{"id":420949,"date":"2025-01-08T07:32:16","date_gmt":"2025-01-08T06:32:16","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=420949"},"modified":"2025-01-08T07:32:16","modified_gmt":"2025-01-08T06:32:16","slug":"da-li-kvantna-fizika-objasnjava-kako-nastaje-svijest","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/01\/08\/da-li-kvantna-fizika-objasnjava-kako-nastaje-svijest\/","title":{"rendered":"Da li kvantna fizika obja\u0161njava kako nastaje svijest?"},"content":{"rendered":"<p>Penzionisani profesor anesteziologije sa Univerziteta u Arizoni, dr Stjuart Hamerof je posvetio decenije istra\u017eivanju jednog od najuzbudljivijih, ali i najzagonetnijih pitanja u nauci \u2014 kako nastaje svijest?<\/p>\n<p>Umjesto da se oslonio na tradicionalne pristupe, poput neurologije i psihologije, Hamerof je pa\u017enju usmjerio na anesteziju i mikrotubule, male strukture unutar c\u0301elija koje mogu biti klju\u010dne za razumijevanje svijesti.<\/p>\n<p>Njegova teorija, koja spaja kvantnu fiziku sa biologijom, izazvala je brojne kontroverze, ali i novi talas istra\u017eivanja koja pokazuju da bi mo\u017eda mogao biti na tragu va\u017enog otkric\u0301a, pi\u0161e Popular Mechanics, prenosi Sputnjik na srpskom jeziku.<\/p>\n<p>Hamerofovo interesovanje za svijest po\u010delo je kroz njegov rad kao anesteziologa. U njegovim istra\u017eivanjima nije bilo rije\u010di samo o tome kako anestezija uti\u010de na mozak, vec\u0301 i o tome kako izaziva gubitak svijesti.<\/p>\n<p>\u201eRazmi\u0161ljao sam o neurologiji, psihologiji i neurohirurgiji, ali nijedna od tih oblasti nije se bavila pitanjem svijesti\u201c, rekao je Hamerof.<\/p>\n<p>Za njega je bio klju\u010dan trenutak kada je upoznao \u0161efa odsjeka za anesteziju na Univerzitetu u Arizoni, koji mu je rekao: \u201eAko \u017eeli\u0161 da razjasni\u0161 kako nastaje svijest, saznaj kako djeluje anestezija, jer mi nemamo pojma\u201c.<\/p>\n<p>To ga je inspirisalo da istra\u017ei kako anestezija uti\u010de na mikrotubule, strukture koje se nalaze u svim c\u0301elijama tijela, uklju\u010dujuc\u0301i i neuronske c\u0301elije u mozgu. Mikrotubule, koje se sastoje od tubulinskih proteina, predstavljaju osnovu c\u0301elijskog skeleta i igraju klju\u010dnu ulogu u odr\u017eavanju oblika c\u0301elije i njenoj diobi. Hamerof je otkrio da se anestezija povezuje sa mikrotubulama, ali nije mogao da objasni kako ova struktura mo\u017ee biti uklju\u010dena u stvaranju svijesti.<\/p>\n<p>Prava prekretnica u Hamerofovom razumijevanju svijesti desila se kada je nai\u0161ao na djelo The Emperor\u2019s New Mind, Rod\u017eera Penrouza, nobelovca iz oblasti fizike. Penrouz je u toj knjizi iznio tvrdnju da je svijest kvantne prirode, a ne ra\u010dunarska, kao \u0161to su mnoge teorije pretpostavljale. Penrouz nije imao biolo\u0161ki mehanizam koji bi objasnio kako kvantni talas prelazi u klasifikovano stanje i izaziva svijest. A Hamerof je smatrao da je Penrouzovom radu nedostajala klju\u010dna veza &#8211; mikrotubule.<\/p>\n<p>Hamerof je razvio svoju teoriju, poznatu kao Orchestrated Objective Reduction. Ova teorija tvrdi da mikrotubule u neuronima uzrokuju kolaps kvantne talasne funkcije, proces poznat kao objektivno smanjenje, \u0161to omoguc\u0301ava nastanak svijesti. Teorija postulira da svijest nije rezultat klasi\u010dnih ra\u010dunarskih procesa, vec\u0301 kvantnih procesa u mikrotubulama.<\/p>\n<p>Nakon \u0161to su 1996. godine Hamerof i Penrouz izlo\u017eili svoju teoriju, nai\u0161li su na \u017eestoke kritike. Mnoge akademske figure, uklju\u010dujuc\u0301i i Stivena Hokinga, smatrale su ovu teoriju previ\u0161e spekulativnom.<\/p>\n<p>Poslednjih godina, me\u0111utim, nova istra\u017eivanja u oblasti kvantne biologije po\u010dinju da podr\u017eavaju moguc\u0301nost da kvantni procesi igraju ulogu u mozgu. Na primjer, istra\u017eivanja su pokazala da kvantni efekti imaju ulogu u fotosintezi, procesu u kojem biljke efikasno koriste svjetlost da proizvedu energiju.<\/p>\n<p>Tako\u0111e, istra\u017eivanje sa Univerziteta Hauard iz 2023. godine otkrilo je kvantne efekte u mikrotubulama. Hamerof smatra da ovi dokazi sugeri\u0161u da bi kvantni procesi mogli igrati klju\u010dnu ulogu u razumijevanju svijesti. On isti\u010de da bi to moglo da zna\u010di i da nikada nec\u0301e biti moguc\u0301e postic\u0301i pravu svijest u vje\u0161ta\u010dkoj inteligenciji, jer je svijest, po njegovom mi\u0161ljenju, ne\u0161to \u0161to nadma\u0161uje ra\u010dunarske sisteme.<\/p>\n<p>Rast kvantne biologije, kao i razvoj vje\u0161ta\u010dkih inteligencija, dodaju novu dimenziju debati o svijesti. Hamerof isti\u010de da, iako su modeli vje\u0161ta\u010dke inteligencije postali napredniji, oni nisu sposobni za pravu svijest. On smatra da je velik dio trenutnih istra\u017eivanja u vezi sa svijesti skrenuo u pravcu vje\u0161ta\u010dke inteligencije, koja je, prema njemu, nesvjesna jer se bazira na algoritamskim procesima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nova istra\u017eivanja u oblasti kvantne biologije po\u010dinju da podr\u017eavaju moguc\u0301nost da kvantni procesi igraju ulogu u mozgu. Na primjer, istra\u017eivanja su pokazala da kvantni efekti imaju ulogu u fotosintezi, procesu u kojem biljke efikasno koriste svjetlost da proizvedu energiju<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":420952,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-420949","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/420949","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=420949"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/420949\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":420953,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/420949\/revisions\/420953"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/420952"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=420949"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=420949"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=420949"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}