{"id":420870,"date":"2025-01-06T06:23:10","date_gmt":"2025-01-06T05:23:10","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=420870"},"modified":"2025-01-06T06:23:10","modified_gmt":"2025-01-06T05:23:10","slug":"jesu-li-nam-budisti-lagali","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/01\/06\/jesu-li-nam-budisti-lagali\/","title":{"rendered":"Jesu li nam budisti lagali?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Andrea Milat<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

“Vozim se u autu, vidim crveno svjetlo na semaforu, ali ne znam \u0161to zna\u010di. Ne znam trebam li krenuti ili stati. Da sam bila prva u redu, ne bih stala, no auto ispred mene je stalo, pa sam stala i ja.” “Po povratku s meditacijskog vikenda nisam mogao razgovarati s obitelji. Njihove brige i razgovori \u010dinili su mi se trivijalnima. Osje\u0107ao sam se potpuno odvojenim od njih, kao da \u017eivimo u razli\u010ditim stvarnostima.”<\/p>\n

Razli\u010dite meditativne prakse postaju sve prisutnije u \u017eivotima brojnih ljudi. Uzrok rasta njihove popularnosti uglavnom je stresan dnevni \u017eivot, pri \u010demu se meditacija \u010desto promovira kao oru\u0111e za smanjenje stresa i pobolj\u0161anje mentalnog zdravlja. Klju\u010dni marketin\u0161ki trik “sekulariziranih programa svjesnosti” obi\u010dno glasi da je “najnovija neuroznanost” dokazala da meditacija djeluje. Marketing i pokret New Age oduvijek idu skupa. Tome svjedo\u010de brojne self-help knjige na vrhovima lista najprodavanijih, a u doba digitalizacije i neiscrpne koli\u010dine besplatnih videa optere\u0107enih reklamama za mindfulness i budisti\u010dke meditacije. Ove prakse promicane su kao besplatan oblik psiholo\u0161ke samopomo\u0107i, opu\u0161tanja, pove\u0107anja koncentracije ili smirivanja. Me\u0111utim, jeftine reklame i videa nestru\u010dno vo\u0111enih meditacija mogu izazvati ozbiljne psiholo\u0161ke i neurolo\u0161ke promjene, i ne moraju sve biti pozitivne.<\/p>\n

S eksplozijom neuroznanosti posljednjih godina posebno raste broj primijenjenih istra\u017eivanja i studija slu\u010daja koje anketom i intervjuom mapiraju ovo podru\u010dje. Tako je nastala i kontemplativna neuroznanost, odnosno upotreba neuroznanstvenih metoda za prou\u010davanje meditacije, joge i drugih duhovnih disciplina, no ona zapravo spada u kognitivnu znanost. U akademskoj literaturi znanstvenici \u0161alju malo druga\u010dije poruke od onih pokreta New Age. Na primjer, Yi-Yuan Tang i suradnici u radu “Neuroznanost mindfulness meditacije” objavljenom 2015. navode brojne nedostatke studija o pozitivnim u\u010dincima meditacije, poput nedostatka ponavljanja, niske metodolo\u0161ke kvalitete, pristranosti prema objavljivanju pozitivnih ili zna\u010dajnih rezultata i nedostatka razra\u0111enih teorija.<\/p>\n

Posljednju dekadu i pol, jedna od najplodonosnijih istra\u017eiva\u010dica u\u010dinaka meditacije je Willoughby B. Britton s Odsjeka za psihijatriju i ljudsko pona\u0161anje pri Sveu\u010dili\u0161tu Brown u SAD-u. I sama meditantica, nakon neugodnih psiholo\u0161kih iskustava depersonalizacije postala je zainteresirana za manje istra\u017eene negativne aspekte meditacija. Neke od njih su emocionalna i\/ili fizi\u010dka nelagoda, pogor\u0161anje mentalnog zdravlja, disocijacija ili gubitak identiteta, depersonalizacija, kognitivna preoptere\u0107enost, depresija, anksioznost, strah, panika, tuga, tjeskoba, frustracija. Intenzivna i dugotrajna meditacija, pogotovo ona pra\u0107ena postom, mo\u017ee dovesti do preoptere\u0107enja kognitivnih procesa, osobito ako se pojedinci previ\u0161e fokusiraju na misli i emocije umjesto da ih promatraju s distancom.<\/p>\n

Ove reakcije mogu nastati kada se ljudi suo\u010de s mislima i osje\u0107ajima za koje nisu spremni ili ih ne mogu procesuirati. Znanstvenici u pravilu upozoravaju da bi pojedinci trebali pristupiti meditaciji s razumijevanjem svojih emocionalnih i fizi\u010dkih granica te potra\u017eiti stru\u010dnu pomo\u0107 ako do\u017eive ozbiljne negativne reakcije. Posebni faktori rizika su traume iz pro\u0161losti koje tijekom meditacije izlaze na povr\u0161inu. Dugotrajna meditacijska povla\u010denja pove\u0107avaju rizik od negativnih posljedica. A nedostatak stru\u010dnog vodstva ili neadekvatno znanje osobe koja vas vodi mogu rezultirati pogre\u0161nom primjenom tehnika i razvojem bilo kojeg od ovih simptoma.<\/p>\n

Nakon neugodnih psiholo\u0161kih iskustava depersonalizacije, Willoughby B. Britton s Odsjeka za psihijatriju i ljudsko pona\u0161anje pri Sveu\u010dili\u0161tu Brown u SAD-u postala je zainteresirana za manje istra\u017eene negativne aspekte meditacija
\nOxfordski priru\u010dnik o meditaciji iz 2021. spominje stanje “meditacijske bolesti”, odnosno nemogu\u0107nost bu\u0111enja nakon meditacije. Me\u0111u simptomima koje su prona\u0161li u budisti\u010dkoj literaturi bilje\u017ee halucinacije, teror, depresiju, letargiju, te\u017einu, vrtoglavicu, svrbe\u017e ruku, bol, ponos, pretjeranu vru\u0107inu ili hladno\u0107u u tijelu i no\u0107ne emisije (“uzrokovane demonskom opsjednuto\u0161\u0107u”), ali kanonski budisti\u010dki izvori ne spominju \u010desto ove oblike meditacijske bolesti, isti\u010de se. U studiji “Raznolikost kontemplativnog iskustva” Britton i suradnici identificirali su \u0161irok raspon izazova s kojima se suo\u010davaju redovni meditanti i to u \u010dak sedam domena: kognitivnoj, perceptivnoj, afektivnoj, somatskoj, konativnoj (motivacijskoj), osje\u0107aju samopouzdanja i dru\u0161tvenoj interakciji. Izazovi uklju\u010duju te\u0161ku tjeskobu, depersonalizaciju i promjene u percepcijama granicama sebe i drugih. Primjer kojim smo otvorili tekst zapisan je u studiji koju je Britton provela u suradnji s Jaredom R. Lindahlom s Odsjeka za religijske studije pri Sveu\u010dili\u0161tu Brown, naziva “Imam osje\u0107aj da zapravo nisam ovdje: Budisti\u010dka meditacija i promjene u osje\u0107aju za sebe”. Rad je objavljen 2019. u \u010dasopisu “Journal of Consciousness Studies”, a istra\u017euje oblike depersonalizacije i negativne kognitivne u\u010dinke meditacije. Ve\u0107ina Brittoninih radova otvorenog je pristupa i mo\u017ee se prona\u0107i na portalu PLOS ONE.<\/p>\n

Premda je studija Britton i suradnika istaknula da negativna meditativna iskustva nisu bila svima jednako negativna, ve\u0107 su uvelike ovisila o individualnim i kontekstualnim \u010dimbenicima, prona\u0111eni su i neki aspekti zajedni\u010dki i drugim istra\u017eivanjima. Najgora zabilje\u017eena iskustva opisivana su strahom, paranojom, pa \u010dak psihozama ili manijama izazvanima meditacijom. Takvi ishodi povremeno su bili dovoljno ozbiljni da su zahtijevali medicinsku ili psiholo\u0161ku intervenciju. Na njihov razvoj utjecali su prethodno postoje\u0107i izazovi s mentalnim zdravljem, potisnute traume ili drugi psiholo\u0161ki problemi, manja podr\u0161ka zajednice i intenzitet meditacije. U toj studiji Britton je identificirala 26 kategorija \u010dimbenika utjecaja u \u010detiri domene koje se odnose na prakti\u010dara, praksu, odnose i zdravstveno stanje. Britton nagla\u0161ava da se izazovi povezani s meditacijom mogu pogor\u0161ati ili ubla\u017eiti ovisno o kulturnim i konceptualnim okvirima prakti\u010dara. “Na primjer, u kontekstu Istoka, neki u\u010dinci u budisti\u010dkim tradicijama vi\u0111eni su kao znakovi duhovnog napretka (poput intenzivnog straha ili perceptivnih promjena), dok se iste faze u zapadnom kontekstu mogu protuma\u010diti kao krize mentalnog zdravlja.”<\/p>\n

U budizmu promjena do\u017eivljaja sebe o\u010dekivani je ishod meditacije. Ishodi mogu uklju\u010divati promjene u narativnom jastvu ili sebstvu, gubitak osje\u0107aja kontrole, gubitak osje\u0107aja za djelovanje (kao u primjeru s po\u010detka teksta) itd. Promjene u osje\u0107aju sebe mogu biti prolazne ili trajne, pozitivne ili uznemiruju\u0107e. Prvi pismeno zabilje\u017eeni dokazi negativnih strana meditacije datiraju u Indiju, a nalaze se u tekstu Dharmatr\u0101ta starom preko 1500 godina, iako su negativne strane zabilje\u017eene i u P\u0101li kanonu (Therav\u0101da), tibetanskoj i kineskoj budisti\u010dkoj tradiciji. Dharmatr\u0101ta je meditacijski spis koji opisuje razli\u010dite prakse i uklju\u010duje izvje\u0161\u0107a o simptomima depresije i tjeskobe koji se mogu pojaviti nakon meditacije. Tako\u0111er detaljno opisuje kognitivne anomalije povezane s epizodama psihoze, disocijacije i depersonalizacije (osje\u0107aj da svijet nije stvaran). Budisti\u010dki tekstovi isti\u010du da je svaka mra\u010dna faza prolazna i da vodi prema dubljoj mudrosti i slobodi. Kroz svjesnost, strpljenje i suosje\u0107anje meditanti mogu integrirati izazove i napredovati prema vi\u0161im stupnjevima prosvjetljenja.<\/p>\n

“Na primjer, u kontekstu Istoka, neki u\u010dinci u budisti\u010dkim tradicijama vi\u0111eni su kao znakovi duhovnog napretka (poput intenzivnog straha ili perceptivnih promjena), dok se iste faze u zapadnom kontekstu mogu protuma\u010diti kao krize mentalnog zdravlja”, pi\u0161e Britton
\nP\u0101li kanon i Therav\u0101da tradicija prepoznaju pet prepreka (pa\u00f1ca n\u012bvara\u1e47\u0101) koje mogu uzrokovati negativne aspekte meditacije: po\u017eudu, mr\u017enju, tromost, nemir i sumnju. Ako se dobro provodi, introspektivna praksa iznijet \u0107e na povr\u0161inu potisnute emocije i traume. Tantri\u010dka tradicija upozorava da intenzivna praksa mo\u017ee poja\u010dati ego ako meditacija nije pra\u0107ena altruisti\u010dkim motivima. Kineska pak tradicija upozorava na ne\u0161to socijalnije aspekte pa nagla\u0161ava da pretjerana koncentracija mo\u017ee dovesti do rigidnosti, gubitka spontanosti te povla\u010denja iz dru\u0161tva i otu\u0111enosti. Ukratko, jedina meditativna praksa koja ne upozorava svoje u\u010denike na negativne aspekte meditacije je ona koja se najlo\u0161ije provodi i najvi\u0161e pla\u0107a \u2013 zapadnja\u010dka kapitalisti\u010dka spiritualnost mindfulnessa.<\/p>\n

Rje\u0161enja za probleme koje susre\u0107emo u meditaciji u svim budisti\u010dkim tradicijama bazirana su na \u010detiri plemenite istine i osmerostrukom putu. Na\u017ealost, tuma\u010denjem na ograni\u010denom prostoru osakatit \u0107emo ove zajedni\u010dke temelje svih budisti\u010dkih tradicija o kojima su ve\u0107 ispisane na tisu\u0107e i tisu\u0107e stranica, a kojima se u zapadnim meditativnim tradicijama, zbog razli\u010ditog dru\u0161tvenog konteksta, ne pridaje adekvatna pozornost. Prva plemenita istina glasi da je sve patnja. Rastanak s dragim, sastanak s nedragim. To su fizi\u010dka i emocionalna bol, frustracija, nezadovoljstvo i prolaznost svih stvari. Ro\u0111enje, starost, bolest, smrt. Sve \u0161to je uvjetovano je prolazno i vodi nezadovoljstvu.<\/p>\n

Druga plemenita istina odnosi se na uzrok patnje, a to je \u017ee\u0111 ili \u017eudnja koja se javlja kao pohlepa, privr\u017eenost, \u017eelja za u\u017eitkom, postojanjem ili nepostojanjem. \u017dudnja dovodi do vezivanja za prolazne stvari, \u0161to uzrokuje patnju. \u017dudnja za zadovoljstvima osjetila, \u017eelja za opstankom i postojanjem, te \u017eudnja za prestankom postojanja uzroci su patnje. Tre\u0107a plemenita istina odnosi se na prestanak patnje, \u0161to se posti\u017ee uklanjanjem \u017eudnje i postizanjem stanja oslobo\u0111enja ili prosvjetljenja: nirv\u0101\u1e47e. To je stanje potpunog mira i slobode od patnje. Kraj patnje dolazi s potpunim i\u0161\u010deznu\u0107em i prestankom \u017eudnje. \u010cetvrta se odnosi na put prestanka patnje, a to je osmerostruki put. On uklju\u010duje prakti\u010dne korake za razvoj mudrosti, moralnosti i meditacije. To je put sredine koji vodi smirenju, prosvjetljenju i oslobo\u0111enju.<\/p>\n

Ispravno gledi\u0161te prvi je korak osmerostrukog puta i odnosi se na razumijevanje prirode stvarnosti koje uklju\u010duje uvid u zakon karme (djelovanja), uzro\u010dno-posljedi\u010dne veze i prolaznost. Ispravna namjera ostvaruje se njegovanjem misli ljubavi, nenasilja i odvojenosti od pohlepe, mr\u017enje i zablude. Fokusira se na \u010distu namjeru i altruisti\u010dku motivaciju. Ispravan govor zna\u010di izbjegavati la\u017ei, klevete, grube rije\u010di i isprazan govor. Uklju\u010duje prakticiranje iskrenosti, ljubaznosti i korisnog govora. \u010cetvrta stepenica osmerostrukog puta je ispravno djelovanje \u2013 ono koje je u skladu s moralnim na\u010delima. Podrazumijeva izbjegavanje ubijanja, kra\u0111e i neprimjerenog seksualnog pona\u0161anja. Peti korak je ispravan na\u010din \u017eivota, odnosno zara\u0111ivanje za \u017eivot na na\u010din koji ne nanosi \u0161tetu drugima. Izbjegavanje zanimanja koja uklju\u010duju nasilje, eksploataciju ili nepo\u0161tenje. Ispravan trud je \u0161esti korak, a podrazumijeva ulaganje napora u uklanjanje negativnih stanja uma i razvijanje pozitivnih. To uklju\u010duje disciplinu i predanost duhovnoj praksi. Ispravna svjesnost je odr\u017eavanje svjesnosti o tijelu, osje\u0107ajima, mislima i mentalnim stanjima; prakticiranje pa\u017enje u sada\u0161njem trenutku kroz meditaciju i introspekciju. Posljednji je ispravna koncentracija, odnosno razvijanje duboke koncentracije i smirenosti kroz meditaciju. Cilj je postizanje stanja sam\u0101dhija \u2013 vrhunske koncentracije \u2013 koje vodi ka uvidu i prosvjetljenju.<\/p>\n

Svim tradicijama zajedni\u010dko je da nagla\u0161avaju va\u017enost pa\u017eljivog i stru\u010dnog vo\u0111enja kroz meditaciju. Sada kada znamo da meditacija stvarno djeluje i da mijenja kognitivne \u2013 psiholo\u0161ke \u2013 i neurolo\u0161ke obrasce u mozgu, va\u017eno je znati u \u0161to se upu\u0161tamo. Ovaj tekst ne postavlja i ne odgovara na pitanje da li pristupati meditativnim praksama ili ne, ve\u0107 te\u017ei informirati o tome da meditacija stvarno djeluje na um i tijelo. \u0160to se doga\u0111a u mozgu nakon po\u010detnih faza bu\u0111enja koje uzrokuje meditacija? Zahvaljuju\u0107i neuroplasti\u010dnosti mozga, meditacija mo\u017ee pokrenuti reorganizaciju neuronskih mre\u017ea, posebno u podru\u010djima mozga povezanim s pa\u017enjom (prednji cingularni korteks), emocijama (amigdala) i svije\u0161\u0107u (ne znamo gdje je). Ona mo\u017ee utjecati na regulaciju autonomnog \u017eiv\u010danog sustava: po\u010detna mirno\u0107a mo\u017ee biti posljedica parasimpati\u010dke dominacije, ali kasnije mo\u017ee nastati disbalans izme\u0111u simpati\u010dkog (refleks borbe ili bijega) i parasimpati\u010dkog sustava, \u0161to izaziva anksioznost. Kada do\u0111e do negativnih strana meditacije i “mra\u010dne no\u0107i du\u0161e”, u tijelu se doga\u0111a hormonalni odgovor te se poja\u010dano lu\u010di kortizol (hormon stresa) kao reakcija na proces emocionalnog suo\u010davanja s podsvjesnim sadr\u017eajima. Pove\u0107ana aktivacija serotoninskog i dopaminskog sustava tijekom po\u010detnih faza mo\u017ee se destabilizirati, uzrokuju\u0107i oscilacije raspolo\u017eenja.<\/p>\n

Nadalje, novi uvidi zahtijevaju kognitivnu integraciju, \u0161to aktivira hipokampus i druge regije zadu\u017eene za pam\u0107enje i preispitivanje uvjerenja. Ova faza mo\u017ee biti izazovna jer uklju\u010duje promjenu duboko ukorijenjenih obrazaca mi\u0161ljenja. Anksioznost se razvija zbog suo\u010davanja s ne\u017eeljenim ili nesvjesnim sadr\u017eajem. Na kraju, jedan od ciljeva meditacije jest i gubitak starog identiteta (ego-dissolution), odnosno osje\u0107aja odvojenosti od starog “ja”, \u0161to uzrokuje kognitivnu i emocionalnu disonancu (depersonalizaciju, alijenaciju, \u010dak i psihozu). Ta novonastala neuskla\u0111enost izme\u0111u unutarnjeg i vanjskog svijeta kao posljedica novih uvida, i izostanak o\u010dekivanog mira, mogu biti u suprotnosti s dru\u0161tvenim o\u010dekivanjima ili stvarno\u0161\u0107u svakodnevnog \u017eivota, \u0161to izaziva tjeskobu i otu\u0111enje od dru\u0161tva. Ako meditacijska praksa nije pravilno vo\u0111ena, meditanti mogu u\u0107i u faze destabilizacije bez adekvatnih alata za njihovo upravljanje.<\/p>\n

Ako pristupate meditaciji sami i bez vo\u0111enja, savjeti doktorice Britton su da ne meditirate du\u017ee od pola sata dnevno (posti\u017ee opu\u0161tanje, ne uzrokuje bu\u0111enje), da obilno jedete i to te\u017eu hranu (meso), da se uzemljite u prirodi, dru\u0161tvu, kulturi, prijateljima i obitelji. Ako pak u\u0111ete u proces bu\u0111enja, a jo\u0161 uvijek imate nerazrije\u0161enih ili potisnutih psiholo\u0161kih pitanja, morate o\u010dekivati da \u0107ete susresti negativne aspekte procesa bu\u0111enja, koji mogu dolaziti u valovima pobolj\u0161anja i pogor\u0161anja stanja svijesti. Ako je do\u0161lo do pojave tjeskobe ili depresije, vrijeme je za posjet terapeutu, jer su neki od ispitanika dr. Britton ostali u tom negativnom stanju disocijacije od \u017eivota i do desetak godina. Meditacija mijenja i um i mozak pa treba imati na umu da je to prije svega duhovna filozofska praksa ovisna o tom kontekstu. Negativne strane razvijaju se kada se taj kontekst ignorira i kada ovoj praksi pristupamo kao robi, kao aplikaciji na mobitelu ili sportu.<\/p>\n

portalnovosti.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Klju\u010dni marketin\u0161ki trik “sekulariziranih programa svjesnosti” obi\u010dno glasi da je “najnovija neuroznanost” dokazala da meditacija djeluje. Ove prakse promicane su kao besplatan oblik psiholo\u0161ke samopomo\u0107i, opu\u0161tanja, pove\u0107anja koncentracije ili smirivanja. No, znanstvenici \u0161alju malo druga\u010dije poruke od onih pokreta New Age<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":278831,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-420870","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/420870","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=420870"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/420870\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":420873,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/420870\/revisions\/420873"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/278831"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=420870"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=420870"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=420870"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}