{"id":420640,"date":"2025-01-02T10:43:26","date_gmt":"2025-01-02T09:43:26","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=420640"},"modified":"2025-01-02T10:43:26","modified_gmt":"2025-01-02T09:43:26","slug":"sta-karakterise-masovne-ubice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/01\/02\/sta-karakterise-masovne-ubice\/","title":{"rendered":"\u0160ta karakteri\u0161e masovne ubice?"},"content":{"rendered":"

U Crnoj Gori su se u posljednje dvije godine, u istom gradu (Cetinje) desila dva masovna zlo\u010dina \u010diji su akteri mu\u0161karci. \u0160ta ljude pokre\u0107e na ovakve zlo\u010dine?<\/p><\/blockquote>\n

Da bi razvili profil masovnih ubica, ameri\u010dki Federalni istra\u017eni biro (FBI) je sproveo obimne intervjue sa pro\u0161lim po\u010diniocima, kao i pregledao dosijee i druge relevantne podatke. Identifikovali su nekoliko zajedni\u010dkih osobina me\u0111u masovnim ubicama, uklju\u010duju\u0107i istoriju dru\u0161tvene izolacije, percepciju nepravde ili \u017ertve, i fascinaciju nasiljem i smr\u0107u.<\/p>\n

Pored ovih zajedni\u010dkih osobina, FBI je tako\u0111e identifikovao nekoliko znakova upozorenja koji mogu ukazati na to da je osoba u riziku da po\u010dini masovno ubistvo. Ovi uklju\u010duju:<\/p>\n

Istoriju nasilja ili agresije<\/p>\n

Opsesiju oru\u017ejem ili drugim oru\u0111ima<\/p>\n

Znakove mentalne bolesti ili nestabilnosti<\/p>\n

Dru\u0161tvenu izolaciju i povla\u010denje od prijatelja i porodice<\/p>\n

Istoriju porodi\u010dnog nasilja ili zlostavljanja<\/p>\n

Opsjednutost nasilnim ili ekstremisti\u010dkim ideologijama<\/p><\/blockquote>\n

Identifikovanjem ovih znakova upozorenja i intervencijom u ranoj fazi, profesionalci u pravosu\u0111u i mentalnom zdravlju mogu potencijalno spre\u010diti budu\u0107e tragedije. Me\u0111utim, va\u017eno je napomenuti da se ne\u0107e sve osobe koje iskazuju ove znakove upozorenja upustiti u masovno ubistvo, pi\u0161e<\/a> atvbl.rs.<\/p>\n

Vrijedno je napomenuti da istra\u017eivanje i nalazi FBI nisu bez kontroverzi. Neki su kritikovali njihove metode profilisanja kao previ\u0161e pojednostavljene i potencijalno stigmatiziraju\u0107e za odre\u0111ene grupe. Ipak, rad FBI-a zna\u010dajno je doprinio na\u0161em razumijevanju kompleksnog i uznemiruju\u0107eg fenomena masovnih ubistava.<\/p>\n

Prema jednoj nau\u010dnoj studiji, ra\u0111enoj u SAD, koju pominje VICE<\/a> u jednom tekstu, dvije tre\u0107ine masovnih ubica iz baze podataka ima dokumentovan istorijat problema sa mentalnim zdravljem. Iako ovo djeluje kao visok procenat, istra\u017eiva\u010di isti\u010du da oko 50% Amerikanaca iskusi neku vrstu problema sa mentalnim zdravljem u nekom trenutku svog \u017eivota, koju pominje VICE<\/p>\n

\u0160ta vi\u0161e, procenat ubica \u010diji su zlo\u010dini direktno motivisani simptomima mentalnog poreme\u0107aja (kao \u0161to su samoobmanjivanje ili halucinacije izazvane psihozom) mnogo je manji: oko 16%. To je manji procenat od ubica koje motivi\u0161e mr\u017enja, problemi na poslu ili me\u0111usobni konflikt.<\/p>\n

Studija otkriva jake veze izme\u0111u samoubila\u010dke motivacije i masovnih ubistava. Skoro 70% ubica su bili suicidni prije ili tokom ubistava, a brojke su jo\u0161 vi\u0161e kod ubistava u \u0161kolama.<\/p>\n

U \u010dlanku pod naslovom. “Kako nastaju serijske ubice”<\/a>, citira se ameri\u010dki serijski ubica Ted Bandi<\/a> i konstatuje kako ti citati “zorno predstavljaju osnovne osobine psihopata : bezosje\u0107ajna osoba koja iskori\u0161tava druge, s tupim emocijama, impulsivnim postupcima i nesposobno\u0161\u0107u da osje\u0107a krivicu ili gri\u017enju savjesti”.<\/p>\n

\u201cNisam znao \u0161to je to \u0161to ljude tjera da budu prijatelji. Nisam znao \u0161to je to \u0161to ljude privla\u010di jedni drugima. Nisam znao \u0161to je u korijenu dru\u0161tvene interakcije.”<\/p>\n

\u201cNe osje\u0107am se krivim ni za \u0161to. \u017dao mi je ljudi koji se osje\u0107aju krivima.\u201d<\/p>\n

\u201cJa sam hladni kreten kojeg uvijek dr\u017ei\u0161 na oku. Nije me briga za te ljude.\u201d<\/p><\/blockquote>\n

“Nisu sve ubice ovih profila psihopate ili sociopate (tj. osobe sa antisocijal nim poreme\u0107ajem li\u010dnosti), niti su svi po\u010dinioci iz ove grupe fizi\u010dki i seksualno zlostavljani tokom njihovog djetinjstva. Nisu sve serijske ubice iste, dakle, postoji manja ili ve\u0107a varijabilnost u njihovim osobinama li\u010dnosti, pona\u0161ajnim obrascima (eng. behavioral patterns) i motivaciji. Kako postoji interindividualna, tako je prisutna i intraindividualna varijabilnost kod ovih po\u010dinilaca. Dakle, oni ne\u0107e po\u010diniti sve zlo\u010dine na identi\u010dan na\u010din, premda se kroz sve zlo\u010dine
\npovla\u010di karakteristi\u010dan ‘potpis’ ovih ubica. Period mirovanja, odnosno neaktivnosti serijskih ubica mo\u017ee se razlikovati od po\u010dinioca do po\u010dinioca, kao i kod samog serijskog ubice, u razli\u010ditim vremenskim ta\u010dkama”, zaklju\u010dujeSelman Repi\u0161ti, autor studije “Kriminalisti\u010dko profiliranje i fenomenologia masovnij, nekontrolisanih i serijskih ubistava”.<\/a><\/p>\n

Repi\u0161ti ka\u017ee da je “nekada te\u0161ko napraviti razliku izme\u0111u masovnih i nekontrolisanih serijskih ubica, te bi ih valjalo smjestiti u jednu kategoriju (razjarene\/podivljale
\nubice), u okviru koje bi se, prilikom profiliranja, nazna\u010dilo da ubica vi\u0161e odgovara masovnom ili nekontrolisanom tipu i objasnilo kako je do\u0161lo do ovakve
\nkarakterizacije”. “Tako\u0111e”, navodi on, “dihotomna klasifikacija serijskih ubica nije dovoljno fleksibilna da bi prerasla u sveobuhvatan okvir za profiliranje serijskih ubica. Stoga me\u0111ukategorija ‘mje\u0161oviti tip'\u2019 mora uvijek biti uzeta u obzir, sa dodatnom zabilje\u0161kom kojom bi bilo konstatovano da serijski ubica eventualno ‘naginje'\u2019 organizovanom, odnosno neorganizovanom tipu”.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Procenat masovnih ubica \u010diji su zlo\u010dini direktno motivisani simptomima mentalnog poreme\u0107aja je oko 16%. To je manji procenat od ubica koje motivi\u0161e mr\u017enja, problemi na poslu ili me\u0111usobni konflikt<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":377175,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-420640","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/420640","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=420640"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/420640\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":420643,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/420640\/revisions\/420643"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/377175"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=420640"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=420640"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=420640"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}