Tu\u017eila\u010dka organizacija napredovala je u prethodne dvije godine, \u0161to se prije svega odnosi na obrazlaganje odluka Tu\u017eila\u010dkog savjeta (TS) koje su sada ve\u0107inom dobro elaborirane, pokazuje izvje\u0161taj Akcije za ljudska prava (HRA) o radu TS-a za pro\u0161lu i ovu godinu.<\/p>\n
Kako je saop\u0161teno iz HRA-a, \u010detvrti izvje\u0161taj te nevladine organizacije (NVP) o radu TS-a pokazuje da je u tu\u017eila\u010dkoj organizaciji zabilje\u017een napredak, naro\u010dito u odnosu na ono \u0161to je objavljeno u izvje\u0161taju iz 2022. godine.<\/p>\n
\u201eTo se, prije svega, odnosi na obrazlaganje odluka tog tijela koje su sada ve\u0107inom dobro elaborirane\u201c, ka\u017ee se u saop\u0161tenju.<\/p>\n
Navodi se da je analizom utvr\u0111eno da je samo u ovoj godini Tu\u017eila\u010dki savjet odlu\u010dio o 42 izbora i napredovanja putem obrazlo\u017eenih odluka.<\/p>\n
\u201eOd 85 tu\u017eilaca koliko ih je radilo na kraju pro\u0161le godine, sada je 114 aktivnih, a po\u010detkom 2025. godine bi trebalo da bude anga\u017eovano jo\u0161 \u010detvoro\u201c, dodaje se u saop\u0161tenju.<\/p>\n
Vrhovni dr\u017eavni tu\u017eilac Milorad Markovi\u0107 je, tokom predstavljanja analize, kazao da to govori da \u0107e do kraja sljede\u0107e godine dosti\u0107i broj tu\u017eilaca koji je bio blizu onom broju koji je predvi\u0111en za rad u tu\u017eila\u0161tvima.<\/p>\n
On je podsjetio da je neophodan broj tu\u017eilaca za rad 141.<\/p>\n
Iz HRA su kazali da je analizom uo\u010den odliv kadra.<\/p>\n
Kako su naveli, u posljednje tri godine \u010dak \u010detvrtina dr\u017eavnih tu\u017eilaca oti\u0161la je sa funkcije davanjem ostavke, ali ima mjesta za optimizam jer postoji interesovanje mladih pravnika za ulazak u tu\u017eila\u0161tvo \u2013 na posljednji konkurs se za 11 pozicija prijavilo njih 24.<\/p>\n
Markovi\u0107 je istakao da cilj nije samo popunjavanje radnih mjesta, ve\u0107 anga\u017eovanje kvalitetnog kadra.<\/p>\n
\u201eJedini kriterijum koji je postojao je kriterijum kvaliteta. To sve odluke pokazuju i to je jedini i osnovni princip za sve budu\u0107e javne oglase, za izbore, napredovanje tu\u017eilaca, za izbor rukovodilaca dr\u017eavnih tu\u017eila\u0161tava\u201c, kazao je Markovi\u0107.<\/p>\n
Analizom je konstatovano i da Specijalnom dr\u017eavnom tu\u017eila\u0161tvu (SDT) jo\u0161 nije omogu\u0107eno da se preseli u staru zgradu Vlade, iako je prije vi\u0161e od dvije godine usvojen zaklju\u010dak kojim mu je ta zgrada data na kori\u0161\u0107enje.<\/p>\n
Markovi\u0107 je kazao da su poslali dodatnu urgenciju Vladi da dr\u017eavni organi, prije svega Uprava za imovinu i Ministarstvo urbanizma i prostornog planiranja, budu a\u017eurniji i aktivniji u realizaciji te aktivnosti, jer je neophodno da se rije\u0161e smje\u0161tajni kapaciteti za SDT, ali i za Vi\u0161e tu\u017eila\u0161tvo u Podgorici.<\/p>\n
On je istakao i da imaju komunikaciju sa izvr\u0161nom vla\u0161\u0107u, ali i lokalnim upravama, kako bi osnovna dr\u017eavna tu\u017eila\u0161tva u Pljevljima, Ro\u017eajama i u Baru dobila adekvatan prostor za rad.<\/p>\n
Ministar pravde Bojan Bo\u017eovi\u0107 kazao je da ne mogu sve probleme tu\u017eila\u0161tava rije\u0161iti za godinu, pa ni onaj koji se ti\u010de manjka prostora, ali i da s pravom mo\u017ee da kritikuje izvr\u0161nu vlast iz koje dolazi.<\/p>\n
\u201eNedopustivo je da ovoliko dugo vremena nismo rije\u0161ili pitanje prostornih kapaciteta. Prije svega za SDT i Specijalno policijsko odjeljenje (SPO)\u201c, rekao je Bo\u017eovi\u0107.<\/p>\n
On je dodao da se nada da \u0107e to uraditi u \u0161to je mogu\u0107e kra\u0107em periodu i da \u0107e opet rije\u0161iti to preseljenje Ministarstva pravde kako bi te prostorije ustupili Dr\u017eavnom tu\u017eila\u0161tvu.<\/p>\n
Izvje\u0161taj pokazuje da je Tu\u017eila\u010dki savjet u pro\u0161loj godini razmotrio 199 pritu\u017ebi, a u ovoj \u010dak 204. I to nijesu sve odluke koje je donio.<\/p>\n
Direktorica HRA Tea Gorjanc Prelevi\u0107 kazala je da obim posla ukazuje na istu stvar kao kod Sudskog savjeta, da treba ozbiljno razmotriti profesionalizaciju funkcije bar nekih \u010dlanova.<\/p>\n
O nedostaju\u0107im \u010dlanovima Tu\u017eila\u010dkog savjeta govorio je autor analize advokat Veselin Radulovi\u0107.<\/p>\n
On je preporu\u010dio da se po hitnom postupku izaberu dva \u010dlana, ali po starom zakonu, ne kako je odlu\u010dio skup\u0161tinski Odbor za politi\u010dki sistem, pravosu\u0111e i upravu koji je, po odredbama novog zakonskog rje\u0161enja, od Advokatske komore zatra\u017eio ime kandidata za poziciju u Savjetu.<\/p>\n
\u201eNegdje je logi\u010dno i sasvim prirodno da se nedostaju\u0107i \u010dlanovi biraju na isti na\u010din kao i oni koje treba da zamijene. Ako se postupak sprovede onako kako je to inicirao Odbor za politi\u010dki sistem, onda \u0107emo imati Savjet koji je djelimi\u010dno izabran po starom zakonu, a djelimi\u010dno po izmjenama zakona\u201c, kazao je Radulovi\u0107.<\/p>\n
Predstavnik Advokatske komore Andrej Raspopovi\u0107, govore\u0107i u vezi sa njihovim obavezama kada je predlaganje kandidata u pitanju, kazao je da Zakon ne propisuje da oni raspi\u0161u konkurs.<\/p>\n
\u201eKako da mi izaberemo jednog \u010dlana? Da samoinicijativno odlu\u010dimo i ka\u017eemo \u2013 to je na\u0161 predstavnik i on direktno prolazi\u201c, naveo je Raspopovi\u0107.<\/p>\n
Sekretarka Odbora za politi\u010dki sistem, pravosu\u0111e i upravu Slavica Mirkovi\u0107 pojasnila je da Komora treba da objavi javni poziv i da ih o imenu kandidata obavijesti, nakon \u010dega \u0107e ta informacija biti proslije\u0111ena plenumu.<\/p>\n
Kona\u010dnu rije\u010d o njemu \u0107e, kako je kazala Mirkovi\u0107, dati poslanici.<\/p>\n
Izvje\u0161taj HRA pokazuje da se u odnosu na ocjenjivanje tu\u017eilaca, praksa tako\u0111e promijenila nabolje.<\/p>\n
Zaklju\u010deno je da \u201evi\u0161e nisu svi dr\u017eavni tu\u017eioci ocjenjeni samo odli\u010dnim ocjenama\u201c.<\/p>\n
Uz HRA su ocijenili da treba nastaviti rad na Zakonu o Dr\u017eavnom tu\u017eila\u0161tvu i u toj oblasti.<\/p>\n
\u201eZakonom propisati da se kvalitet rada dr\u017eavnih tu\u017eilaca ocjenjuje na osnovu usvojenih ili odbijenih predloga o odre\u0111ivanju i produ\u017eenju pritvora, usvojenih pritu\u017ebi o odbacivanju krivi\u010dne prijave, pravnosna\u017enih presuda redovnih sudova, kao na osnovu broja osu\u0111uju\u0107ih presuda i usvojenih \u017ealbi\u201c, kazao je Radulovi\u0107.<\/p>\n
Markovi\u0107 je kazao da privode kraju odre\u0111ivanje kriterijuma za ocjenjivanje tu\u017eilaca, s tim da je konstatovao i da je te\u0161ko ocijeniti kako tu\u017eilac postupa.<\/p>\n
Tu\u017eiteljka Danka \u017divkovi\u0107 kazala je da rad tu\u017eilaca u mnogome ne zavisi samo od njih.<\/p>\n
\u201eDosta parametara rada tu\u017eilaca zavisi od suda. I u pogledu potvr\u0111ivanja optu\u017enica i drugih odluka. To su neke stvari koje treba imati u vidu\u201c, kazala je \u017divkovi\u0107eva.<\/p>\n
Tu\u017eiteljka \u0110aleti\u0107 smatra da treba da postoje posebni kriterijumi za ocjenjivanje tu\u017eilaca, ali da neka od uputstava, koje ve\u0107 postoje, mogu da im budu od pomo\u0107i u radu.<\/p>\n
\u201eMi smo u normativnoj komisiji razgovarali o tome da bi bilo dobro da se uvede obaveza svim tu\u017eiocima da postupaju u skladu sa uputstvima vrhovnog dr\u017eavnog tu\u017eioca. To su uputstva op\u0161teg karaktera\u201c, dodala je \u0110aleti\u0107.<\/p>\n
U saop\u0161tenju se navodi da je, u odnosu na utvr\u0111ivanje odgovornosti dr\u017eavnih tu\u017eilaca za disciplinske prekr\u0161aje i kr\u0161enje etike, osnovna primjedba HRA da rad na Zakonu o Dr\u017eavnom tu\u017eila\u0161tvu koji je bio potreban, nije dovr\u0161en do juna kada je taj zakon usvojen (da bi se dobio IBAR).<\/p>\n
\u201eDisciplinski prekr\u0161aji nisu dovoljno precizirani, tako da i neka ozbiljna kr\u0161enja zakona mogu da pro\u0111u neka\u017enjeno, a i dalje se opisi disciplinskih prekr\u0161aja poklapaju sa kr\u0161enjem etike\u201c, ka\u017ee se u saop\u0161tenju.<\/p>\n
U analizi je konstatovano da u posljednje dvije godine ni u jednom slu\u010daju nije utvr\u0111ena disciplinska odgovornost dr\u017eavnog tu\u017eioca.<\/p>\n
\u010clan Tu\u017eila\u010dkog savjeta Stevo Muk je po pitanju pritu\u017ebi koje se podnose na rad tu\u017eilaca kazao da tu postoji \u201cpraproblem\u201d.<\/p>\n
\u201cIzvori\u0161te nekih na\u0161ih lutanja je vrlo \u0161tura i nedore\u010dena zakonska definicija nadle\u017enosti\u201d, kazao je Muka.
\nMarija Vuksanovi\u0107, iz Savjeta Evrope, pitala je o \u010demu nadle\u017ena komisija tu\u017eilaca treba da odlu\u010duje.<\/p>\n
\u201cKoja je to vrsta i sadr\u017eina pritu\u017ebi po kojima komisija mo\u017ee da odlu\u010duje i ima smisao da odlu\u010duje? A da ne zalaze u zonu eti\u010dke, disciplinske ili krivi\u010dne orgovornosti..\u201d, kazala je Vuksanovi\u0107.<\/p>\n
Jedna od preporuka HRA u vezi sa pritu\u017ebama je da se izmijeni Zakon o Dr\u017eavnom tu\u017eila\u0161tvu u pogledu opisa disciplinskih prekr\u0161aja, \u201ckako bi se obezbijedilo da se oni, s jedne strane, razlikuju od kr\u0161enja Eti\u010dkog kodeksa, a sa druge, da se obezbijedi sankcionisanje propusta koji dovode do \u0161tetnih posljedica po ostvarivanje pravde\u201c.<\/p>\n
Izvje\u0161taj je pripremljen u okviru projekta \u201eReformom pravosu\u0111a do vladavine prava\u201c koji HRA sprovodi uz podr\u0161ku regionalnog projekta \u201eSMART Balkans \u2013 Civilno dru\u0161tvo za povezan Zapadni Balkan\u201c, koji implementira Centar za promociju civilnog dru\u0161tva (CPCD) sa partnerima, a finansijski podr\u017eava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norve\u0161ke.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Tu\u017eila\u010dka organizacija napredovala je u prethodne dvije godine, \u0161to se prije svega odnosi na obrazlaganje odluka Tu\u017eila\u010dkog savjeta (TS) koje su sada ve\u0107inom dobro elaborirane, pokazuje izvje\u0161taj Akcije za ljudska prava (HRA) o radu TS-a za pro\u0161lu i ovu godinu.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":283016,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-420211","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/420211","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=420211"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/420211\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":420214,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/420211\/revisions\/420214"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/283016"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=420211"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=420211"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=420211"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}