, 17. sije\u010dnja, tri dana prije Trumpove inauguracije po\u017eurio u Moskvu, k Putinu, na potpisivanje godinama pripremanog strate\u0161kog sveobuhvatnog sporazuma izme\u0111u Rusije i Irana, a koji je Pezeshkian oklijevao potpisati jo\u0161 ljetos, kada se to o\u010dekivalo. Naime, preferirao je politiku \u201estrate\u0161ke strpljivosti\u201c tj. nije htio sporazumom s Moskvom dodatno razljutiti Washington, tim prije \u0161to se o\u010dekivalo da bi pobjedu na ameri\u010dkim izborima usprkos svemu ipak mogao ostvariti Donald Trump.<\/p>\n

Naravno, nije Pezeshkian to u\u010dinio samovoljno \u2013 bila je to pogre\u0161na procjena \u010ditavog dr\u017eavnog vrha na \u010delu s klju\u010dnom osobom u hijerarhiji vlasti \u2013 ajatolahom Alijem Hameneijem, koji je time \u017eelio, posve opravdano s obzirom na eksplozivni potencijal koji u sebi nose, deeskalaciju odnosa sa SAD-om i s Izraelom.<\/p>\n

Hamenei, kao klju\u010dni konzervativni vladar Irana, nedvojbeno je bio onaj koji je s navedenim ciljem i dozvolio da na izvanrednim izborima na prolje\u0107e pro\u0161le godine, nakon tragi\u010dne pogibije u helikopterskoj nesre\u0107i dotada\u0161njeg, u narodu omiljenog predsjednika-konzervativca Ebrahima Raisija (jo\u0161 se \u017eivo sje\u0107amo vi\u0161emilijunskih masa u sredi\u0161tu Teherana koje su oplakivale Raisija i naknadnih sli\u010dnih skupova nakon izraelskih akcija u Libanonu na kojima se u nazo\u010dnosti Hameneija\u00a0 pozivalo na smrt Izraelu i Americi) potpuno neo\u010dekivano pobjedi reformator Pezeshkian. Potonji je, podsje\u0107am, na tim izborima porazio sve favorizirane konzervativne protukandidate.<\/p>\n

\n

Nova ruska uloga na Bliskom istoku?<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Ho\u0107e li novi iranski zaokret prema Rusiji \u201eu posljednji \u010das\u201c, na kraju rezultirati i sprje\u010davanjem ameri\u010dkog ili ameri\u010dko-izraelskog vojnog napada na Iran? Vjerojatno ho\u0107e, ali ne u smislu da \u0107e se Moskva vojno \u017eeljeti suprotstaviti eventualnom takvom napadu (za to nema ni kapaciteta (zaokupljena je ukrajinskim ratom) ni formalnog razloga, jer Iran nije ruski vojni saveznik niti \u0107e to biti nakon potpisivanja spomenutog strate\u0161kog sporazuma neovisno \u0161to on obuhva\u0107a i obrambenu i vojno-tehni\u010dku suradnju \u0161to je ne\u0161to posve drugo u odnosu na vojno savezni\u0161tvo) i da \u0107e zato Washington od njega odustati.<\/p>\n

Puno prije u smislu da \u0107e Moskva imati ulogu svojevrsnog jamca koji \u0107e sprje\u010davati eventualne radikalne poteze Teherana prema ameri\u010dkim regionalnim interesima i Izraelu, a zauzvrat \u0107e pru\u017eati jamstvo da SAD ne\u0107e vojno napasti Iran (Trump Iranu priprema nove o\u0161tre sankcije, prije svega u energetskom sektoru, kao uostalom i Venezueli i Rusiji ako propadnu sporazumi o Ukrajini, o \u010demu je pro\u0161li tjedan izvijestio Bloomberg). U trenuta\u010dnoj fazi bliskoisto\u010dnog sukoba ovakva formula s ulogom Rusije odgovara svim trima klju\u010dnim stranama: Izraelu, SAD-u i Iranu.<\/p>\n

U istom kontekstu vjerujem da \u0107e Moskva, za razliku od Teherana, uspjeti prona\u0107i zajedni\u010dki jezik i s novim vlastima u Damasku \u2013 proizi\u0161lim iz radikalnih islamisti\u010dkih pa i teroristi\u010dkih organizacija \u2013 s kojima zapad upravo \u017eeli graditi \u201emodernu inkluzivnu gra\u0111ansku dr\u017eavu\u201c.<\/p>\n

Vjerojatno ne slu\u010dajno, kako to 16. sije\u010dnja navodi ljubljanski Me\u0111unarodni institut za bliskoisto\u010dne i balkanske studije \u2013 IFIMES, pragmati\u010dni Ahmed Al-Sharaa, \u010delnik trenuta\u010dne privremene sirijske vlade i osoba koja je preko no\u0107i, \u201epotezom pera\u201c ameri\u010dkog State Departmenta \u201eod terorista postao prozapadnim dr\u017eavnikom\u201c \u2013 najavljuje novu sirijsku vanjsku politiku. \u0160to se ti\u010de one prema Rusiji, Al-Sharaa ka\u017ee \u201eda Sirija ima strate\u0161ke interese s Rusijom\u201c. On ne \u017eeli da Rusija iza\u0111e na na\u010din koji ne prili\u010di njenom odnosu sa Sirijom, dodaju\u0107i da je \u201eRusija druga najmo\u0107nija zemlja na svijetu i da ima veliki zna\u010daj\u201c.<\/p>\n

Kako \u0107e to na kraju izi\u0107i jo\u0161 je te\u0161ko prognozirati, jer Al-Sharaa definitivno nije \u201eusamljeni jaha\u010d\u201c \u2013 koji sam odlu\u010duje o svojoj (ovdje sirijskoj) sudbini.<\/p>\n

Ovdje podsje\u0107am da sam u jednoj od svojih analiza neposredno nakon svrgavanja Bashara Assada napisao kako \u0107e tek odnos novih vlasti u Damasku prema Moskvi (prije svega njenim dvjema bazama u Siriji \u2013 pomorskoj u Tartusu, i zra\u010dnoj u Hmeimimu) pokazati je li Rusija bila ba\u0161 posve pasivni i iznena\u0111eni promatra\u010d u operaciji svrgavanja Assada. Tada sam napisao i da Rusija itekako ima \u0161to ponuditi Siriji \u2013 od jeftinih energenata jer su ovoj oni vlastiti na istoku zemlje uvijek bili nedostatni, do jeftinih \u017eitarica \u2013 jer jesti se ipak mora, bio ti radikal ili liberal.<\/p>\n

Osim toga, tu je i Erdoganova Turska koja \u0107e sigurno biti jedan od klju\u010dnih kuratora budu\u0107e \u201einkluzivne\u201c vlade u Damasku, a Ankara, opet, primarno vodi brigu o svojim slo\u017eenim geopoliti\u010dkim interesima gdje i oni s Moskvom imaju va\u017enu ulogu \u0161to, uostalom, ona i ne skriva.<\/p>\n

Ravnote\u017ea interesa i \u201ene stavljanje svih jabuka u jednu ko\u0161aru\u201c recept je koji se pokazuje kao naju\u010dinkovitiji u ovim krajnje slo\u017eenim globalnim geopoliti\u010dkim procesima\u00a0 gdje samo jedan pogre\u0161an potez mo\u017ee \u010diniti razliku izme\u0111u \u017eivota i smrti \u010ditavih naroda ili dr\u017eava.<\/p>\n

Ali sada se ipak vratimo onome iz uvoda ove analize, a \u0161to Trump smatra kudikamo ve\u0107im problemom \u2013 Rusiji i ukrajinskom ratu.<\/p>\n

\n

Trump kao trgovac?<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Trump uistinu nije toliko \u201epotkovan\u201c znanjem geopolitike, kako to govore njegovi oponenti nagla\u0161avaju\u0107i njegovu sklonost \u201eposlovnom vo\u0111enju politike\u201c, ili dr\u017eave kao tvrtke \u2013 u smislu postizanja \u0161to povoljnijih ugovora odnosno trgovine (interesima) bez \u0161ireg sagledavanja konteksta izvan onog predmetnog, o \u010demu se pregovara.<\/p>\n

Me\u0111utim, na navedenu konstataciju vjerojatno ga je ponukala \u010dista intuicija. Naime, dobro je svjestan kako s druge strane pregovara\u010dkog stola o zavr\u0161etku ukrajinskog sukoba ne\u0107e sjediti neki drugorazredni svjetski politi\u010dar, predstavnik palestinskih institucija, libijskih ili pak sirijskih pseudo-vlasti, ili afri\u010dkih postkolonijalnih dr\u017eava \u2013 ve\u0107 duboki znalac globalnih geopoliti\u010dkih odnosa i procesa (neke od kojih je i sam pokrenuo) i vo\u0111a uz SAD jedine nuklearne supersile Rusije \u2013 Vladimir Putin.<\/p>\n

Poput Trumpa duboko motiviran za\u0161titom nacionalnih i sigurnosnih interesa dr\u017eave kojom upravlja, Putin \u0107e biti sve prije samo ne laki pregovara\u010d, kojeg se mo\u017ee \u201e\u017eednog prevesti preko vode\u201c. I to dobro znaju svi u Washingtonu, mo\u017eda najbolje predstavnici sada ve\u0107 biv\u0161e administracije Joea Bidena.<\/p>\n

Ovaj potonji se s ciljem zaustavljanja ruske vojne intervencije u Ukrajini (o \u010demu je Moskva gotovo \u010ditave 2021. godine vi\u0161e-manje otvoreno upozoravala kao na mogu\u0107nost ukoliko SAD (onda i NATO) s Rusijom ne sjedne za pregovara\u010dki stol i postigne sporazum o me\u0111usobnim strate\u0161kim sigurnosnim jamstvima u Europi \u0161to bi uklju\u010divalo i izvanblokovski tj. neutralni status Ukrajine) s Putinom sastao \u010dak dva puta: u lipnju u \u017denevi, i u on line formatu krajem prosinca kada je Putinu de facto nudio odgodu ukrajinskog prijama u NATO zbog nespremnosti Ukrajine. Naravno odgoda i nespremnost su jedno, a trajna nemogu\u0107nost ulaska ne\u0161to sasvim drugo, pa je i taj sastanak na kraju zavr\u0161io neslavno, a posljedice toga znamo: za dva mjeseca (24. velja\u010de 2022.) po\u010dela je ruska invazija \u2013 kako je na zapadu nazivaju \u201eni\u010dim isprovocirana\u201c, a u Rusiji nu\u017ena, pa \u010dak i zaka\u0161njela jer ju je navodno trebalo pokrenuti davno prije, neposredno nakon revolucije u Kijevu 2014. ili nekoliko godina kasnije dok NATO nije oja\u010dao i modernizirao ukrajinsku vojsku do razine koja je, kako se i pokazalo, osigurala njezino ravnopravno no\u0161enje s ruskim konvencionalnim snagama barem do pro\u0161le 2024. godine kada su joj \u201ekola krenula nizbrdo\u201c i kada se najbolje pokazalo kako bez izda\u0161ne zapadne pomo\u0107i ona sve zahuktalijim ruskim snagama vi\u0161e ne bi mogla pru\u017eati adekvatni otpor.<\/p>\n

Sigurno ne bez razloga i svjestan slo\u017eenosti tog problema, Trump je posljednjih desetak dana prije inauguracije vrlo rijetko spominjao Ukrajinu, a pozornost je posve\u0107ivao temama koje izazivaju \u0161ok i nevjericu kod ameri\u010dkih saveznika! Govori o Kanadi kao 51. ameri\u010dkoj saveznoj dr\u017eavi, o preuzimanju Panamskog kanala, kupnji Grenlanda (pri \u010demu ne isklju\u010duje ni uporabu vojne sile) kao klju\u010dnog za ameri\u010dke strate\u0161ke interese na Arktiku (Aljaska za to o\u010dito nije dovoljna), dok se danska vlada sve vi\u0161e povla\u010di pred argumentima Trumpa i njegovih suradnika. Tako bi planirani referendum samih gra\u0111ana Grenlanda o nezavisnosti, u travnju, mogao presuditi s kim \u0107e na kraju Grenland zaplesati. Vrlo vjerojatno sam sa sobom, ali i to samo uvjetno, jer je te\u0161ko zamisliti da 60-tak tisu\u0107a stanovnika tako golemog teritorija (preko 2 100 000 km2) mo\u017ee osigurati ekonomsku samodostatnost na bilo koji drugi na\u010din osim prodajom golemih prirodnih bogatstava strancima za njihovu eksploataciju. Za to ni financijski ni tehnolo\u0161ki sami nisu sposobni, a nisu ni pod upravom ipak premale Kraljevine Danske. Tko \u0107e biti glavni kupac nije te\u0161ko pogoditi.<\/p>\n

\n

\u00a0\u201ePresedani\u201c u promjenama dr\u017eavnih granica i strah Europe<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Dakle, mo\u017eda ipak ne formalno kroz aneksiju teritorija (kako se ne bi stvorili novi neugodni \u201epresedani\u201c prije svega po Europu (iako su oni tamo ve\u0107 ranije stvoreni ali su EU-u tada bili u geopoliti\u010dkom interesu poput Kosova ili jo\u0161 ranije ujedinjenja Njema\u010dke, razlaza \u010cehoslova\u010dke, raspada Jugoslavije), Sjedinjene Dr\u017eave sada imaju nikad ve\u0107u priliku de facto \u201ekupiti\u201c Grenland, kao \u0161to su to ve\u0107 jednom \u010dinili i po pitanju Aljaske (1 518 000 km2) koju su 1867. godine kupili od Carske Rusije, oslabljene nakon Krimskog rata (1853-1856.) kojeg je vodila protiv Otomanskog carstva, a kojeg je pak pomagala koalicija koju su \u010dinile Britansko Carstvo, Francusko Carstvo i Kraljevina Sardinija. Ili pak kada je SAD od te iste Danske kupio Djevi\u010danske otoke.<\/p>\n

Ovdje je zanimljivo re\u0107i i da je pro\u0161li tjedan ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, na svojoj godi\u0161njoj medijskoj konferenciji, upitan o Trumpovim planovima za Grenland odgovorio da su sami Grenlan\u0111ani oni koji \u0107e na referendumu odlu\u010diti o svojoj sudbini i da \u0107e njihovu odluku trebati po\u0161tivati. Drugim rije\u010dima Moskva ne\u0107e proturje\u010diti Trumpovim ambicijama oko tog otoka. \u0160tovi\u0161e, to bi joj i odgovaralo, o \u010demu vi\u0161e malo kasnije u tekstu.<\/p>\n

Podsje\u0107am da trenuta\u010dna tendencija raspolo\u017eenja gra\u0111ana Grenlanda ide upravo u smjeru osamostaljivanja od danske krune.<\/p>\n

\n

Carstva propadaju kada se prestaju \u0161iriti<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Nova Trumpova vlada definitivno polazi od teze da svako carstvo po\u010dinje propadati onda kada se prestaje \u0161iriti (to su nedavne Trumpove rije\u010di, koje su, me\u0111utim, prvi koristili jo\u0161 ruski carevi u 19. stolje\u0107u). Tako i \u201eameri\u010dko carstvo\u201c nema perspektive ako se zaustavi u ovladavanju novim prostorima. Tu se, naravno, ne misli na klasi\u010dne vojne zahvate kolonijalnog tipa, ve\u0107 na ovladavanje prirodnim resursima postkolonijalnog tipa.<\/p>\n

Pritom nije zgoreg spomenuti da su tri, energentima najbogatije regije, upravo Sjeverna Amerika, Ruska Federacija i Perzijski zaljev. I svi oni u njima dobro znaju kako ti resursi nisu beskona\u010dni. Oni su posve sigurno dostatni do kraja ovog stolje\u0107a \u2013 bilo da je rije\u010d o fosilnim gorivima, bilo o pitkoj vodi \u2013 ali da bi se osigurao daljnji razvoj, energetska sigurnost i egzistencija potrebni su novi prostori poput arkti\u010dke zone i(li) Afrike.<\/p>\n

Za ovu prvu \u2013 Arktik, se, osim dr\u017eava koje joj imaju neposredni geografski pristup sada nadme\u0107e i Kina koja ga nema ali sve vi\u0161e djeluje u simbiozi s Rusijom, poglavito nakon o\u0161trih zapadnih proturuskih sankcija koje Moskvi ote\u017eavaju samostalnu eksploataciju i provedbu svojih strate\u0161kih planova \u2013 od kojih je jedan i va\u017enog prometnog karaktera \u2013 Sjeverni morski put. On, poglavito u uvjetima sve br\u017eeg otapanja leda i velike flote ruskih ledolomaca na nuklearni pogon (\u010dak 66 brodova), znatno skra\u0107uje plovidbu od azijskog Dalekog istoka do Sjeverne i Zapadne Europe i dalje do isto\u010dnih obala Kanade u odnosu na rutu preko Sueskog kanala.<\/p>\n

I to je tako\u0111er jedan od najva\u017enijih argumenata nove Trumpove administracije kada govori o Grenlandu: sprje\u010davanje kineskog ovladavanja prostorom.<\/p>\n

U istom kontekstu \u2013 ovladavanju prostorom i klju\u010dnim prometnim to\u010dkama, je rije\u010d kada se govori i o ameri\u010dkim ambicijama prema Panamskom kanalu. Iako Kina nema ba\u0161 nikakva upravlja\u010dka prava nad njim, ima koncesije u dvije klju\u010dne panamske luke s obje strane tog kanala. Bez obzira na to, otpor me\u0111unarodne zajednice Trumpovim ambicijama ovdje mo\u017ee biti kudikamo ve\u0107i nego u odnosu na Grenland, jer se Panamskim kanalom slu\u017ei veliki broj svjetskih dr\u017eava, a, osim toga,\u00a0 i formalno je od 1977. godine potpuno predan u vlasni\u0161tvo Paname potpisanim ameri\u010dko-panamskim sporazumom (ovaj umjetni kanal, dug 80-ak kilometara, koji spaja Atlantski i Tihi ocean izgradili su Amerikanci, nakon prethodnih propalih francuskih projekata, a prvi brod njime pro\u0161ao je 1914. godine).<\/p>\n

Dakle, Europska unija sada se boji novog \u201epresedana\u201c o promjeni dr\u017eavnih granica vezano uz status Grenlanda. Oni koji se toga boje sada govore da bi Trumpovi argumenti o Grenlandu kao nu\u017enom teritoriju za osiguranje ameri\u010dkih nacionalnih interesa i sigurnosti bili Bogom dani poklon Rusiji u njenim pretenzijama na \u010ditav teritorij Ukrajine s takvim istim argumentima. Isto tako i Kini po pitanju Tajvana.<\/p>\n

Ali ka\u017eem, bez obzira na to ho\u0107e li li Grenland zavr\u0161iti u ameri\u010dkim rukama i formalno a ne samo u ekonomskom i obrambenom smislu (na sjeverozapadu Grenlanda postoji ameri\u010dka zra\u010dna baza Thule jo\u0161 iz doba hladnog rata sa SSSR-om, a poznata je i anegdota iz tog vremena kada je ameri\u010dki strate\u0161ki bombarder u tom prostoru izgubio atomsku bombu iako to ameri\u010dka strana, za razliku od one danske \u2013 do dan danas negira) \u2013 presedani u promjeni dr\u017eavnih granica su se dogodili, a europska zabrinutost u tom smislu je itekako opravdana s obzirom na brojna potencijalna ponovna prekapanja oko povijesnih teritorija pojedinih dr\u017eava a koji su ve\u0107 desetlje\u0107ima pod suverenitetom onih drugih. U tom bi se slu\u010daju uistinu radilo o otvaranju Pandorine kutije.<\/p>\n

\n

Opasna situacija ra\u0111a se u Balti\u010dkom moru<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Ukrajinski rat mogao bi biti ni\u0161ta u odnosu na ono \u0161to se upravo sprema u Balti\u010dkom moru. Naime, na ukrajinskom tlu ipak formalno ratuju samo Rusija i Ukrajina (iako bi bez potpore NATO saveza kroz isporuke oru\u017eja i \u0161to\u0161ta drugog Kijevu taj rat vjerojatno ve\u0107 davno zavr\u0161io). Sve je po\u010delo pro\u0161logodi\u0161njim o\u0161te\u0107enjima podmorskih plinovoda (Balticconnector \u2013 izme\u0111u Finske i Estonije) i razli\u010ditih podmorskih kablova, poput elektri\u010dnih ili pak internetskih na dnu toga mora (\u0160vedska-Njema\u010dka) \u2013 koji, dakle, spajaju zemlje s njegove sjeverne i ju\u017ene strane.<\/p>\n

Tim povodom pojedini visoki du\u017enosnici tih dr\u017eava, poput njema\u010dkog ministra obrane Borisa Pistoriusa tada su neizravno optu\u017eili Rusiju za provedbu hibridnih operacija u Balti\u010dkom moru protiv tamo\u0161njih \u010dlanica NATO-a, pa je bilo samo pitanje vremena kada \u0107e NATO i slu\u017ebeno reagirati svojim protumjerama.<\/p>\n

Ali prije nego \u0161to ka\u017eem \u0161to NATO namjerava poduzeti, podsjetio bih kako je vrhunac napetosti bio 26. prosinca 2024.g. kada se finska obalna stra\u017ea iskrcala na tanker Eagle S koji je isplovio s ruskom naftom iz Sankt Peterburga iako je plovio u me\u0111unarodnim vodama. Iako je tanker formalno bio pod zastavom Cookovih otoka, jasno je kako pripada ruskoj tzv. sivoj tankerskoj floti (ili floti iz sjene) koja prevozi rusku naftu zaobilaze\u0107i zapadni embargo. Brod su Finci na kraju zaplijenili skupa s \u010dlanovima posade, a o\u0161tre ruske slu\u017ebene reakcije, usprkos svemu, nije bilo iako je definitivno moglo biti s obzirom na okolnosti. Jer finske vlasti su izjavile kako sumnjaju da je tanker o\u0161tetio finsko-estonski dalekovod \u201cEstlink 2\u201d i \u010detiri telekomunikacijska kabela vuku\u0107i svoje sidro preko morskog dna vi\u0161e od 100 kilometara. Dakle, sumnjaju, ali nemaju dokaz. Dakako, Moskva je sigurno spremna za hibridni rat protiv zapada navedene vrste i ovakvi se njezini potezi, na koje upozorava vrh NATO saveza, sigurno ne smiju ignorirati, tim vi\u0161e jer i ona sama optu\u017euje NATO da on protiv Rusije vodi hibridni rat u Ukrajini pa je logi\u010dno da \u017eeli odgovoriti simetri\u010dno.<\/p>\n

Mo\u017eda ba\u0161 osokoljen izostankom o\u0161tre ruske reakcije na ovaj finski potez, vrh NATO saveza pro\u0161loga je tjedna odlu\u010dio pokrenuti novu vojnu aktivnost u Balti\u010dkom moru.<\/p>\n

Na sastanku u Helsinkiju, odr\u017eanom 15. sije\u010dnja, glavni tajnik NATO saveza Mark Rutte je najavio pokretanje nove vojne aktivnosti NATO-a za ja\u010danje za\u0161tite kriti\u010dne infrastrukture. \u201cBaltic Sentry\u201d \u0107e poja\u010dati vojnu prisutnost NATO-a u Balti\u010dkom moru i pobolj\u0161ati sposobnost saveznika da odgovore na destabiliziraju\u0107e akcije (izvor: slu\u017ebena stranica NATO-a).<\/p>\n

\u201cBaltic Sentry\u201d \u0107e uklju\u010divati \u200b\u200bniz sredstava, uklju\u010duju\u0107i fregate i pomorske patrolne zrakoplove, kao i implementaciju novih tehnologija, uklju\u010duju\u0107i malu flotu mornari\u010dkih bespilotnih letjelica. Rutte je naglasio kako je Finska pokazala da je mogu\u0107a \u010dvrsta akcija unutar zakona: \u201cKapetani brodova moraju razumjeti da \u0107e potencijalne prijetnje na\u0161oj infrastrukturi imati posljedice, uklju\u010duju\u0107i mogu\u0107e ukrcavanje, zapljenu i uhi\u0107enje.\u201d Rekao je kako \u0107e se specijalne postrojbe mo\u0107i iskrcati na sumnjive brodove koji plove i u me\u0111unarodnim vodama Balti\u010dkog mora.<\/p>\n

Nije trebalo dugo \u010dekati reakciju iz Rusije, ali opet ne slu\u017ebenu, ve\u0107 onu od strane analiti\u010dara bliskih Kremlju. Pojedini od njih su na ruskoj dr\u017eavnoj televiziji 15. sije\u010dnja otvoreno rekli kako \u0107e takva primjena ovlasti koje si daje NATO predstavljati \u010din otvorenog rata. \u0160tovi\u0161e, nazvali su takav mogu\u0107i doga\u0111aj Casusom Belli (uzrokom ili povodom za objavu rata).<\/p>\n

Posebno su ih iritirale izjave finskog predsjednika Alexandera Stubba, koji je, uz Marka Ruttea bio sudoma\u0107in navedenog sastanka u Helsinkiju i koji je rekao slijede\u0107e: \u201eBalti\u010dko more je fakti\u010dki postalo unutarnje more NATO saveza, dobro je za\u0161ti\u0107eno ako uzmemo u obzir topni\u0161tvo Poljske i Finske, i ako uzmemo u obzir promjene\u00a0 u njema\u010dkoj obrambenoj sferi, kopnene snage Finske, vojnopomorske i zra\u010dne snage \u0160vedske, ako pogledamo mogu\u0107nosti Norve\u0161ke, ja ne vidim da bi Putin ne\u0161to mogao poduzeti u Balti\u010dkom moru.\u201c<\/p>\n

Ruski analiti\u010dari podsjetili su Stubba da je drugi po veli\u010dini ruski grad i biv\u0161a carska prijestolnica Sankt Peterburg smje\u0161ten na Balti\u010dkom moru (Finski zaljev njegov je sastavni dio), kao i balti\u010dka enklava Kalinjingrad smje\u0161tena izme\u0111u Litve i Poljske. Podsjetili su ga i da je tamo sjedi\u0161te ruske Balti\u010dke flote, a da, ukoliko i\u00a0 to ne bude dovoljno kao argument, u Balti\u010dko more mogu uploviti i brodovi Sjeverne flote.<\/p>\n

Dakle, ukoliko se NATO savez odlu\u010di na pregled ruskih trgova\u010dkih brodova koji plove me\u0111unarodnim vodama Balti\u010dkog mora pod sumnjom za subverzivne djelatnosti to bi moglo zavr\u0161iti neposrednim vojnim sukobom dviju strana \u2013 ne onakvim kakvim ga sada vode na tlu Ukrajine. Jer, kako su naveli ruski analiti\u010dari u navedenom tv programu, ruski vojni odgovor bit \u0107e razoran prema onoj zemlji koja tako ne\u0161to u\u010dini u odnosu na ruski brod (ali \u0161to \u0107e biti s onima iz sastava njene \u201eflote u sjeni\u201c koju \u010dine brodovi pod tu\u0111im zastavama nije re\u010deno, a upravo su oni sada klju\u010dni za izvoz ruske nafte).<\/p>\n

Svakako, pratit \u0107emo situaciju i dalje, tim vi\u0161e \u0161to je ovaj potez NATO saveza usvojen svega nekoliko dana prije dolaska Donalda Trumpa na vlast. Ho\u0107e li mu se svidjeti?<\/p>\n

Gotovo sigurno ne, jer je Washington Post svega par dana kasnije objavio kako ameri\u010dke i pojedine europske obavje\u0161tajne slu\u017ebe smatraju kako Rusija nije stajala iza o\u0161te\u0107enja podmorskih komunikacijskih kablova na Baltiku, time potvr\u0111uju\u0107i ranije ruske stavove \u2013 usprkos tomu, \u0161to su je za to de facto otvoreno optu\u017eivali jedan njema\u010dki ministar obrane Boris Pistorius, kao i visoki du\u017enosnici mnogih balti\u010dkih zemalja.<\/p>\n

Tjedna analiza Zorana Metera: Uzavreli Baltik, promjene dr\u017eavnih granica i Trump, kao put u kaos<\/a><\/p><\/blockquote>\n