{"id":420718,"date":"2025-01-04T04:53:48","date_gmt":"2025-01-04T03:53:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=420718"},"modified":"2025-01-04T04:53:48","modified_gmt":"2025-01-04T03:53:48","slug":"2025-nastavak-desnog-skretanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/01\/04\/2025-nastavak-desnog-skretanja\/","title":{"rendered":"2025. \u2013 nastavak desnog skretanja"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Jerko Bakotin<\/strong><\/p>\n

Pro\u0161la geopoliti\u010dka godina bila je turbulentna i natopljena krvlju. Ve\u0107 je i pretpro\u0161la 2023. bila jedna od najnasilnijih jo\u0161 od kraja hladnog rata, s nekoliko stotina tisu\u0107a ubijenih u sukobima od Ukrajine, Bliskog istoka i Sudana do Mjanmara i Meksika, a 2024. nije smanjila intenzitet ubijanja. Dogodile su se i dramati\u010dne \u2013 ili ne tako iznena\u0111uju\u0107e, ovisno o perspektivi \u2013 promjene nastale kao posljedica izbora u vode\u0107im svjetskim zemljama i zajednicama zemalja: Sjedinjenim Dr\u017eavama, Europskoj uniji, Velikoj Britaniji i Francuskoj. Najva\u017enije nezapadne zemlje poput Indije i Japana nastavile su dosada\u0161njim kursom. Svijet su mijenjali i ekonomski, klimatski te tehnolo\u0161ki procesi koji \u0107e to nastaviti \u010diniti i u budu\u0107nosti. Donosimo najva\u017enije konture globalne 2025. godine: skica je nesigurna s obzirom na to da planetarna doga\u0111anja sve vi\u0161e obilje\u017eava ve\u0107 poslovi\u010dna neizvjesnost.<\/p>\n

Europska unija i njene \u010dlanice<\/h2>\n

Nestabilnost njenih najva\u017enijih \u010dlanica za Uniju ne zna\u010di ni\u0161ta dobro. U Berlinu je pala koalicijska vlada socijaldemokrata, Zelenih i (neo)liberala, pa gra\u0111ani Njema\u010dke izlaze na izbore 23. velja\u010de. U anketama vodi demokr\u0161\u0107anski savez CDU-a i CSU-a, dok ekstremno desni AfD osvaja petinu glasova. Vjerojatni novi premijer Friedrich Merz izjasnio se protiv koalicije s ekstremistima, \u0161to zna\u010di da \u0107e CDU\/CSU vladu najvjerojatnije sastavljati sa strankama koje su je i dosad \u010dinile. Ekonomski najzna\u010dajniju dr\u017eavu EU-a lako mogu\u0107e o\u010dekuje nastavak dosada\u0161njeg kursa: polagano tonjenje u privrednu i dru\u0161tvenu krizu uz ja\u010danje desnice. Bitno bolje zasad nije u Francuskoj, gdje je predsjednik Emmanuel Macron imenovao ve\u0107 drugog premijera nakon \u0161to je na ljetnim izvanrednim izborima njegova centristi\u010dko-liberalna koalicija izgubila ve\u0107inu. Upitno je koliko \u0107e izdr\u017eati nova vlada. U Francuskoj je barem uz plimu tvrdo desnog Nacionalnog okupljanja do\u0161lo i do ujedinjavanja ljevice.<\/p>\n

Nejasno je i kako \u0107e u uvjetima paralize u Berlinu i Parizu funkcionirati Europska komisija Ursule von der Leyen koja je, osim \u0161to je i sama orijentirana vrlo desno, oslonjena na potporu tvrde desnice utjelovljene, me\u0111u ostalima, u talijanskoj premijerki Giorgiji Meloni. Problema ne manjka, dapa\u010de. Prije svega tu je postavljanje prema razvoju rusko-ukrajinskog ratu, odnosno mogu\u0107nosti da Donald Trump ukine vojnu i financijsku pomo\u0107 Ukrajini. Osim \u0161to je nepoznato u kojoj mjeri EU mo\u017ee zamijeniti SAD u ulozi glavnog opskrbljiva\u010da Kijeva, prema nedavnom istra\u017eivanju tvrtke Yougov gra\u0111ani EU zemalja za to imaju sve manje volje. Tu je i problem na\u010delne budu\u0107nosti europske sigurnosne arhitekture. Medijski izvje\u0161taji upu\u0107uju na to da \u010delnici europskih \u010dlanica NATO-a razmi\u0161ljaju o podizanju vojnih tro\u0161kova na tri posto BDP-a, dok Trump navodno zahtijeva \u010dak pet posto. A iz Washingtona sti\u017eu i najave trgovinskog rata. Ukupni odnosi sa SAD-om postaju sve nepredvidljiviji, no nije se uputno kladiti na mogu\u0107nost geopoliti\u010dkog osamostaljenja Unije pod ovim vodstvom. Naro\u010dito isto\u010dne \u010dlanice, predvo\u0111ene sve va\u017enijom Poljskom, u takvu opciju nemaju mnogo povjerenja. Ekonomske probleme opisao je nedavni izvje\u0161taj Marija Draghija o kompetitivnosti: vrlo je upitno ho\u0107e li se i gdje na\u0107i stotine milijardi eura potrebnih za razvojna ulaganja koja bi sprije\u010dila sve ve\u0107e zaostajanje za Amerikom i Kinom. Na agendi \u0107e biti i pitanje reforme unutarnje strukture EU-a, odnosno sukobi oko ukidanja prava veta dr\u017eava-\u010dlanica u pitanjima vanjske i sigurnosne politike. Pro\u0161lu godinu obilje\u017eio je pad broja prido\u0161lih migranata, ali i sve o\u0161trija antimigrantska politika. Militarizacija, ekonomska nesigurnost, 14 od 28 nacionalnih vlada koje trenutno uklju\u010duju ili ovise o potpori desnice ili tvrde desnice, ljevica u defenzivi: nad Europu se spu\u0161ta magla, jo\u0161 uvijek ne sasvim gusta.<\/p>\n

Rusija, Ukrajina i postsovjetska periferija<\/h2>\n

Na istoku Europe stabilno rastu hekatombe le\u0161eva. Glavni problem rusko-ukrajinskog rata je \u0161to jo\u0161 uvijek ne postoji ni\u0161ta nalik diplomatskom rje\u0161enju koje bi makar izdaleka bilo prihvatljivo svim uklju\u010denima. Neke stvari su jasnije nego \u0161to su bile: potpuni poraz Rusije vrlo vjerojatno nije mogu\u0107, a Moskva \u0107e na neodre\u0111eno vrijeme zadr\u017eati agresijom osvojene teritorije. Koliko god nepravedno, bilo \u0161to drugo izgleda vrlo nerealno, a \u010dini se da prihva\u0107anje te \u010dinjenice signalizira i Volodimir Zelenski. Ostaju sporna pitanja NATO-a, odnosno me\u0111unarodnih garancija sigurnosti ostatka Ukrajine: Vladimir Putin bio je vrlo jasan oko toga da puko “zamrzavanje” pristupanja Kijeva Sjeveroatlantskom paktu nije prihvatljivo, a vrlo vjerojatno mu nije prihvatljiva ni sve \u010de\u0161\u0107e spominjana ideja da liniju razdvajanja nadziru postrojbe europskih vojski, pri \u010demu je upitno bi li se Europa na to ikad samostalno odva\u017eila. Kremlj vjeruje da se situacija razvija u njegovu korist: ruska vojska neprestano napreduje, rakete razaraju klju\u010dnu ukrajinsku infrastrukturu, zapadna pomo\u0107 kopni. Iako su ruski gubici ve\u0107i, Ukrajini kao naciji prijeti demografska kataklizma.<\/p>\n

Istovremeno, Rusija je u 2024. osvojila \u0161est puta vi\u0161e teritorija nego u 2023. godini, no to su jo\u0161 uvijek uglavnom takti\u010dki pomaci: ovim tempom do kraja 2025. eventualno \u0107e dovr\u0161iti osvajanje Donbasa. Unato\u010d mobilizaciji privrede ruski je medvjed vojno sve iscrpljeniji, iako su se predvi\u0111anja o ekonomskom kolapsu pokazala nezahvalnim sportom. Stav SAD-a mo\u017eda \u0107e biti jasniji nakon januarske posjete Trumpovog izaslanika Keitha Kelloga Kijevu. \u0160pekulira se da Washington planira zaprijetiti i Zelenskom i Putinu: prvom ukidanjem vojne pomo\u0107i Ukrajini, drugom njenim dramati\u010dnim pove\u0107anjem. Nije nebitna ni Kina, kao klju\u010dni partner u odr\u017eavanja ruske privredne i ratne ma\u0161inerije. Naga\u0111a se da bi 2025. mogla biti godina raspleta. S obzirom na nepredvidljivu dinamiku ratova, ima prostora samo za mr\u0161avi optimizam kako \u0107e intenziviranje razgovora barem zaustaviti ubijanje. A tek \u0107e pora\u0107e biti izazovno. U boljem slu\u010daju Rusija \u0107e lizati rane nastoje\u0107i stabilizirati gospodarstvo i dru\u0161tvo. U gorem, djelomi\u010dna \u0107e pobjeda, ma koliko bila Pirova, ohrabriti Moskvu da agresivnije isti\u010de pretenzije i u ostatku svijeta. Bina za konfrontaciju ne manjka, od Gruzije do Afrike. Ina\u010de, 26. sije\u010dnja odr\u017eavaju se izbori u Bjelorusiji: pobjednik se gotovo sigurno zove Aleksandar Luka\u0161enko. Upitno je ima li bjelorusko dru\u0161tvo suo\u010deno s represijom snage za novu pobunu.<\/p>\n

Amerika, Sjeverna i Ju\u017ena<\/h2>\n

Jo\u0161 i prije Trumpove inauguracije zakazane za 20. sije\u010dnja zapo\u010deli su obra\u010duni na dvoru. Elon Musk sukobio se s okorjelim pristalicama Trumpovog pokreta MAGA oko imigracije: digitalni oligarh smatra da SAD treba i dalje usisavati najtalentiranije stanovnike planeta, bez obzira na to kojoj rasi pripadali. Ina\u010de Trump zastupa masovne deportacije milijuna imigranata te je najavio hitno poduzimanje niza zakonskih mjera. Prvi mjeseci mandata mogli bi pojasniti u kojoj \u0107e mjeri njegova administracija slijediti ekstremni Projekt 2025. \u2013 rije\u010d je o planu desne Zaklade Heritage, koji predvi\u0111a dr\u017eavnu politiku sustavno usmjerenu protiv imigranata, prava LGBTQ+ zajednice, poba\u010daja i regulacije za\u0161tite okoli\u0161a, promovira poreznu i socijalnu reformu u korist bogata\u0161a i agresivan nastup prema Kini. U kampanji se Trump od Projekta 2025. donekle nastojao distancirati, ali s njim su povezani va\u017eni \u010dlanovi Trumpovog tima, od potpredsjednika J. D. Vancea nadalje. Iako se ameri\u010dkoj ekonomiji predvi\u0111a pove\u0107anje rasta i to od 2,5 posto BDP-a, dru\u0161tveni sukobi mogli bi se intenzivirati.<\/p>\n

Vanjskopoliti\u010dke Trumpove izjave o potrebi kupovine Grenlanda i preuzimanja Panamskog kanala, zajedno sa skepsom prema mre\u017ei savezni\u0161tava kao tradicionalnih instrumenata ameri\u010dke hegemonije, potvr\u0111uju opis Branka Milanovi\u0107a o Trumpovoj ideologiji kao “nacionalisti\u010dkom antiimperijalizmu”. \u0160to se Rusije ti\u010de, tema je i eventualni dogovor o produ\u017eenju posljednjeg zajedni\u010dkog sporazuma o kontroli nuklearnog oru\u017eja: Novi START isti\u010de 2026., \u0161to \u0107e svijet u\u010diniti jo\u0161 nesigurnijim. I pobornici i protivnici dosada\u0161njeg takozvanog liberalnog me\u0111unarodnog poretka, kao i zemlje koje su ga nastojale pragmati\u010dno koristiti, u\u017eurbano pripremaju repozicioniranje i\u0161\u010dekuju\u0107i Trumpove korake po pitanjima trgovine, savezni\u0161tva, multilateralizma i deklarativnog po\u0161tivanja ljudskih prava. Iako su potonje u stvarnosti odavno potkopale i ameri\u010dke demokratske administracije, promjene na horizontu vjerojatno zna\u010de i gori svijet.<\/p>\n

U Kanadi se do kraja listopada trebaju odr\u017eati izbori. Ankete ka\u017eu da dosada\u0161nji premijer gubi vlast: jo\u0161 od 2015. zemlju vodi liberal Justin Trudeau. Iako je suo\u010den sa \u017eestokim napadima po pitanju imigracije, ve\u0107inu Kana\u0111ana zapravo brinu tro\u0161kovi \u017eivota. Glasat \u0107e se i u Hondurasu, Boliviji, Ekvadoru, kao i u Argentini, gdje \u0107e bira\u010di na parlamentarnim izborima ocijeniti politiku Javiera Mileija. Fanati\u010dni ultraliberal je u prvoj godini mandata uspio ekonomske varijable preokrenuti u pozitivnom smjeru te paralelno milijune Argentinaca baciti u duboko siroma\u0161tvo. Toliko o varijablama. Latinska Amerika i dalje se suo\u010dava s masovnom izbjegli\u010dkom krizom, uzrokovanom i nastavkom egzodusa iz Venezeuele, u kojoj se situacija dodatno zao\u0161trila nakon spornih predsjedni\u010dkih izbora.<\/p>\n

Bliski istok<\/h2>\n

Rje\u0161enje sredi\u0161njeg bliskoisto\u010dnog pitanja, palestinske dr\u017eave, dalje je nego ikad. Ohrabrena Trumpovim imenovanjima proizraleskih tvrdolinija\u0161a na diplomatske pozicije, ekstremisti\u010dka izraelska vlada nema namjeru okon\u010dati genocid u Gazi i koketira s aneksijom Zapadne obale. Naga\u0111a se kako bi premijer Benjamin Netanjahu, za kojim je izdana potjernica zbog ratnih zlo\u010dina, mogao napasti Iran da bi demolirao tamo\u0161nji nuklearni program. Teheran pak nakon svih nedavnih poraza i teku\u0107ih ekonomskih neda\u0107a ima razloga za sporazum sa zapadom \u2013 ali i solidnih razloga da kona\u010dno napravi bombu. Rasplet se i\u0161\u010dekuje u Siriji, gdje jo\u0161 nije jasno namjeravaju li nove islamisti\u010dke vlasti pod vodstvom Ahmeda al-\u0160are multikulturnom zemljom vladati uz dozu tolerancije, niti ho\u0107e li posti\u0107i sporazum s ljevi\u010darskom kurdskom paravojskom koja kontrolira \u010detvrtinu dr\u017eave. O posljednjem se mnogo pita i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdo\u011fana. Nakon \u0161to je u ru\u0161enje arapsko-nacionalisti\u010dkih re\u017eima u regiji ulo\u017eio mnogo oru\u017eja i novca, Washington bi se rado povukao iz regije, no “normalizacija” Izraela dalje je nego ikada, uklju\u010duju\u0107i pri\u017eeljkivani sporazum sa Saudijskom Arabijom.<\/p>\n

Afrika<\/h2>\n

Europsku susjedu s dvostrukom ve\u0107im i rapidno rastu\u0107im stanovni\u0161tvom \u2013 Afrikanaca je 1,5 milijardi, \u0161to bi se do 2050. trebalo pove\u0107ati na 2,5 milijarde \u2013 i dalje gu\u0161e ratovi, bijeda, autokracije i neokolonijalni interesi. Deseci tisu\u0107a ubijeni su u sukobima od Somalije do Sahela, iz kojeg se povla\u010di Francuska, a nastupa Rusija. U Sudanu je izbjeglo 12 milijuna ljudi, \u0161to je trenutno najve\u0107a svjetska humanitarna kriza i za koju, izgleda, svjetski mo\u0107nici ne mare. Tre\u0107ina afri\u010dke populacije \u017eivi u ekstremnom siroma\u0161tvu. Afri\u010dka unija u velja\u010di bira novo vodstvo, a vo\u0111e kontinenta vjerojatno se nadaju da bi im Trumpov transakcionalisti\u010dki pristup i ameri\u010dko nadmetanje s Kinom moglo otvoriti neke prilike. Ipak, kako isti\u010de analiti\u010dar Chris Olaoluwa \u00d2g\u00fanm\u00f3\u0323d\u1eb9d\u00e9, optimizam je vjerojatno pretjeran s obzirom na to da \u0107e se Bijela ku\u0107a \u017eestoko protiviti afri\u010dkim prioritetima, kao \u0161to su restrukturiranje dugova i nadoknada \u0161teta uzrokovanih klimatskim promjenama. Tako\u0111er i zastupljenosti Afrike u me\u0111unarodnim institucijama: u Vije\u0107u sigurnosti UN-a petina svjetskog stanovni\u0161tva i dalje nema predstavnika.<\/p>\n

Kina, Indo-Pacifik i Oceanija<\/h2>\n

Kinesko vodstvo o\u010dekuju ozbiljne dileme. Nakon svih problema s nekretninskim balonom, predvi\u0111eni rast od 4,5 posto u 2025. ne izgleda lo\u0161e. Me\u0111utim, Trump prijeti uvo\u0111enjem 60-postotnih carina na uvoz iz Kine, \u0161to bi trajno poremetilo klju\u010dan ekonomski odnos. Ukoliko Moskva po\u010dne dublje tonuti, postavit \u0107e se pitanje do koje \u0107e je mjere Peking spa\u0161avati. Kineski vlastodr\u0161ci ne gledaju veselo ni na uklju\u010divanje Sjeverne \u2013 lako mogu\u0107e i Ju\u017ene \u2013 Koreje u ukrajinski rat, \u0161to prijeti destabilizacijom \u010ditavog Dalekog istoka. Tu je i pitanje Tajvana. Peking vojnim vje\u017ebama pokazuje da u najmanju ruku ne\u0107e prihvatiti promjenu statusa quo, a sve bi mogla zakomplicirati Trumpova nepredvidljivost. Na azijskom planu Xi Jiping nedavno je posjetio Indiju, a taj susret s Narendrom Modijem najavljuje otopljenje odnosa. \u010clanice BRICS-a koketiraju s formiranjem globalne valute koja bi konkurirala hegemoniji dolara: Trump je u tom slu\u010daju najavio uvo\u0111enje 100-postotnih carina. Izbori se odr\u017eavaju i u dvije va\u017ene zemlje \u2013 Filipinima, s njihovih 115 milijuna stanovnika, i Australiji kao \u010detrnaestoj najve\u0107oj svjetskoj ekonomiji te klju\u010dnom regionalnom podizvo\u0111a\u010du ameri\u010dke prevlasti.<\/p>\n

portalnovosti.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Europska unija je nestabilna i zato \u0161to su nestabilne njene klju\u010dne \u010dlanice, Francuska i Njema\u010dka, u kojima je vlast sve vi\u0161e pod pritiskom tvrde desnice. Vlast u SAD-u preuzima Trump sa svojim nacionalisti\u010dkim antiimperijalizmom, palestinska dr\u017eava je dalje nego ikad, a u Ukrajini se ne nazire prihvatljivo diplomatsko rje\u0161enje<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":284065,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-420718","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/420718","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=420718"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/420718\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":420721,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/420718\/revisions\/420721"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/284065"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=420718"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=420718"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=420718"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}