{"id":421146,"date":"2025-01-10T14:51:35","date_gmt":"2025-01-10T13:51:35","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=421146"},"modified":"2025-01-10T14:55:37","modified_gmt":"2025-01-10T13:55:37","slug":"cetinje-o-reakcijama-i-akcijama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/01\/10\/cetinje-o-reakcijama-i-akcijama\/","title":{"rendered":"Cetinje \u2013 o reakcijama i akcijama"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Semra Mahmutovi\u0107<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ogla\u0161avanju Milene Markovi\u0107 iz epicentra \u017ealosti,<\/a> dodajem par uvida za koje vjerujem da su va\u017eni, da mogu biti od koristi.<\/p>\n

Stanje kolektivnog nervnog sistema ovog dru\u0161tva je katastrofalno. Stanje kolektivnog nervnog sistema, to \u0161to mnogi opisujemo kao \u201ementalitet\u201c, je ono \u0161to se jako dobro i \u010desto nesvjesno zata\u0161kava dru\u0161tvenim podjelama, neprijateljstvom i cinizmom.<\/p>\n

Ko je imao imalo dodira sa crnogorskim institucijama, zna da se u njima uvijek daje prednost ad hoc idejama naspram strate\u0161kih planova za koje su potrebni i terenski rad tj. procjena materijalne situacije, rizika i mogu\u0107nosti, koliko i stru\u010dno znanje i iskustvo<\/a>. \u0160ta znaju partitokrate, isprogramirane samo da se javno me\u0111usobno glo\u017ee, o dugoro\u010dnoj posve\u0107enosti javnom interesu, kada im je bitnije da pri\u010daju o la\u017enim rezultatima i neodr\u017eivim planovima, a ne i da slu\u0161aju? Dr\u017ee se nekih spolja nametnutih vrijednosti i ciljeva, samo da ne bi sagledali kako stvarno \u017eivi ve\u0107ina gra\u0111ana ove dr\u017eave i \u0161ta im je nu\u017eno potrebno.To im, na\u017ealost, omogu\u0107avaju vjerni glasa\u010di, potpuno otupjeli od stvarnosti, vo\u0111eni povr\u0161no\u0161\u0107u i nadmetanjem, jer ih vodi uvjerenje da ih drugi mogu za\u0161tititi od \u017eivota, a da su sami nemo\u0107ni.<\/p>\n

Prije svega, otkad se dogodio zlo\u010din na Cetinju, ponovo, mnogi nisu mogli da ispo\u0161tuju ni ta tri zvani\u010dna dana \u017ealosti, \u017eure\u0107i da analiziraju, dijagnoziraju, vrebaju, morali\u0161u, predla\u017eu rje\u0161enja, a neki su se, valjda iz potrebe da misle kako ovo sve ne uti\u010de na njih i da mogu negdje ute\u0107i, upustili u nedopustivo maliciozno komentarisanje. Sve ovo su dodatni prilozi tezi o ad hoc kulturi ovog dru\u0161tva koja prevazilazi okvire dr\u017eavnih institucija. \u017divimo od danas do sjutra i \u017eivotni stil prilago\u0111avamo tome ko trenutno donosi odluke. Nemamo kapaciteta da se suo\u010dimo i nosimo sa bolom i ne mo\u017eemo ga ni imati dok smo zbog silnog nepovjerenja potpuno fragmentisano dru\u0161tvo. Ne radi se tu vi\u0161e o nepovjerenju prema politi\u010dkom neistomi\u0161ljeniku ili \u201edrugom\u201c, ve\u0107 o nepovjerenju u svoje bli\u017enje i sebe, i u sopstvenu ljudskost. \u0160to nas ve\u0107inu tjera da \u0107utimo i budemo dio krda.<\/p>\n

Sve ovo \u0161to do\u017eivljavamo i \u017eivimo jeste politi\u010dki problem, ali ako ga svedemo na dosada\u0161nje crnogorsko partitokratsko politikanstvo ili performativni aktivizam, izvjesno je da \u0107e nam ovakvi zlo\u010dini postati normalnost. Mora li ponovo da se desi kako bi najzad shvatili? Zato treba dane \u017ealosti (kojih je \u010detrdeset) da iskoristimo kako bi se zapitali \u0161ta stvarno \u017eelimo, kako mislimo da mo\u017eemo do toga da do\u0111emo i kakvi su nam resursi na raspolaganju za to. I da slu\u0161amo najpogo\u0111enije i najranjivije, radije nego politi\u010dare i politi\u010dke aktiviste \u010diji je posao da siju strah i podjele i da narcisti\u010dki predstavljaju sve kao da se radi o njima i njihovim polo\u017eajima i foteljama. Ne smijemo ni jednoj partiji ni organizaciji dopustiti da privatizuju i monopolizuju kolektivnu \u017ealost, kao \u0161to je bio slu\u010daj sa kolektivnom svojinom i vrijednostima.<\/p>\n

***<\/span><\/h2>\n

Studentske blokade u Srbiji, \u010diji primjer \u017eele da prate crnogorski studenti, su za sada uspje\u0161ne zbog mnogih povoljnih faktora koji u crnogorskom dru\u0161tvu i nisu ba\u0161 izra\u017eeni. \u0160to ne zna\u010di da na\u0161e dru\u0161tvo nema svoje povoljne faktore koje treba identifikovati i iskoristiti. Prije svega, blokade u Srbiji su pokrenute kao podr\u0161ka Novosa\u0111anima, nisu se student odmah predstavili kao jedini nosioci cijelog antikorupcijskog pokreta. Organizuju se u institucijama iz kojih su generacije studenata i ranije organizovano protestovale. Gotovo svaki fakuktet ima svoju grupu i one koriste stru\u010dna znanja i vje\u0161tine kako bi iznijeli poruke i zahtjeve, organizovali doga\u0111aje koji nisu samo protesti. Obrazovanje se ne zaustavlja. Studenti u Srbiji stvaraju grassroot institucije, male ali ozbiljne, kroz koje name\u0107u ono \u0161to treba da rade zvani\u010dne institucije, koje su potpuno korumpirane. Organizovani su do mjere da zasad izlaze na kraj sa saboterima i nasilnicima, jer ne potcjenjuju svog neprijatelja koji je zao, ali ne i glup. O njihovom vizionarstvu svjedo\u010di \u201ePismo studentima \u0161irom svijeta<\/a>\u201c jer su svjesni univerzalnosti zla koje ga je zaposjelo, a koje se na razli\u010ditim mjestima ispoljava na razli\u010dite na\u010dine. U organizovanju su znanje, jasno\u0107a i disciplinovanost neophodni uslovi za uspjeh.<\/p>\n

Takvi pokreti i inicijative mogu i treba da probude i podstaknu gra\u0111ane svih ostalih generacija da ih prije svega podr\u017ee i za\u0161tite, zatim da im pomognu i pridru\u017ee im se.<\/p>\n

***<\/span><\/h2>\n

Ako ponovljenom zlo\u010dinu na Cetinju institucionalno i vaninstitucionalno pristupimo kao problemu koji mo\u017ee hitno da se rije\u0161i i koji nije posledica ne\u010deg ve\u0107eg i dugotrajnijeg u \u010demu svi imamo bar djelimi\u010dnu odgovornost, zna\u010di da ne razumijemo ili ne osje\u0107amo njegove razmjere. Ne mo\u017eemo ni\u0161ta da rije\u0161imo, jer rije\u0161enje ne\u0107e ni jednu od \u017ertava vratiti u \u017eivot niti kazniti ubicu. Dakle, mo\u017eemo neko vrijeme da \u0107utimo, u ti\u0161ini sagledavamo \u0161ta nam sve ovo govori o tome kako \u017eivimo pojedina\u010dno i kako funkcioni\u0161emo kao \u010dlanovi dru\u0161tva, kao i \u00a0kako konkretno tom dru\u0161tvu doprinosimo. I da iz tog stanja, sa kojim se ve\u0107ini nije lako ili je \u010dak nemogu\u0107e se suo\u010diti, pokrenemo promjenu. Sve da bi nam pojedina\u010dno bilo bolje \u2013 da se na li\u010dnom nivou oporavljamo od trauma i osloba\u0111amo od uvjerenja i predrasuda, a tim i pona\u0161anja zbog kojih u krajnjem doprinosimo tome da dru\u0161tvo bude ovakvo kakvo jeste \u2013 trulo. Ako je ulazak u institucionalni sistem ono gdje pojedinci gube kompas, koji su problemi tog sistema i kako ih adresirati na vrijeme?
\nCrna Gora je mala dr\u017eava za koju jo\u0161 vlada uvjerenje da je siroma\u0161na i slaba. To se naj\u010de\u0161\u0107e koristi kao izgovor za nerad i izbjegavanje (politi\u010dke) odgovornosti. Zbog toga smo mo\u017eda povjerljiviji prema za\u0161titni\u010dkoj nastrojenosti stranaca (koji uvijek imaju svoj interes) nego prema \u010destom i dobronamjenom ali ad hoc povr\u0161no\u0161\u0107u sunarodnika. Zbog toga je ve\u0107im imperijama ili nekim manjim koje to \u017eele da budu lako manipulisati crnogorskom politikom i politi\u010darima. Zbog toga oni \u017eestoko manipuli\u0161u svojim glasa\u010dima. Kada promijenimo kolektivno viziju da ne mora niko da nas spa\u0161ava i \u0161titi ve\u0107 da, iako nije lako, sami treba da zajedno postavimo zdravu strukturu dru\u0161tva, onda mo\u017eemo da po\u010dnemo da ra\u010dunamo da \u0107e nam biti bolje i da \u0107emo uop\u0161te opstati. Sami ne zna\u010di da ne treba internacionalna pomo\u0107 i podr\u0161ka, ali ne na na\u010din da neko spolja to vodi. \u00a0Kako bi se uljuljkanost u status quo po\u010dela da mijenja, treba nam pojedina\u010dno mnogo \u010dojstva i juna\u0161tva. I psihoterapije.<\/p>\n

***\u00a0<\/span><\/h2>\n

Da nas ne bi potpuno preplavljivao u\u017eas svega \u0161to se de\u0161ava (ne samo ovdje) i posledi\u010dno svega \u0161to treba da se promijeni, te kako bi zadali sebi realne ciljeve kojima mo\u017eemo da te\u017eimo malim koracima, podsje\u0107am na stihove Miladina \u0160obi\u0107a:<\/p>\n

\u201eMi ne\u0107emo promjeniti svijet
\nTrave su davno do\u017eivjele kraj
\nAli uvjek \u0107e ih biti za nas\u201c<\/p><\/blockquote>\n

-sve dok ih, kako znamo i umijemo, ne napu\u0161tamo i ne zaboravljamo.<\/p>\n

Jer solidarnost je kiseonik.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ako ponovljenom zlo\u010dinu na Cetinju institucionalno i vaninstitucionalno pristupimo kao problemu koji mo\u017ee hitno da se rije\u0161i i koji nije posledica ne\u010deg ve\u0107eg i dugotrajnijeg u \u010demu svi imamo bar djelimi\u010dnu odgovornost, zna\u010di da ne razumijemo ili ne osje\u0107amo njegove razmjere<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":311063,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-421146","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/421146","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=421146"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/421146\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":421150,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/421146\/revisions\/421150"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/311063"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=421146"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=421146"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=421146"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}