{"id":420621,"date":"2025-01-02T08:23:08","date_gmt":"2025-01-02T07:23:08","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=420621"},"modified":"2025-01-02T08:23:08","modified_gmt":"2025-01-02T07:23:08","slug":"nakon-60-godina-iskljucena-je-arterija-ruskog-plina-za-europu-reakcije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/01\/02\/nakon-60-godina-iskljucena-je-arterija-ruskog-plina-za-europu-reakcije\/","title":{"rendered":"Nakon 60 godina isklju\u010dena je \u2018arterija\u2019 ruskog plina za Europu: Reakcije"},"content":{"rendered":"<p>Izvoz ruskog prirodnog plina u Europu, plinovodima iz sovjetske ere koji prolaze kroz Ukrajinu, zaustavljen je u prvim satima nove godine jer je tranzitni ugovor istekao, a zara\u0107eni Moskva i Kijev nisu uspjeli posti\u0107i dogovor o nastavku protoka.<\/p>\n<p>Ruski energetski div Gazprom priop\u0107io je u srijedu da je izvoz plina preko Ukrajine u Europu zaustavljen u 8 sati po moskovskom vremenu jer je ugovor o tranzitu istekao. To zna\u010di da plin iz ruskih nalazi\u0161ta vi\u0161e ne\u0107e pritjecati u srednju Europu plinovodom Dru\u017eba nakon 60 godina manje-vi\u0161e nesmetane opskrbe.<\/p>\n<p>Ukrajina se sada suo\u010dava s gubitkom od 800 milijuna dolara godi\u0161nje u tranzitnim naknadama iz Rusije, dok \u0107e Gazprom izgubiti blizu 5 milijardi dolara u prodaji plina.<\/p>\n<blockquote>\n<h2>Sa 40 na 8 posto\u2026<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Prije rata, EU je iz Rusije uvozila 40 posto ukupnih potreba za plinom, da bi sada udio pao na osam posto, uz trend smanjenja. Ukrajina je u srijedu priop\u0107ila da je tranzit ruskog prirodnog plina preko njezinog teritorija obustavljen od 7 sati ujutro po lokalnom vremenu, pozivaju\u0107i se na \u201cnacionalnu sigurnost\u201d.<\/p>\n<p>\u201cZaustavili smo tranzit ruskog plina. Ovo je povijesni doga\u0111aj\u201d, poru\u010dio je ministar energetike\u00a0German Galu\u0161\u010denko. Izjava kijevskog ministarstva energetike uslijedila je nakon isteka petogodi\u0161njeg ugovora izme\u0111u Gazproma i ukrajinskog Naftogaza. \u201cRusija gubi svoja tr\u017ei\u0161ta, pretrpjet \u0107e financijske gubitke. Europa je ve\u0107 donijela odluku o odustajanju od ruskog plina\u201d, dodao je.<\/p>\n<p>Ukrajina je bila nepokolebljiva da ne\u0107e produljiti ugovor. Tranzit plina preko Ukrajine \u010dinio je otprilike polovicu ukupnog ruskog izvoza plina plinovodima u Europu. Rusija jo\u0161 uvijek izvozi plin plinovodom Turski tok na dnu Crnog mora. Turski tok ima dvije linije \u2013 jednu za tursko tr\u017ei\u0161te, a drugu za opskrbu potro\u0161a\u010da u srednjoj Europi, uklju\u010duju\u0107i Ma\u0111arsku i Srbiju.<\/p>\n<blockquote>\n<h2>Alternativne opcije<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Prije rata, postojalo je nekoliko ruta kojima je ruski plin stizao u Europu, uni\u0161teni Sjeverni tok bio je plinovod ispod Baltika, dva cjevovoda idu kontinentom, jedan preko Bjelorusije (Jamal) koji je isklju\u010den, drugi preko cijele Ukrajine (Dru\u017eba) koji je isklju\u010den danas, a tre\u0107i ispod Crnog mora, Turski tok. Rusija jo\u0161 uvijek izvozi plin plinovodom Turski tok na dnu Crnog mora. Turski tok ima dvije linije \u2013 jednu za tursko tr\u017ei\u0161te, a drugu za opskrbu potro\u0161a\u010da u srednjoj Europi, uklju\u010duju\u0107i Ma\u0111arsku i Srbiju.<\/p>\n<p>Prije vi\u0161e od deset godina ideja Ju\u017enog toka uklju\u010divala je opciju koja je cijeli Balkan trebao u\u010diniti ovisnim isklju\u010divo o ruskom plinu \u0161to je u kona\u010dnici, uz pritisak SAD-a, dovelo do kona\u010dne uspostave terminala za ukapljeni plin (LNG) na otoku Krku koji Hrvatskoj jam\u010di energetsku stabilnost i \u010dini je va\u017enom energetskom to\u010dkom u regiji.<\/p>\n<p>Ruski \u010delnik Vladimir Putin je pro\u0161log \u010detvrtka izjavio kako nema vremena potpisati novi ugovor o tranzitu plina kroz Ukrajinu te je okrivio tu zemlju \u0161to nije produljila ugovor koji jo\u0161 dovodi plin Slova\u010dkoj, \u010ce\u0161koj i Austriji. Cijene plina na nizozemskom, referentnom europskom tr\u017ei\u0161tu rastu, u utorak su pre\u0161le 49 eura po megawattsatu. Rast je bio konstantan od 16. prosinca kad je cijena bila 40 eura.<\/p>\n<p>Najve\u0107i kupci plina iz Rusije koji sti\u017ee preko Ukrajine su Slova\u010dka, Ma\u0111arska i Austrija. U najte\u017eoj situaciji na\u0107i \u0107e se Slova\u010dka jer nema alternativu za ukrajinski pravac ako se i dalje \u017eeli opskrbljivati ruskim plinom. Ma\u0111arska, me\u0111u ostalim, mo\u017ee sna\u017enije aktivirati prihvat ruskog plina koji u Srbiju sti\u017ee plinovodom Turski tok, a osigurala je i skladi\u0161ne kapacitete u hrvatskom LNG terminalu na Krku, pi\u0161e Jutarnji list. Austrija \u0107e se sna\u017enije okrenuti dobavi iz Italije i Njema\u010dke te se procjenjuje da ne\u0107e imati nikakvih te\u0161ko\u0107a, barem kada je rije\u010d o koli\u010dinama, zamijeniti ruski plinom iz nekih drugih izvora.<\/p>\n<blockquote>\n<h2>Ficov put<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Slova\u010dki proruski \u010delnik\u00a0Robert Fico, jedan od rijetkih saveznika Kremlja unutar EU-a, osudio je odluku Kijeva i kao odgovor otputovao u Moskvu kako bi se sastao s Putinom i razgovarao o tranzitu plina. \u201cPrihva\u0107anje jednostrane odluke ukrajinskog predsjednika potpuno je iracionalno i pogre\u0161no\u201d, pisao je Fico Bruxellesu, isti\u010du\u0107i \u201cveliki financijski u\u010dinak u kompliciranom gospodarskom razdoblju\u201d. Slova\u010dki premijer zaprijetio je prekidom opskrbe elektri\u010dnom energijom koja je Ukrajini o\u010dajni\u010dki potrebna je je njezina vlastita energetska infrastruktura o\u0161te\u0107ena gotovo trogodi\u0161njim sustavnim ruskim bombardiranjem. Na to je odmah reagirala Var\u0161ava, nude\u0107i pove\u0107anje izvoza elektri\u010dne energije Kijevu. \u010ce\u0161ka je, s druge strane, poru\u010dila da je spremna pomo\u0107i Slova\u010dkoj kako bi osigurala stabilnu opskrbu.<\/p>\n<p>Sve to je potaknulo\u00a0Volodimira Zelenskog, ukrajinskog predsjednika, da optu\u017ei Fica da poma\u017ee Putinu da \u201cfinancira rat i oslabi Ukrajinu\u201d. \u201cFico uvla\u010di Slova\u010dku u poku\u0161aje Rusije da izazove vi\u0161e patnje za Ukrajince\u201d, rekao je ukrajinski predsjednik.<\/p>\n<p>Ma\u0111arski premijer\u00a0Viktor Orb\u00e1n\u00a0iznio je ranije plan prema kojem plin, nakon ulaska u plinovod Dru\u017eba, ne bi bio ruski nego vlasni\u0161tvo zemlje\/tvrtke koja ga kupuje. Razmatrala se mogu\u0107nost da bi tako tekao azerbajd\u017eanski plin. Budu\u0107i da u tom slu\u010daju Rusija ne bi imala nikakve koristi od tog posla, upitno je bi li taj plin do\u0161ao do kupca jer se plinovod mo\u017ee na\u0107i pod ruskom vatrom. Orb\u00e1n se nada da ne\u0107e ako plin bude ma\u0111arski, no cijene osiguranja bi porasle u nebo \u0161to cijeli posao \u010dini neisplativim. No, Ma\u0111arska se, preko Srbije, povezala na Turski tok.<\/p>\n<p>Moldavija, nekada dio Sovjetskog Saveza, jedna je od najte\u017ee pogo\u0111enih zemalja. Ka\u017ee da \u0107e sada morati uvesti mjere za smanjenje potro\u0161nje plina za tre\u0107inu i proglasila je 60-dnevno izvanredno stanje. Velik dio elektri\u010dne energije proizvodi u elektrani na ruski plin.<\/p>\n<blockquote>\n<h2>Europska komisija: Mo\u017eemo se nositi s prekidom dotoka ruskog plina<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Europska komisija umanjila je utjecaj obustave izvoza ruskog plina u Europu preko Ukrajine danas rekav\u0161i da je to bilo o\u010dekivano, Austrija i Slova\u010dka su objavile da su spremne na promjene, a moldavsko Pridnjestrovlje objavilo je da je ukinulo isporuku tople vode i grijanja korisnicima.<\/p>\n<p>\u201cEuropska plinska infrastruktura dovoljno je fleksibilna za opskrbu srednje i isto\u010dne Europe plinom neruskog podrijetla alternativnim rutama\u201d, rekao je glasnogovornik Europske komisije. \u201cOsna\u017eena je zna\u010dajnim novim kapacitetima uvoza LNG-a od 2022\u201d, prenosi Reuters.<\/p>\n<p>Preostali europski kupci ruskog plina preko Ukrajine, poput Slova\u010dke i Austrije, dogovorili su alternativnu opskrbu. Austrijska vlada objavila je u srijedu da\u00a0je zemlja\u00a0spremna za zavr\u0161etak\u00a0ugovora o tranzitu plina izme\u0111u Rusije i Ukrajine i da se opskrba zemlje nastavlja iz drugih izvora kao \u0161to su to\u010dke za napajanje u Njema\u010dkoj ili Italiji i iz skladi\u0161ta.<\/p>\n<p>\u201cNapravili smo doma\u0107u zada\u0107u i bili smo dobro pripremljeni za ovaj scenarij\u201d, rekla je austrijska ministrica energetike Leonore Gewessler u izjavi. \u201cAustrija vi\u0161e ne ovisi o plinu iz Rusije \u2013 i to je dobro\u201d, dodala je.<\/p>\n<p>Zaustavljanje tranzita plina kroz Ukrajinu imat \u0107e \u201cdrasti\u010dan\u201d utjecaj na zemlje Europske unije, ali ne i na Rusiju, ustvrdio je u srijedu slova\u010dki premijer Robert Fico. Proruski slova\u010dki \u010delnik opetovano je upozoravao\u00a0da bi\u00a0prekid tranzita ko\u0161tao Slova\u010dku stotine milijuna eura izgubljenih tranzitnih prihoda i vi\u0161ih naknada za uvoz drugog plina, te tvrdio da bi to tako\u0111er dovelo do rasta cijena plina i elektri\u010dne energije u Europi.<\/p>\n<p>Glavni slova\u010dki uvoznik plina SPP objavio je da \u0107e kupnja plina u 2025. iz neruskih izvora ko\u0161tati dodatnih 90 milijuna eura uglavnom zbog naknada za tranzit. SPP je u priop\u0107enju rekao da se pripremio za situaciju i da \u0107e sve svoje kupce opskrbljivati \u200b\u200balternativnim pravcima, uglavnom cjevovodima iz Njema\u010dke i Ma\u0111arske, ali \u0107e se suo\u010diti s dodatnim tro\u0161kovima tranzitnih naknada. Slova\u010dki operator tranzitnog plinovodnog sustava Eustream objavio je da je protok prirodnog plina iz Ukrajine u Slova\u010dku kroz cjevovod koji se koristi za otpremu ruskog plina u Europu zaustavljen\u00a0u srijedu.<\/p>\n<blockquote>\n<h2>U Pridnjestrovlju isklju\u010deno grijanje<\/h2>\n<\/blockquote>\n<p>Odcijepljena moldavska regija Pridnjestrovlje\u00a0prekinula je u srijedu opskrbu ku\u0107anstava\u00a0grijanjem i toplom vodom, izvijestila je ruska novinska agencija RIA, nakon \u0161to je Rusija prestala isporu\u010divati \u200b\u200bplin preko Ukrajine.<\/p>\n<p>Samoprogla\u0161ena Pridnjestarska moldavska republika je proruski entitet koji se odvojio od ostatka Moldavije nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. Primao je ruski plin preko Ukrajine, ali je ta ruta opskrbe prekinuta\u00a0u srijedu s istekom ugovora o tranzitu izme\u0111u dviju zara\u0107enih zemalja.<\/p>\n<p>RIA je citirala lokalnu energetsku tvrtku Tirasteploenergo koja je rekla da su isklju\u010denja grijanja stupila na snagu u 7 ujutro po lokalnom vremenu, ali su neki objekti poput bolnica izuzeti. Stanovnike je pozvala da se toplo odijevaju, okupe \u010dlanove obitelji u jednoj sobi, objese deke ili debele zavjese preko prozora i balkonskih vrata te koriste elektri\u010dne grijalice. \u201cZabranjeno je koristiti plinske ili elektri\u010dne pe\u0107i za grijanje stana \u2013 to mo\u017ee dovesti do tragedije\u201d, ka\u017eu u tvrtki.<\/p>\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"RfzwtfFi25\"><p><a href=\"https:\/\/www.geopolitika.news\/vijesti\/nakon-60-godina-iskljucena-je-arterija-ruskog-plina-za-europu-reakcije\/\">Nakon 60 godina isklju\u010dena je &#8216;arterija&#8217; ruskog plina za Europu: Reakcije<\/a><\/p><\/blockquote>\n<p><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Nakon 60 godina isklju\u010dena je &#8216;arterija&#8217; ruskog plina za Europu: Reakcije&#8221; &#8212; Geopolitika News\" src=\"https:\/\/www.geopolitika.news\/vijesti\/nakon-60-godina-iskljucena-je-arterija-ruskog-plina-za-europu-reakcije\/embed\/#?secret=cCNeBa8pI7#?secret=RfzwtfFi25\" data-secret=\"RfzwtfFi25\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prije rata, EU je iz Rusije uvozila 40 posto ukupnih potreba za plinom, da bi sada udio pao na osam posto, uz trend smanjenja<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":354082,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-420621","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/420621","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=420621"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/420621\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":420624,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/420621\/revisions\/420624"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/354082"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=420621"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=420621"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=420621"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}