{"id":421898,"date":"2025-01-22T06:18:35","date_gmt":"2025-01-22T05:18:35","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=421898"},"modified":"2025-01-22T06:18:35","modified_gmt":"2025-01-22T05:18:35","slug":"demokracija-na-streljani","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/01\/22\/demokracija-na-streljani\/","title":{"rendered":"Demokracija na streljani"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Pi\u0161e: Marijan Vogrinec<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>America First! \u2013 da, ali na \u010diji ra\u010dun? \u00a0Kakve ta ultimativna dominacija ima veze s demokracijom i globalno proklamiranim temeljnim ljudskim pravima?<\/p>\n<p>\u201eNa\u0161 sustav ko\u010dnica i ravnote\u017ea mo\u017eda nije savr\u0161en, ali je odr\u017eavao na\u0161u demokraciju gotovo 250 godina, puno dulje no \u0161to je to uspjelo bilo kojoj drugoj naciji\u201c, akcentirao je predsjednik SAD-a Joseph Robinette \u201eJoe\u201c Biden, Jr. (82) u posljednjem obra\u0107anju javnosti na odlasku iz Bijele ku\u0107e, kojim je zaokru\u017eio svoju polustoljetnu politi\u010dku karijeru. \u201eU SAD-u bitno osna\u017euje oligarhija koja gomila enormno bogatstvo, a tehnolo\u0161ki industrijski kompleks \u0161iri lavinu dezinformacija radi zloporabe mo\u0107i, \u0161to je vrlo opasno za demokraciju.\u201c No, kako je u inauguratovnom govoru biranom \u201ecvijetu\u201c SAD-ove oligarhije u Capitolovoj rotondi u ponedjeljak 20. sije\u010dnja 2025. kazao dozlaboga samohvalni mu prethodnik\/nasljednik, 47. ameri\u010dki predsjednik Donald John Trump, \u201eod sutra po\u010dinje zlatno doba Amerike\u201c. Naravno, njegovim useljenjem u Ovalni ured Bijele ku\u0107e. \u201eNovac vi\u0161e ne\u0107e otjecati iz na\u0161e zemlje, nego dotjecati poput mo\u0107nog slapa, Amerikanci \u0107e biti bogati ljudi, a SAD najbogatija i najmo\u0107nija zemlja na svijetu, koje \u0107e se bojati svi njezini \u00a0neprijatelji i respektirati ju cijeli svijet\u201c.<\/p>\n<p>Na \u010diji ra\u010dun America First! te kakve ta ultimativna dominacija ima veze s demokracijom i globalno proklamiranim temeljnim ljudskim pravima? \u0160to je s jednakim pravom drugih zemalja \u2013 ne samo velikih\/mo\u0107nih, poput Kine, Ruske Federacije, Indije, Brazila\u2026 \u2013 na svoj dio globalnog kola\u010da i ravnopravne participacije u odlu\u010divanju o sudbini zajedni\u010dkog stani\u0161ta? Tim vi\u0161e, jer tzv. demokracija ni u Americi niti drugdje u tom planetarnom stani\u0161tu nije bila proklamirani dar od boga za sve. Ako nije za sve i ne podrazumijeva ljudska prava i slobode, nego samo za neke, onda nije \u2013 demokracija.<\/p>\n<p>E sad, dalo bi se itekako polemizirati o tomu je li ameri\u010dka \u201edemokracija\u201c ne samo \u201enajstarija i najuzornija u svijetu\u201c \u2013 kako hrvatsku djecu danas u\u010de ve\u0107 u osnovnoj \u0161koli \u2013 ve\u0107 i demokracija u svom izvornom zna\u010denju. Demokracija \u2013 vladavina naroda u kojoj sudjeluju svi \u010dlanovi zajednice izravnim odlu\u010divanjem ili preko svojih predstavnika \u2013 politi\u010dki je poredak prakticiran jo\u0161 u doba anti\u010dke Gr\u010dke, u nekih naroda \u010dak i prije.<\/p>\n<p>Nekih je\u00a0 3000 godina razlike izme\u0111u puno sadr\u017eajnije demokracije, npr. u\u00a0 zlatno Periklovo doba (V. st. pr. Kr.) i prvog spomena u Herodotovoj \u201ePovijesti\u201c te ameri\u010dke \u201edemokracije\u201c na osnovi Deklaracije o neovisnosti (1776.) Thomasa Jeffersona. Njome su proklamirana, potom i ustavno razra\u0111ena \u201eneotu\u0111iva prirodna prava svakog \u010dovjeka na jednakost, \u017eivot, slobodu i tra\u017eenje sre\u0107e, pravo naroda na neovisnost i slobodan izbor vladavine te pravo naroda na pobunu i smjenu tiranske vlasti\u201c. Me\u0111utim, te demokratske uistinu vrijednosti nikad nisu u svom sadr\u017eajnom smislu prakticirane \u2013 kamoli provedene! \u2013 ni unutar SAD-a, a pogotovo ne \u0161irom svijeta, gdje ameri\u010dka imperijalna politika krvavo \u017eandari i dan-danas. SAD jo\u0161 nije ni utemeljen kao dr\u017eava prvih slobodnih 13 biv\u0161ih kolonija, a ve\u0107 su europski do\u0111o\u0161i u Novi svijet po\u010deli genocid nad starosjediocima,\u00a0 Indijancima, tzv. Prvim narodima i do potkraj 19. stolje\u0107a ih \u201edemokratski\u201c gotovo istrijebili.<\/p>\n<p>Nemilosrdno su ubijali cijele obitelji, djecu, izgladnjivali, otimali im zemlju, sijali zarazne bolesti, zatvarali u rezervate (konc-logori), proveli pogrom nad milijunskim krdima bizona bez kojih starosjedila\u010dkom stanovni\u0161tvu nije bilo opstanka. Zbog rasizma najkrvolo\u010dnije vrsti\u00a0 \u2013 \u017eivotinjski tretman ljudi, afri\u010dkih robova! \u2013 buknuo je Gra\u0111anski rat (1861.-1865.) te odnio vi\u0161e od 620.000 \u017eivota i blizu 500.000 u\u010dinio invalidima. Robovlasni\u0161tvo je zamijenila \u201esloboda\u201c tipa rasne segregacije, tzv. bjela\u010dke supremacije, lin\u010da afroameri\u010dkih \u017eitelja, \u0161to manje-vi\u0161e vidljivo traje i dan-danas. U brojnim pak ameri\u010dkim zatvorima \u2013 gdje \u201edemokratski\u201c i \u201epo\u0161tuju\u0107i\u201c sva ljudska prava zatvaraju i maloljetnike u \u0107elije s ubojicama i najte\u017eim\u00a0 kriminalcima \u2013 90 posto uznika su tzv. obojeni. Pa do\u0111e \u010dovjeku da se uhvati za trbuh od smijeha kad slu\u0161a te bjeloku\u0107ne jatake i mecene nacisti\u010dkog izraelskoga genocida nad Palestincima u pradjedovskoj im\u00a0 domovini Palestini kako urbi et orbi tvrde, kao sada Joe Biden iskti put, da je \u201eSAD najrazvijenija svjetska demokracija\u201c. Sic transit.<\/p>\n<p>Sude\u0107i po tomu pak kako\/koliko ameri\u010dki bira\u010dki narod (ne)demokratski\u00a0 bira svog predsjednika\/cu, hrvatska je dozlaboga fal\u0161a tzv. demokracija neusporedivo demokrati\u010dnija od Uncle Samove. Recimo, novi\/stari je CRO predsjednik Zoran Milanovi\u0107 izabran poimeni\u010dno me\u0111u osmero protukandidata u dr\u017eavi kao jednoj izbornoj jedinici. U drugom izbornom krugu. U \u201edemokratskom\u201c SAD-u ne vrijedi to da ve\u0107inski broj narodnih glasova izravno odre\u0111uje dr\u017eavnog vo\u0111u, ve\u0107 ve\u0107inski broj (vi\u0161e od 270) tzv. elektorskih\/izborni\u010dkih glasova bogate kapitalisti\u010dke elite. Svaka od 50 saveznih dr\u017eava bira izbornike\/elektore u izborni kolegij ili elektorski koled\u017e. Primjerice, demokratska je kandidatkinja Hillary Rodham Clinton na izborima 8. studenoga 2016. osvojila \u010dak dva milijuna glasova bira\u010da vi\u0161e od republikanca Donalda Johna Trumpa, koji je zasjeo u Bijelu ku\u0107u s 290 prema njezina 232 elektorska glasa. \u201eIzborni kolegij je zastarjeli i nedemokratski sustav koji nije odraz modernog dru\u0161tva i hitno se mora mijenjati\u201c, komentirala je tada senatorica Kalifornije Barbara Sue Boxer. \u201eSvakom bi Amerikancu trebalo biti zajam\u010deno da je njegov glas va\u017ean.\u201c<\/p>\n<p>Statistika \u0107e re\u0107i da je od prvih izbora 1789. godine \u2013 kada je pobijedio George Washington \u2013 odr\u017eano 59 predsjedni\u010dkih izbora u SAD-u, a u pet je slu\u010dajeva pobijedio kandidat s, je li, manje narodnih glasova od svog protivnika. Direktor pak McCourtney instituta za demokraciju i politolog Sveu\u010dili\u0161ta Pennsylvania Michael Craig Berkman spominje SAD-ove predsjednike od Johna Fitzgeralda Kennedyja do Baracka Husseina Obame, koji su ameri\u010dku \u201edemokraciju\u201c hvalospjevno (i neto\u010dno) nazivali \u201esvjetionikom \u0161to privla\u010di poglede cijelog svijeta\u201c. Ameri\u010dka \u201edemokracija\u201c \u2013 u praksi pojedina\u010dno najmo\u0107nije dr\u017eave na Kugli \u2013 ne samo da nema puno veze s demokracijom oktroiranom Jeffersonovim zamislima u Deklaraciji o neovisnosti i ustavu, nego jo\u0161 manje s vrijednostima \u0161to ih Uncle Sam izvozi u svijet u la\u017enom demokratskom celofanu \u2013 milom, ucjenama i najgrubljom silom. \u201eDemokratski\u201c kinji i najbli\u017ee prijatelje.<\/p>\n<p>Vrijednost je ameri\u010dke \u201edemokracije\u201c, odokativno \u2013 hajde, da se aktualno na\u0161alimo \u2013 ravna vijednosti 10.000 citata \u201eznanstvenih\u201c radova ameri\u010dkog apologeta Dragana Primorca, drugi put (2009. i 2025. godine) nesu\u0111ena predsjednika RH. Na svjetskoj je listi dva posto znanstvenika s najve\u0107im utjecajem citiranosti rangiran na 228.527 mjestu, a ispred njega je vi\u0161e od 70 znanstvenika iz RH, pa\u2026 Ako la\u017ee koza, ne la\u017ee rog!?<\/p>\n<p>Tzv. slobodni svijet \u2013 kojemu je formalno globalni predvodnik i uzor upravo SAD \u2013 kapitalisti\u010dka je mantra\/sintagma za duboko ne\u010dovje\u010dan, izrabljiva\u010dki i nadasve kontroverzan ekonomski i dru\u0161tveni sustav u kojem su kapital, zemlja i sredstva za proizvodnju vlasni\u0161tvo povla\u0161tene manjine \u0161to pozicijom ozakonjene povla\u0161tenosti terorizira su\u0161tinski ovisnu i obespravljenu ve\u0107inu. \u201eDemokracija\u201c je u tomu tzv. slobodnom svijetu tek smokvin list, neka vrst slike Doriana Graya, nasuprot idealu marksisti\u010dkoga tzv. besklasnog dru\u0161tva jednakosti i pravde za sve, koji je \u00a0ideal te\u0161ko kompromitiran\/degeneriran u komunisti\u010dkim re\u017eimima, je li,\u00a0 \u201edemokratskom\u201c, proleterskom praksom formalne dominacije radni\u010dke klase. I tu se demokracija, vladavina naroda tako\u0111er svela na vladavinu povla\u0161tenih polit-ideolo\u0161kih elita \u0161to treniraju strogo\u0107u i jednoumlje na \u00a0su\u0161tinski ovisnom i obespravljenom ve\u0107inom.<\/p>\n<p>Demokracija je o\u010dito i u SAD-u i drugdje po Kugli stolje\u0107ima vrlo skliska mrena \u0161to, po potrebi njezinih tuma\u010da, mijenja imena i obja\u0161njenja, jer je bila fali\u010dna ve\u0107 u svojoj anti\u010dkoj kolijevci budu\u0107i da su i u njezino tzv. zlatno doba bili iz vladavine naroda glatko isklju\u010deni robovi, \u017eene, djeca\u2026 Robovi, \u017eene, djeca\u2026 u bilo kojoj dru\u0161tvenoj zajednici i bilo kada nisu \u2013 narod!? Iks je primjera danas u svijetu, gdje tzv. me\u0111unarodna zajednica \u2013 na \u010dijoj istaknutoj hridi bljeska \u201esvjetionik \u0161to privla\u010di poglede cijelog svijeta\u201c, sic transit \u2013 cijele milenijske narode ne priznaje narodima. Sa svim\/istim nacionalnim, ljudskim, teritorijalnim i inim pravima \u0161to se, npr. taksativno nabrajaju u ameri\u010dkoj Deklaraciji o neovisnosti.<\/p>\n<p>Ugledna je svjetska novinska agencija Associeted Press 2023. godine u suradnji sa Sveu\u010dili\u0161tem u Chicagu bila provela istra\u017eivanje u povodu vandalskog upada 6. sije\u010dnja 2021. razjarenih Trumpovih republikanskih ekstremista u\u00a0 ameri\u010dki Capitol (ka\u017ee: \u201eJoe Biden mi je ukrao izbore\u201c) u nakani da prekinu demokratski prijenos vlasti nakon izbora 2020. godine. Blizu 90 posto anketiranih Amerikanaca se izjasnilo kako \u201edemokracija u SAD-u ne funkcionira\u201c, jer je miran prijenos vlasti, je li, jedno od klju\u010dnih obilje\u017eja demokracije. I neka druga istra\u017eivanja pokazuju da posljednjih godina opada povjerenje ameri\u010dke javnosti u demokratske institucije te zemlje, da je korozija \u201edemokracije\u201c opasnija no ikad i to ne samo zbog doga\u0111aja 6. sije\u010dnja 2021. u Washingtonu ve\u0107 i zato \u0161to je \u201egornji dom Kongresa, Senat, postao duboko nedemokratska institucija\u201c.<\/p>\n<p>\u201eIznimno je te\u0161ko, ponekad i nemogu\u0107e, donijeti zakon \u010dak i kada velika ve\u0107ina javnosti podr\u017eava odre\u0111enu mjeru\u201c, kazala je Deutsche Welleu analiti\u010darka Vanessa Williamon iz ameti\u010dkoga istra\u017eiva\u010dkog centra Brookings Institution. \u201eU Washingtonu je vrlo ozbiljna disfunkcija. O\u0161tra polarizacija, jaz izme\u0111u pristalica demokrata i republikanaca, zna\u010di da \u0107e najmanje pola SAD-a vjerojatno biti vrlo nezadovoljna mnogim odlukama \u0161to ih donosi izabrana vlast. Pored nedavnih oblika demokratske erozije, SAD ima mnogo protudemokratskih praks\u00e2 koje traju vrlo dugo. Glavna me\u0111u njima je ta da pobjednik predsjedni\u010dkih izbora nije nu\u017eno onaj s najvi\u0161e ovojenih glasova. Zbog na\u010dina na koji je sastavljen Senat, na\u0161e najnaseljenije regije su vi\u0161e no nedovoljno zastupljene u zakonodavnom procesu.\u201c I oboljela, ameri\u010dka se \u201edemokracija\u201c na\u0161la metom na streljani.<\/p>\n<p>Indikativno je, me\u0111utim, da se i dementni Joe Biden na\u0161ao pozvanim re\u0107i u posljednjem obra\u0107anju javnosti na odlasku iz Bijele ku\u0107e da \u201eu SAD-u bitno osna\u017euje oligarhija koja gomila enormno bogatstvo, a tehnolo\u0161ki industrijski kompleks \u0161iri lavinu dezinformacija radi zloporabe mo\u0107i, \u0161to je vrlo opasno za demokraciju. Slobodni tisak se raspada\u201c. Oni koji znaju \u010ditati izme\u0111u redaka i znaju da demokrati vi\u0161e ne mogu bitno utjecati na politiku nove Trumpove administracije, imaju razloga za zabrinutost na koju aludira Joe Biden. Naravno, ne samo zbog \u010dinjenice da je Trump instalirao uza se kontroverznog milijardera Elona Muska kao posebnog savjetnika \u201eza rezanje tro\u0161kova u vladinim uredima\u201c. Musk je vlasnik i dru\u0161tvrne mre\u017ee X na kojoj ga je promovirao i od koje 47. predsjednik SAD-a mnogo o\u010dekuje u svomu mandatu, pa\u2026<\/p>\n<p>Odabirom pak drugih, nerijetko tako\u0111er vrlo kontroverznih \u010dlanova svog kabineta, najavljena je bitna promjena ne samo u normama vladanja ve\u0107 i promjene glede&amp;unato\u010d ameri\u010dkih tzv. saveza i partnerstava, unutarnje i vanjske politike te nove metode ja\u010danja ameri\u010dke dominacije u svijetu (America First!), ali i neki imperijalni apetiti \u0161to \u0161ire strah i nevjericu. Npr. aneksija Panamskog kanala, zauzimanje\/otkup Grenlanda, Kanada kao 51. savezna dr\u017eava SAD-a, drasti\u010dne carine Kini, EU, Kanadi, Meksiku, delo\u017eacija dijela migranata, okon\u010danje ratova u Ukrajini i Palestini po tzv. ameri\u010dkom klju\u010du, resetiranje NATO-a puno stro\u017eim uvjetima zemljama \u010dlanicama, revizija niza trgovinskih ugovora \u201enepravednih za SAD\u201c, itsl.<\/p>\n<p>Istodobno, dr\u010dni je tzv. slon u staklariji na pro\u0161lim izborima republikanski pokorio i cijeli Kongres, pa \u0107e i ameri\u010dki \u201edemokratski\u201c tzv. svjetionik \u0161to privla\u010di poglede cijelog svijeta bljeskati od inauguracije 20. sije\u010dnja 2025. to\u010dno u sekundu kako ga isprogramira Donald John Trump. Komu milo, komu krivo. I Uncle Samova \u0107e \u201edemokracija\u201c ili demokracija imati okus Trumpovih za\u010dina, a oni \u0107e jama\u010dno malo komu biti po ukusu. Unutar SAD-a, gdje je najve\u0107i dio javnosti isfrustriran visokim cijenama i tro\u0161kom \u017eivota \u0161to zahtijeva i dva, i tri pola dnevno \u2013 samo sufinanciranje ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku guta puste milijarde dolara godi\u0161nje, koje se pak uskra\u0107uju doma\u0107im, ameri\u010dkim obiteljima, sic transit \u2013 vladaju\u0107e se optu\u017euje za \u201edemokratski elitizam, odvojen od glasa\u010da iz radni\u010dke klase\u201c i za to da su \u201eimigranti uzrok poskupljenja tro\u0161kova \u017eivota\u201c.<\/p>\n<p>\u0160efica pak Instituta Economic Policy Heidi Shierhol tvrdi da se \u201e\u010detiri i pol desetlje\u0107a rastu\u0107e nejednakosti ne mo\u017ee okrenuti s par godina dobrih gospodarskih rezultata i promjenama u javnim politikama\u201c. Indikativno zvu\u010di Trumpov kandidat za novog ameri\u010dkoga dr\u017eavnog tajnika\u00a0 Marco Rubio: \u201eNi\u0161ta \u0161to je dogovorio Joe Biden nije uklesano u kamen\u201c, pa\u2026 Ameri\u010dka \u201edemokracija\u201c ide dalje, a ritam joj i sadr\u017eaj resetiraju novi vlasnici. Je li meta na streljani pala? Kako tko vidi. Jesu li strijelci bili ili \u0107e biti pravi? Kako tko procjenjuje, nije isto le\u017eati iza grudobrana i stajati iza vatrene linije.<\/p>\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"Tyf6lqrMqJ\"><p><a href=\"https:\/\/h-alter.org\/izdvojeno\/demokracija-na-streljani\/\">Demokracija na streljani<\/a><\/p><\/blockquote>\n<p><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Demokracija na streljani&#8221; &#8212; H-Alter\" src=\"https:\/\/h-alter.org\/izdvojeno\/demokracija-na-streljani\/embed\/#?secret=upVmxLAULJ#?secret=Tyf6lqrMqJ\" data-secret=\"Tyf6lqrMqJ\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>America First! \u2013 da, ali na \u010diji ra\u010dun? \u00a0Kakve ta ultimativna dominacija ima veze s demokracijom i globalno proklamiranim temeljnim ljudskim pravima?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":421901,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-421898","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/421898","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=421898"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/421898\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":421902,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/421898\/revisions\/421902"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/421901"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=421898"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=421898"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=421898"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}