Tokom zimskih mjeseci vrlo \u010desto nas poga\u0111aju prehlade. Iako ta bolest nije ozbiljna ni opasna po \u017eivot, sigurno nam ga mo\u017ee zagor\u010dati. Poznati su simptomi prehlade: grebanje u grlu, kijanje, za\u010depljen nos, glavobolja, bolovi u mi\u0161i\u0107ima. Nema \u010darobnog \u0161tapi\u0107a koji bi nas mogao po\u0161tedjeti muke nekoliko dana curenja iz nosa, ka\u0161lja, bronhitisa ili infekcije sinusa, ali primjenom savjeta o ishrani i prirodnim ljekovima iz \u201cbakine \u0161krinjie\u201d mo\u017ee se sprije\u010diti, ubla\u017eiti simptome ili skratiti trajanje prehlade. Evo \u0161ta preporu\u010duje narodni.net:<\/p>\n
Kiseli kupus<\/strong><\/p><\/blockquote>\n
Kupus po ljekovitosti nadma\u0161uje mnoge druge ljekovite biljke. U zimskim mjesecima najvi\u0161e se upotrebljava kiseo kupus. Zbog mlije\u010dne kiseline kiseli kupus je ljekovit kod bronhitisa, ekcema, lijenih crijeva, i\u0161ijasa, upale vena, pa \u010dak i kod reume. Kiseli kupus pove\u0107ava otpornost protiv mnogih bolesti. Dokazano je da je najvi\u0161e starih, a \u010dilih ljudi tamo gdje se jede puno kiselog kupusa. Kada se kupus uzima u obliku \u010daja ili spe, sprje\u010dava prehladu, ka\u0161alj i gripu i djeluje antisepti\u010dki na disajne organe.<\/p>\n
Bijela repa<\/strong><\/p><\/blockquote>\n
Bijela repa koja se tako\u0111e tradicionalno koristi u kuhinji, korisna je jer uni\u0161tava bakterije, osobito u disajnim organima, a istra\u017eivanja su pokazala da ja\u010da op\u0161ti imunitet.<\/p>\n
Keleraba, mrkva i celer tako\u0111e pove\u0107avaju otpornost organizma.<\/p>\n
Odli\u010dan dodatak prehrani su jabuke. Stara poslovica ka\u017ee \u201cJedna jabuka na dan \u2013 ljekar iz ku\u0107e van\u201d. Jabuke su se nekada koristile za lije\u010denje gripe, vru\u0107ice, bronhijalnih bolesti, za od\u010depljivanje nosa i disajnih organa, te za br\u017ei oporavak nakon bolesti. Kod za\u010depljenog nosa odli\u010dno djeluje pile\u0107a juha za koju je dokazano da je blag antibiotik i sredstvo za uklanjanje za\u010depljenosti. Posebno je dobro poznata mo\u0107 crvenog i bijelog luka \u2013 prirodnih antibiotika i antiseptika. \u010ce\u0161njak sadr\u017ei eteri\u010dna ulja koja lije\u010de prehladu, grlobolju i gripu te infekcije bronhija i plu\u0107a.<\/p>\n
Doma\u0107a priprema<\/strong><\/p><\/blockquote>\n
Kod prehlade koristi se i ren: nariban, kuvan u mlijeku ili pomije\u0161an s medom. Zbog svoje izuzetne ljekovitosti med je vrlo korisna namirnica u suzbijanju bolesti. Topla limunada s medom poznati je lijek za prehlade i vru\u0107ice, a ako pomije\u0161amo med s limunom ili jabu\u010dnim sir\u0107etom dobijemo umiruju\u0107i sirup protiv ka\u0161lja. Med je izuzetno pogodan kao sredstvo u kojem se mo\u017ee davati ljekovito bilje. Ka\u0161i\u010dica nasjeckane maj\u010dine du\u0161ice u medu uzima se protiv ka\u0161lja i bronhitisa, a ka\u0161alj ubla\u017euje i \u010daj od sleza. Odli\u010dan melem za disajne organe i ja\u010danje imuniteta je i sirup od smrekinih iglica.<\/p>\n
Bazga ili zova je tako\u0111e odli\u010dan lijek protiv prehlade. Topao \u010daj, pripremljen namakanjem cvijeta zove, ako se uzme na po\u010detku prehlade, upale krajnika, upale grla i gripe, doprinosi brzom izlje\u010denju jer podsti\u010de krvotok, izaziva znojenje i organizam \u010disti od otrovnih materija. Kada pripremamo \u010daj za prehladu, tri ka\u0161ike cvjetova prelijemo litrom kipu\u0107e vode i pijemo tokom dana na gutljaje. Kod upale grla vru\u0107im mlijekom prelijemo cvjetove zove, zasladimo medom i pijemo na gutljaje za umirenje ka\u0161lja.
\nKamilica je jedna od najomiljenijih vrtnih biljaka. Izvrstan je antisepti\u010dki lijek za bakterijske i gljivi\u010dne infekcije te za prehladu i gripu.<\/p>\nZbog brojnih djelotvornih materija koje sadr\u017ei i hajdu\u010dka trava (spori\u0161) je vrlo ljekovit kod prehlada. \u010caj lije\u010di disajne organe. Paru od \u010daja spori\u0161a udi\u0161emo u nosnice kad smo prehla\u0111eni.<\/p>\n
A kod prehlada je vrlo koristan i\u00a0\u010daj od \u0161ipka\u00a0kao jedan od najbogatijih izvora vitamina C.<\/p>\n
Nekoliko bakinih recepata:
\nKod visoke temperature
\n\u010caj za znojenje<\/p>\n1 \u010dajna ka\u0161i\u010dicu cvjetova zove
\n1 \u010dajna ka\u0161i\u010dicu listova lipe
\n1 \u010dajna ka\u0161i\u010dicu kamilice
\n2, 5 dcl vode
\nMje\u0161avinu bilja prelijemo kipu\u0107om vodom, nakon 10 minuta procijedimo te tokom dana pijemo na gutljaje.<\/p>\nOblozi od sir\u0107eta<\/strong><\/p>\n
Visoka temperatura mo\u017ee se sniziti oblozima nerazrije\u0111enog jabu\u010dnog sir\u0107eta ili s razrije\u0111enim vinskim sir\u0107etom (pola vode, pola sir\u0107e). Hladan oblog stavljamo na stopala ili od koljena nadolje.<\/p>\n
Parenje sinusa<\/strong><\/p>\n
Izrezane sljezove korijene nama\u010demo 30 minuta u dvije litre vode, potom ih zakuvamo te udi\u0161emo paru.<\/p>\n
Sinusi se \u010diste i udisanjem pare od kamilice, smrekinih gran\u010dica ili naribana limuna.<\/p>\n
Sok od \u010de\u0161njaka za lije\u010denje ka\u0161lja, prehlade i grlobolje<\/strong><\/p>\n
Nekoliko \u010de\u0161anja narezati na tanke listi\u0107e, prekriti medom i ostaviti da stoje 2 do 3 sata. Piti \u010desto okom dana po ka\u0161i\u010dicu tako dobijenog soka.<\/p>\n
Sirup protiv ka\u0161lja i iscrpljenosti<\/strong><\/p>\n
Vrhove smrekinih iglica posla\u017eemo u staklenku \u0161iroka grla i to naizmjeni\u010dno red iglica, red \u0161e\u0107era. Tako napunjenu staklenku odmah stavimo na sunce. Nema li sunca, stavimo je na vrlo slabo ugrijanu plo\u010du \u0161tednjaka. Ne u\u010dinimo li to, \u0161e\u0107er \u0107e se toliko stvrdnuti da se nikad ne\u0107e otopiti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Primjenom savjeta o ishrani i prirodnim ljekovima iz \u201cbakine \u0161krinjie\u201d mo\u017ee se sprije\u010diti, ubla\u017eiti simptome ili skratiti trajanje prehlade<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":278522,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-420680","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/420680","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=420680"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/420680\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":420683,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/420680\/revisions\/420683"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/278522"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=420680"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=420680"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=420680"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}