Milioni dokumenata u vezi sa ubistvom predsednika SAD D\u017eona Kenedija u Dalasu 1963. godine vec\u0301 su objavljeni, a predsjednik Donald Tramp je u \u010detvrtak naredio da se objave jo\u0161 hiljade povjerljivih dosijea.<\/p>\n
Mnogi koji su prou\u010davali \u0161ta je do sada objavljeno, ka\u017eu da javnost ne bi trebalo da o\u010dekuje potresna otkric\u0301a, ali postoji veliko interesovanje za detalje atentata i doga\u0111ajima u vezi s njim. Uz to je moguc\u0301nost pristupa zna\u010dajnim novim informacijama primamljiva za istra\u017eiva\u010de, prenosi Beta.<\/p>\n
Tramp je u \u010detvrtak nalo\u017eio direktoru Nacionalne obavje\u0161tajne slu\u017ebe i dr\u017eavnom tu\u017eiocu da u roku od 15 dana pripreme plan objavljivanja dokumenata u vezi s Kenedijevim ubistvom. Me\u0111utim, nije jasno kada bi ti dokumenti mogli biti objavljeni.<\/p>\n
Cilj naredbe je da deklasifikuje preostale savezne evidencije i u vezi sa ubistvima 1968. godine senatora Roberta F. Kenedija i sve\u0161tenika Martina Lutera Kinga. Za objavljivanje tih dokumenata plan se mora izraditi u roku od 45 dana.<\/p>\n
Robert F. Kenedi Mla\u0111i, koga je Tramp imenovao za ministra zdravlja, a sinovac D\u017eona F. Kenedija i sin Roberta F. Kenedija, rekao je da nije uvjeren da je usamljeni revolvera\u0161 bio jedini odgovoran za atentat na njegovog strica, predsjednika SAD 1963.<\/p>\n
Kada je te godine avion “Air Force One” s predsjednikom i prvom damom \u017daklin Kenedi sletio u Dalas, do\u010dekali su ih vedro nebo i odu\u0161evljena publika. Sa predizbornom kampanjom na horizontu sledec\u0301e godine, do\u0161li \u200b\u200bsu u Teksas da poja\u010daju politi\u010dku podr\u0161ku.<\/p>\n
Ali, dok je povorka zavr\u0161avala svoju paradnu rutu u centru grada, iz zgrade Teksa\u0161kog skladi\u0161ta \u0161kolskih knjiga za\u010duli su se pucnji. Policija je ubrzo uhapsila 24-godi\u0161njeg Lija Harvija Osvalda koji je bio na \u0161estom spratu, na mjestu kakvo bi snajperista po\u017eelio. Dva dana kasnije, vlasnik noc\u0301nog kluba D\u017eek Rubi je pred policijom Osvalda ubio hicem iz pi\u0161tolja tokom prebacivanja u zatvor.<\/p>\n
Godinu dana poslije atentata, Vorenova komisija koju je predsjednik Lindon B. D\u017eonson osnovao da istra\u017ei, zaklju\u010dila je da je Osvald djelovao sam i da nema dokaza o zavjeri. Ali to nije ugu\u0161ilo mre\u017eu svakojakih teorija tokom \u0161est decenija od tada.<\/p>\n
Po\u010detkom 1990-ih, savezna vlada je nalo\u017eila da svi dokumenti u vezi sa atentatom budu smje\u0161teni u jednu zbirku u Dr\u017eavnoj upravi za arhive i evidenciju. Zbirka od preko pet miliona dokumenata trebalo je da bude otvorena 2017. godine, osim ako druga\u010dije ne odlu\u010di predsjednik.<\/p>\n
Tramp koji je du\u017enost za svoj prvi mandat preuzeo 2017. godine, rekao je da c\u0301e dozvoliti objavljivanje svih preostalih dokumenata, ali je na kraju zadr\u017eao neka jer je ocijenio da bi objavljivanje potencijalno moglo biti \u0161tetno po dr\u017eavnu bezbjednost. Neki dosijei su potom objavljeni tokom administracije predsjednika D\u017eoa Bajdena, ali neki nisu.<\/p>\n
Leri D\u017d. Sabato, direktor Centra za politiku Univerziteta Vird\u017einije i autor knjige “The Kennedy Half-Century” (Pola vijeka Kenedija), rekao je da se vec\u0301ina istra\u017eiva\u010da sla\u017ee da jo\u0161 nije objavljeno 3.000 dokumenata, bilo u celini ili djelimi\u010dno, a mnogi poti\u010du iz CIA-e.<\/p>\n
Jo\u0161 ima dokumenata u zbirci JFK za koje istra\u017eiva\u010di ne vjeruju da c\u0301e predsjednik moc\u0301i da ih objavi. Oko 500 dokumenata, uklju\u010dujuc\u0301i poreske prijave, nije podleglo zahtjevu za objelodanjivanje 2017.<\/p>\n
Neki od dokumenata koji su vec\u0301 objavljeni sadr\u017ee detalje o na\u010dinu na koji su obavje\u0161tajne slu\u017ebe radile u to vrijeme, uklju\u010dujuc\u0301i depe\u0161e CIA-e i memorandume u kojima se govori o Osvaldovim posjetama sovjetskoj i kubanskoj ambasadi tokom putovanja u Meksiko Siti nekoliko nedjelja prije atentata. Taj biv\u0161i marinac je prethodno prebjegao u Sovjetski Savez, odakle se vratio kuc\u0301i u Teksas.<\/p>\n
Jedan dopis CIA-e opisuje kako je Osvald telefonirao sovjetskoj ambasadi dok je bio u Meksiko Sitiju da bi tra\u017eio vizu za posjetu Sovjetskom Savezu. Posjetio je i kubansku ambasadu, o\u010digledno zainteresovan za vizu koja bi mu omoguc\u0301ila da posjeti Kubu i tamo sa\u010deka sovjetsku vizu 3. oktobra, vi\u0161e od mjesec dana prije atentata, ali se ipak vratio u Sjedinjene Dr\u017eave preko prelaza na granici Teksasa.<\/p>\n
U drugom memorandumu, datiranom dan poslije ubistva Kenedija, ka\u017ee se da je, po prislu\u0161kivanom telefonskom pozivu u Meksiko Sitiju, Osvald komunicirao sa oficirom KGB-a dok je bio u sovjetskoj ambasadi.<\/p>\n
Ma koliko detalji bili bitni za javnost ili ne, istra\u017eiva\u010di ka\u017eu da njihovo objavljivanje doprinosi razumijevanju perioda Hladnog rata.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Mnogi koji su prou\u010davali \u0161ta je do sada objavljeno, ka\u017eu da javnost ne bi trebalo da o\u010dekuje potresna otkric\u0301a<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":235368,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-422187","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/422187","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=422187"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/422187\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":422190,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/422187\/revisions\/422190"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/235368"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=422187"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=422187"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=422187"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}