{"id":421363,"date":"2025-01-14T07:21:14","date_gmt":"2025-01-14T06:21:14","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=421363"},"modified":"2025-01-14T07:21:14","modified_gmt":"2025-01-14T06:21:14","slug":"clementine-choubrac-tabu-u-drustvu-nije-silovati-vec-govoriti-o-silovanju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/01\/14\/clementine-choubrac-tabu-u-drustvu-nije-silovati-vec-govoriti-o-silovanju\/","title":{"rendered":"Clementine Choubrac: Tabu u dru\u0161tvu nije silovati, ve\u0107 govoriti o silovanju"},"content":{"rendered":"

Autor: Gordan Duha\u010dek<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Slu\u010daj Francuskinje Gisele Pelicot jedna je od najmu\u010dnijih pri\u010da koje su obilje\u017eile 2024. godinu. Pro\u0161log mjeseca zavr\u0161eno je su\u0111enje njenom biv\u0161em suprugu Dominiqueu Pelicotu i jo\u0161 pedesetorici mu\u0161karaca, koji su svi osu\u0111eni za silovanje Gisele Pelicot u periodu od skoro deset godina. Naime, Dominique Pelicot je godinama drogirao svoju suprugu, s kojom je bio pola stolje\u0107a u braku, te preko interneta pozivao nepoznate mu\u0161karce da je siluju, dok je bila u nesvjesnom stanju. Vije\u0107e od pet sudaca osudilo je Pelicota na maksimalnu kaznu od 20 godina zatvora, koliko su i tra\u017eili tu\u017eitelji. Sud je izrekao kra\u0107e kazne od \u010detiri do 18 godina koje je zahtijevalo tu\u017eiteljstvo za ostale optu\u017eenike: 47 optu\u017eenih progla\u0161eni su krivima za silovanje, dvojica za poku\u0161aj silovanja i dvojica za seksualni napad.<\/p>\n

Najmla\u0111i osumnji\u010denik imao je samo 22 godine kada je silovao Gisele Pelicot, dok je najstariji bio u ranim sedamdesetima. Mnogi od njih su imali djecu i bili u vezama. Ve\u0107ina ih je stanovala u krugu od 50 kilometara od pitoresknog sela Mazan u kojem su \u017eivjeli Dominique i Gisele Pelicot. Policija je uvjerena da su 72 mu\u0161karca dolazila u ku\u0107u kako bi silovali i zlostavljali Gisele, no nisu ih sve uspjeli identificirati. Slu\u010daj se zakotrljao 2020. godine, kada je Dominique uhva\u0107en kako poku\u0161ava fotografirati \u017eenama pod suknju. Nakon toga je policija na njegovim kompjuterskim diskovima porna\u0161la vi\u0161e od 20.000 fotografija i videa, koji su otkrili da je godinama drogirao vlastitu suprugu, te organizirao njeno zlostavljanje i silovanje.<\/p>\n

Sedamdesetdvogodi\u0161nja Gisele Pelicot se odrekla prava na anonimnost tijekom su\u0111enja, te je tra\u017eila da se prika\u017eu zastra\u0161uju\u0107e snimke silovanja koje je kroz godine snimao njen tada\u0161nji suprug. Istaknula je da to \u010dini u nadi da \u0107e tako pomo\u0107i drugim silovanim \u017eenama da progovore. Tako\u0111er je time preokrenula tipi\u010dnu dinamiku u patrijarhalnom dru\u0161tvu, po kojoj se silovana \u017eena treba sramiti, a ne silovatelji.<\/p>\n

\u201cOdlu\u010dila sam da se ne\u0107u sramiti, nisam u\u010dinila ni\u0161ta lo\u0161e. Oni su ti koji se moraju sramiti\u201d, rekla je Gisele Pelicot, koju su tijekom su\u0111enja podr\u017eavali njeno troje djece, k\u0107erka Caroline te sinovi David i Florian. Zbog toga je su\u0111enje silovateljima Gisele Pelicot izazvalo veliki medijski interes u Francuskoj i svijetu, potaknuv\u0161i i veliku javnu raspravu o kulturi silovanja, na koju feministkinje upozoravaju ve\u0107 godinama. U Francuskoj se sada govori i o promjeni kaznenog zakona u vezi silovanja, s obzirom na to da tekst u trenutnoj verziji ne spominje da bi seks trebao uklju\u010divati pristanak, te da je seks bez pristanka de facto silovanje.<\/p>\n

O slu\u010daju Gisele Pelicot, su\u0111enju koje je potreslo Francusku, kulturi silovanja i va\u017enosti koncepta pristanka razgovarali smo s francuskom prevoditeljicom i aktivistkinjom Clementine Choubrac, \u010dlanicom feministi\u010dkog kolektiva #NousToutes (#SveMi).<\/p>\n

Na po\u010detku ovog razgovora vratimo se kratko na period kada je prije nekoliko godina #MeToo pokret bio na svom vrhuncu. Kakve su bile reakcije francuske javnosti na taj pokret protiv seksualnog zlostavljanja \u017eena?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

– Sje\u0107am se da je to bila velika tema za francuske feministkinje, ali je trebalo vremena da se ta tema probije kod nas u javnosti. Bilo je puno ljudi koji su imali, za Francusku, uobi\u010dajenu reakciju u stilu \u201cto je ne\u0161to \u0161to dolazi iz SAD-a, dakle moramo biti oprezni\u201d. Smatra se da postoji ogromna kulturna razlika, pa je bilo dosta Francuza koji su na #MeToo gledali s visine, smatraju\u0107i da je SAD zemlja puritanizma. #MeToo je onda percipiran kao izraz tog puritanizma, pa je do\u010dekan sumnji\u010davo. Dosta ljudi je tada zauzelo stav kako Francuskoj #MeToo ne treba, iako je potreban svakoj zemlji. U tom su smislu za Francusku znakovitije bile reakcije na skandal u kojem se 2011. godine na\u0161ao poznati francuski politi\u010dar Dominique Strauss-Kahn, tada direktor Me\u0111unarodnog monetarnog fonda, koji je optu\u017een da je seksualno napastovao jednu sobaricu u njujor\u0161kom hotelu. Dio francuskog dru\u0161tva je zapravo bio ponosan na njega, jer se pokazalo da je on kao 60-godi\u0161njak seksualno aktivan. Govorilo se u stilu \u201cto zna\u010di biti Francuz, znati u\u017eivati i zgrabiti svaku priliku\u201d, \u0161to je ba\u0161 bilo odvratno. Ljudi su to komentirali, slavili njegovu virilnost. Mnogi nisu vidjeli u \u010demu je tu problem i \u010desto se mogla \u010duti francuska uzre\u010dica \u201cpa \u0161ta, \u010dovjek nije umro\u201d. Dakle, ako nitko nije umro, onda napastovanje nije problem. Samo su feministkinje upozoravale da je to ozbiljan slu\u010daj i da je \u017eivot te \u017eene bio uru\u0161en. I opet je bila kriva \u017ertva, a ne zlostavlja\u010d.<\/p>\n

Moram priznati da sam i ja tek kasnije osvijestio klasni aspekt tog slu\u010daja sa Straus-Kahnom. On je bio poznati i mo\u0107ni mu\u0161karac, direktor MMF-a, dok je ona bila sobarica, imigrantkinja. \u010cudi me da se o tome nije tada govorilo u Francuskoj, koja ima jaku lijevu tradiciju.<\/em><\/p><\/blockquote>\n

– To je zapravo tipi\u010dno za Francusku, da se ljudi prave slijepi za klasne razlike. Puno se pri\u010da o tome, vlada uvjerenje da smo od Francuske revolucije svi isti pred zakonom, ali to nije istina. Klasni aspekt u Francuskoj \u010desto ide u paru s rasnim. On je imao bijelu ko\u017eu, ona nije. Takve stvari i njihove implikacije \u010desto ne \u017eelimo vidjeti u Francuskoj.<\/p>\n

Kada je rije\u010d o su\u0111enju za silovanje Gisele Pelicot, u svom komentaru za The Guardian naglasili ste da se pristup tu\u017eitelja ovom slu\u010daju temeljio na pitanju pristanka (consent), \u0161to nije standard u francuskom pravosu\u0111u. Za\u0161to je to bitno?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

– Taj sudski proces je razbio uobi\u010dajenu pri\u010du o silovanju u francuskom dru\u0161tvu. Ina\u010de se smatralo da se silovanje doga\u0111a kasno u no\u0107i, vani, u nekoj mra\u010dnoj uli\u010dici i da \u017ertva ne poznaje napada\u010da. Ta pri\u010da omogu\u0107ava i da se krivica prebaci na \u017ertvu silovanja, da se propituje za\u0161to je uop\u0107e u to vrijeme bila na tom mjestu, kako je bila odjevena, je li bila pijana, koliko je partnera imala prije. U slu\u010daju Gisele Pelicot to nije bilo mogu\u0107e, jer su se napadi na nju doga\u0111ali u njenom domu. Feministkinje odavno znaju da je najopasnije mjesto za \u017eene njihov dom, ali sada je to po\u010delo shva\u0107ati cijelo dru\u0161tvo. Gisele Pelicot je i na neki na\u010din bila idealna \u017ertva, jer je starija osoba, pa se smatralo da vi\u0161e nije seksualno aktivna, jer mla\u0111oj, seksualno aktivnoj \u017eeni se lako pripi\u0161e da je \u201cona to tra\u017eila\u201d, a i bila je doma, \u0161to je u patrijarhalnom shva\u0107anju mjesto na kojem \u017eena i treba biti. Zato je svima bilo lak\u0161e shvatiti u \u010demu je problem, te prepoznati seksisti\u010dku kulturu koja vlada u Francuskoj. Naravno, ne samo u Francuskoj. Zato smo u ovom slu\u010daju mogli do\u0107i do sr\u017ei i zato je pristanak kao koncept bio prvi put tako va\u017ean u jednoj optu\u017enici za silovanje. To je velika stvar i veliki napredak. Ovaj slu\u010daj je natjerao francusko dru\u0161tvo da se suo\u010di s time da silovatelj mo\u017ee biti i mu\u017e \u017ertve ili otac \u017ertve, \u0161to se i prije znalo, ali se sada kona\u010dno odgovaraju\u0107e osvijestilo.<\/p>\n

Smatrate li da bi se trebalo promijeniti ne\u0161to u francuskim zakonima u vezi zlo\u010dina silovanja, odnosno treba li u zakone unijeti pristanak kao relevantan koncept?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

– Da. Ve\u0107 nekoliko godina se govori o tome da kazneni zakon treba promijeniti. Ovaj slu\u010daj je doista bio va\u017ean, bilo je rije\u010d o optu\u017ebama protiv 50 silovatelja od njih 80, toliko veliki slu\u010daj za silovanje nikad nismo imali u Francuskoj, pa postoji nada da bi mogao proizvesti i promjene zakonodavstva, te da definicija silovanja u zakonu uklju\u010duje u pojam pristanka, \u0161to sada nije tako. Pristanak bi trebao biti centralno pitanje.<\/p>\n

Kako gledate na tu zavjeru \u0161utnje svih mu\u0161karaca koji su bili uklju\u010deni u vi\u0161egodi\u0161nja silovanja Gisele Pelicot?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

– To je kultura silovanja u praksi. Tabu u dru\u0161tvu nije silovati, ve\u0107 govoriti o silovanju. Smije se silovati, ali u ti\u0161ini. Ne smije se pri\u010dati o tome. Bilo bi super promijeniti zakon, ali treba promijeniti dru\u0161tvo. Nadam se da \u0107e se ta kultura silovanja i \u0161utnje sada po\u010deti mijenjati, da je su\u0111enje za silovanje Gisele Pelicot posijalo sjeme za to.<\/p>\n

Moglo se vidjeti i da Gisele Pelicot ima naro\u010dito veliku podr\u0161ku me\u0111u mladim \u017eenama, kao da su one od svih skupina u francuskom dru\u0161tvu najbolje razumjele \u0161to to su\u0111enje zna\u010di i koja se \u0161ira borba vodi u dru\u0161tvu.<\/em><\/p><\/blockquote>\n

– Jako sam sretna zbog toga. Trenutno u Francuskoj vlada jaki \u201ebacklash\u201c prema feminizmu i ekolo\u0161kim aktivistima, od kojih su mnogi zavr\u0161ili i na sudu, pa mi je drago \u0161to vidim da je mla\u0111a generacija puno svjesnija problema koji postoje, nego \u0161to sam ja bila. Imam dojam da \u017eene od 18-19 godina znaju vi\u0161e od mene i sada i kad sam bila njihovih godina. Vjerujem da \u0107e one pomaknuti stvari unaprijed.<\/p>\n

Gisele Pelicot je u medijima progla\u0161ena feministi\u010dkom heroinom. Razumijem za\u0161to, no da budem kontroverzan, pa pitam ne bi li se nju trebalo smatrati heroinom svih ljudi? Hrabrost i odlu\u010dnost koju je pokazala na su\u0111enju bi trebala biti inspiracija za sve ljude, ne samo za \u017eene. Itekako i za mu\u0161karce, kako bi shvatili da ne \u017eele biti dio kulture silovanja i na\u010dina razmi\u0161ljanja o \u017eenama koji \u0107e ih dovesti do toga da siluju jednu drogiranu, nesvjesnu \u017eenu.<\/em><\/p><\/blockquote>\n

– Nadam se da su mu\u0161karci zahvaljuju\u0107i ovom su\u0111enju postali svjesniji \u0161to je silovanje i da trebaju tra\u017eiti pristanak kada je rije\u010d o seksu. Gisele Pelicot je postala ikona protiv svoje volje, pokazav\u0161i veliku hrabrost odlukom da ne ostane anonimna kao \u017ertva silovanja. Ne znam je li unaprijed bila svjesna \u0161to \u0107e sve to zna\u010diti, ali je velikodu\u0161no odlu\u010dila da njen slu\u010daj bude od koristi za cijelo dru\u0161tvo i otvori o\u010di mnogima kada je u pitanju silovanje. No, postoji i rizik da se nju tretira kao idealnu \u017ertvu, pa da u nekim budu\u0107im slu\u010dajevima \u017ertve koje nisu idealne ne dobiju jednaku podr\u0161ku i da su\u0111enje ne zavr\u0161i osudom silovatelja.<\/p>\n

Neki od optu\u017eenih su se na su\u0111enju branili tvrde\u0107i da oni nisu silovali Gisele Pelicot jer su imali pristanak njenog supruga u njeno ime. To je, \u0161to se mene ti\u010de, mo\u017eda i najgora od svih obrana. Kako gledate na to?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

– To je najjadniji aspekt slu\u010daja. Uop\u0107e ne mogu shvatiti da su se oni sami sebi na taj na\u010din opravdavali i obja\u0161njavali situaciju u kojoj se nalaze. Takva obrana nam pokazuje kako dio dru\u0161tva smatra da je \u017eena vlasni\u0161tvo svog mu\u017ea i da mu\u017e u njeno ime mo\u017ee odlu\u010diti o njenom seksualnom \u017eivotu. Da \u017eenu uop\u0107e ne treba pitati. Osu\u0111eni silovatelji \u0107e i\u0107i u zatvor, ali uvjerena sam kako mnogi od njih vide sebe kao \u017ertve pravosudnog sustava. Oni i dalje imaju nazadni stav po kojem mu\u0161karac ima pravo na \u017eensko tijelo, a takav stav je u pozadini glave imalo i dosta ljudi u francuskom dru\u0161tvu, ali ga nisu bili do kraja svjesni. Eto i to je kultura silovanja.<\/p>\n

Kako mo\u017eemo mijenjati kulturu silovanja?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

– Za po\u010detak, ulo\u017eiti u obrazovanje. Francuska vlada zasad ne pokazuje da \u0107e to napraviti. Potrebno nam je ne samo seksualno obrazovanje, nego i emocionalno obrazovanje u vezi odnosa me\u0111u ljudima i me\u0111u \u017eenama i mu\u0161karcima. Imamo ve\u0107 dvadesetak godina zakonsku obavezu seksualne edukacije u \u0161kolama, prema kojem se svake \u0161kolske godine toj tematici trebaju posvetiti tri sata, ali ve\u0107ina mladih ne dobije tu edukaciju. Potrebno je i obrazovanje zdravstvenog, pravnog i policijskog sustava. Na primjer, da svaki policajac zna i razumije da \u017eenu mo\u017ee silovati njen mu\u017e, te da zna kako postupati u tom slu\u010daju. Jo\u0161 uvijek se doga\u0111a da \u017ertva seksualnog nasilja u obitelji do\u0111e na policiju i ka\u017ee da ju je mu\u017e silovao, a reakcija policije bude da to nije mogu\u0107e. Prema jednom istra\u017eivanju, takva iskustva u Francuskoj ima 66 posto \u017eena koje su prijavljivale silovanje u obitelji. Mo\u017eda bi i doktori s boljom edukacijom o ovim temama uspjeli ranije detektirati \u0161to je izvor njenih zdravstvenih problema koje je imala uslijed svih tih silovanja, mo\u017eda bi ne\u0161to posumnjali.<\/p>\n

S obzirom na to da ste obiteljski povezani s Hrvatskom i da dobro poznajete \u017eivot u Puli i Zagrebu, za kraj sam htio pitati koje ste razlike u vezi tema seksualnosti i polo\u017eaja \u017eena u dru\u0161tvu izme\u0111u Francuske i Hrvatske?<\/em><\/p><\/blockquote>\n

– Najve\u0107a razlika je \u0161to Katoli\u010dka crkva ima mnogo ve\u0107i utjecaj u Hrvatskoj nego u Francuskoj. Kod nas je to potpuno druga\u010dije. Crkva ima odre\u0111eni utjecaj, ali nije tako generalan kao u Hrvatskoj. U Francuskoj je Katoli\u010dka crkva jako glasna, no predstavlja jasnu manjinu. Druga stvar koju sam odmah primijetila kada sam prije dvadesetak godina do\u0161la u Hrvatsku prvi put je da je mnogo lak\u0161e biti \u017eena na ulici, u javnom prostoru. U odnosu na Francusku, mirno je. Barem u Zagrebu i u Puli, gradovima koje poznajem, nema uli\u010dnog dobacivanja i nabacivanja \u017eenama kakvo je uobi\u010dajeno u Francuskoj. U Hrvatskoj se kao \u017eena na ulici osje\u0107am sigurnije nego u ve\u0107im gradovima u Francuskoj.<\/p>\n

Lupiga.Com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nadam se da su mu\u0161karci zahvaljuju\u0107i ovom su\u0111enju postali svjesniji \u0161to je silovanje i da trebaju tra\u017eiti pristanak kada je rije\u010d o seksu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":312205,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-421363","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/421363","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=421363"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/421363\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":421366,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/421363\/revisions\/421366"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/312205"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=421363"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=421363"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=421363"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}