{"id":420474,"date":"2025-01-01T06:21:24","date_gmt":"2025-01-01T05:21:24","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=420474"},"modified":"2025-01-01T06:21:24","modified_gmt":"2025-01-01T05:21:24","slug":"podsecanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2025\/01\/01\/podsecanja\/","title":{"rendered":"Podse\u0107anja"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Pi\u0161e: Svetlana Slap\u0161ak<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Pobuna mladih danas podse\u0107a na pobunu mladih \u201968. pre svega po reakciji sredine, naro\u010dito one kontrolisane: va\u0161e je deco da studirate i u\u010dite, a ne da se bunite. No tada je to bio kontrolisani odgovor jednog stabilnog dru\u0161tva sa jasnom hijerarhijom mo\u0107i, a danas je to kontrolisani odgovor dru\u0161tva u rasulu sa haoti\u010dnom, kapilarnom mo\u0107i koja nema nikakvog autoriteta \u2013 sem nasilja. Po \u0161kolama i fakultetima ve\u0107ini je jasno da je njihovo da se bune, jer vi\u0161e nema nijedne druge linije odbrane. Vi ste, deco, jedini koji jo\u0161 ne\u0161to mo\u017eete da uradite. I upravo zato treba se nekih stvari podsetiti, da nijedno sletanje ne bude pad.<\/p>\n<p>Kalendar je uvek neprijatelj revolucije: te praznici, te raspusti, te zimovanje, te letovanje, te upisi, te ispiti, te matura, te diploma\u2026 Po\u0161tovati kalendar je ve\u0161tina koja se u mnogim pobunama razvila, mogu\u0107na su prilago\u0111avanja, kompromisi, pa i prisila, ako je potrebna. Masovna pauza u pobuni mo\u017ee biti odli\u010dna strategija, igra sa kalendarom mo\u017ee biti iskori\u0161\u0107ena za najvi\u0161i cilj \u2013 promenu \u0161kolskog sistema u okviru promene dru\u0161tva, a na osnovu prakse isprobane za vreme pobune. I ni\u0161ta nije bolje od proveravanja sopstvenih ciljeva na novim preprekama. \u0160ta bi u dana\u0161njim okolnostima zapravo bila revolucija? Na osnovu mnogih izjava, usmenih i napisanih, realni povod bio je kap preko ruba, a ciljevi su op\u0161tedru\u0161tveni: normalizacija \u017eivota, pravna dr\u017eava u svim granama vlasti, istrebljivanje korupcije \u2013 bar na dr\u017eavnom nivou, vi\u0161e jednakosti u svemu, posebno u zdravstvu i \u0161kolstvu, zabrana govora mr\u017enje i klini\u010dke ludosti u javnosti (sa ukidanjem infektivnih medija), socijalna za\u0161tita, za\u0161tita svih manjina, razumna spoljna politika. Otprilike polovina su zahtevi istorijskih revolucija prethodna dva veka, druga polovina su zahtevi koji su sasvim nerevolucionarni \u2013 pre svega oni najva\u017eniji, koji zahtevaju normalizaciju: ta zna\u010di i efikasnu birokratiju, i stabilne dr\u017eavne slu\u017ebe, i gra\u0111anske, ako ne i malogra\u0111anske vrednosti: mir, udobnost, zadovoljenje osnovnih potreba. Dru\u0161tvo je toliko utonulo u blato da minimalni standardi izgledaju kao utopija. Revolucija, ruku na srce, izgleda sumnjivo konzervativna\u2026 No zabrinutost je suvi\u0161na: u normalizovanom dru\u0161tvu kultura \u0107e se ve\u0107 pobrinuti da niko ne zaspi u novoj udobnosti. Utopija na globalnom nivou ne\u0161to je neuporedivo opasnije.<\/p>\n<p>Zato se vratimo doma\u0107em, mo\u017eda mogu\u0107nom mehuri\u0107u, dru\u0161tvu koje se zahteva. Na pobunu ne reaguje samo pobesnela vlast: tu su i pristalice! Jedni, ljubitelji i ljubljeni sada\u0161njeg sistema, daju izjave koje ne zna\u010de ni\u0161ta, i samo najzaljubljeniji mogu da ih tuma\u010de kao podr\u0161ku; drugi, koji su se suvi\u0161e u\u017eiveli u \u0161arenu la\u017eu, kle\u010de ili \u010du\u010de; popovi, kao i obi\u010dno, tu su da teolo\u0161ki objasne nu\u017enost vlasti koja god je, dok je; i kona\u010dno, eto nam i o\u010deva naroda, da donesu kona\u010dnu odluku o tome \u0161ta je srpstvu i njima u \u0161kripcu najpotrebnije. Najozbiljniji primer je izvesno lik koji se rado pojavljuje sa tradicionalnom srpskom kapom \u0160erloka Holmsa, Matija Be\u0107kovi\u0107. Prvo je u nekada\u0161nje dru\u0161tvo knji\u017eevnika uveo mu\u0161ke autore koji su znali skoro sva slova azbuke i skoro sve pade\u017ee, onda je po sli\u010dnom kriterijumu punio SANU. Pred rat i tokom rata snabdevao je borbenim izjavama svakoga ko je onako iskreno za\u017eeleo da zakolje kom\u0161iju, siluje mu \u017eenu i odveze sve elektri\u010dne aparate. Tokom rata izrekao je mnoge jake i skupe re\u010di na Novom groblju, ali samo uglednim nacionalistima, od kojih nijedan nije pao na bojnom polju. Davne \u201968. zalazio je u dvori\u0161te Filozofskog fakulteta da prodaje viceve, ali javno nije govorio. A i za\u0161to bi, to su ionako bili studenti-idealisti, koji su hteli jednakost, blagostanje za sve i slobodu izra\u017eavanja, \u010duvao se za bolje prilike i bolju nadoknadu za pravu stvar, nacional-patriotizam. I do\u010dekao ih je \u2013 rascvetao se kao smrdljevak u junu na prozoru junaka koji je uveo nacionalizam kao jedinu ideologiju. Nekada\u0161nji ratni hu\u0161ka\u010d se uspe\u0161no provukao kroz kraj Milo\u0161evi\u0107a, bio je bogme i protiv njega, a i sad je krajnji trenutak da se oslobodi od Vu\u010di\u0107a i da nacionalizam povede u novu fazu. Bilo bi sasvim zadovoljavaju\u0107e da na tom putu zastane, ali ne me\u0111u \u0111acima i studentima.<\/p>\n<p>Revolucija proizvodi nove mlade voditelje, kreativce, diplomate i savesne slu\u017ebenike, ali uvek se deo \u0161ljama provu\u010de sa njom. Uvek su tu i mladi karijeristi. Jedini na\u010din odbrane je o\u010duvanje kriterijuma, kada se jedanput uspostave. I podse\u0107anje, kada se u\u010dini da je pobeda na dohvat ruke. No ni\u0161ta nije dragocenije od pobune same, od sre\u0107e\/vremena zajedni\u010dkog razumevanja.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/pescanik.net\/podsecanja-2\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Pe\u0161\u010danik.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Revolucija proizvodi nove mlade voditelje, kreativce, diplomate i savesne slu\u017ebenike, ali uvek se deo \u0161ljama provu\u010de sa njom. Uvek su tu i mladi karijeristi<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":403838,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-420474","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/420474","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=420474"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/420474\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":420477,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/420474\/revisions\/420477"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/403838"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=420474"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=420474"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=420474"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}