{"id":420202,"date":"2024-12-28T08:14:18","date_gmt":"2024-12-28T07:14:18","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=420202"},"modified":"2024-12-28T08:14:18","modified_gmt":"2024-12-28T07:14:18","slug":"brzina-kojom-radi-ljudski-mozak","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/12\/28\/brzina-kojom-radi-ljudski-mozak\/","title":{"rendered":"Brzina kojom radi ljudski mozak"},"content":{"rendered":"<p>Unato\u010d nevjerojatnoj slo\u017eenosti ljudskog mozga, nova istra\u017eivanja sugeriraju da njegova brzina obrade daleko zaostaje za njegovim mogu\u0107nostima senzorskog unosa. Neurobiolozi Jieyu Zheng i Markus Meister iz Kalifornijskog instituta za tehnologiju u SAD-u otkrili su da mozak obra\u0111uje informacije brzinom od samo 10 bita u sekundi, odnosno znatno sporije od gigabita u sekundi kojima upravlja periferni \u017eiv\u010dani sustav.<\/p>\n<p>Svakog trenutka izvla\u010dimo samo 10 bitova iz bilijuna koje na\u0161a osjetila primaju i koristimo tih 10 za opa\u017eanje svijeta oko nas i dono\u0161enje odluka. To izaziva paradoks: \u0160to mozak radi da filtrira sve te informacije?, obja\u0161njava Meister.<\/p>\n<p><strong>Nelogi\u010dan nerazmjer<\/strong><\/p>\n<p>Njihova studija, objavljena u \u010dasopisu Neuron, brani zaklju\u010dak da na\u0161i mozgovi rade nevjerojatno sporim tempom, koji rijetko prelazi desetke bitova u sekundi. Zadaci kao \u0161to je rje\u0161avanje Rubikove kocke s povezom preko o\u010diju ili igranje StarCrafta na profesionalnoj razini blisko su uskla\u0111eni s ovom brzinom, zahtijevaju\u0107i otprilike 10 do 12 bitova u sekundi. \u010cak i \u010ditanje privremeno prote\u017ee ograni\u010denje na samo 50 bita u sekundi.<\/p>\n<p>Znanstvenici istra\u017euju disparitet izme\u0111u mo\u017edane obrade vanjskih podra\u017eaja (&#8220;vanjski mozak&#8221;) i unutarnjih izra\u010duna (&#8220;unutarnji mozak&#8221;). To neuralno usko grlo, koje prisiljava obradu s jednom niti, ostaje neobja\u0161njeno. Trenutno razumijevanje nije razmjerno ogromnim dostupnim resursima za obradu i nismo vidjeli nijedan odr\u017eiv prijedlog za ono \u0161to bi stvorilo neuralno usko grlo koje prisiljava na rad s jednom niti, pi\u0161u autori istra\u017eivanja.<\/p>\n<p>Zheng i Meister sugeriraju da spori tempo mozga odra\u017eava ekolo\u0161ku prilagodbu. &#8220;Na\u0161i preci odabrali su ekolo\u0161ku ni\u0161u u kojoj je svijet dovoljno spor da omogu\u0107i pre\u017eivljavanje&#8221;, ka\u017eu. 10-bitni prag mo\u017ee biti dovoljan za okru\u017eenja koja se lagano mijenjaju, \u010dine\u0107i br\u017eu obradu nepotrebnom.<\/p>\n<p>Razumijevanje ograni\u010denja mozga moglo bi utjecati na dizajn umjetne inteligencije, povezuju\u0107i kognitivna uska grla s u\u010dinkovito\u0161\u0107u ra\u010dunala. U najmanju ruku, nagla\u0161ava prednosti promi\u0161ljenog razmi\u0161ljanja korak po korak u modernom svijetu u kojem se \u017eivi brzim tempom.(Izvor: Science Alert)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Unato\u010d nevjerojatnoj slo\u017eenosti ljudskog mozga, nova istra\u017eivanja sugeriraju da njegova brzina obrade daleko zaostaje za njegovim mogu\u0107nostima senzorskog unosa. Neurobiolozi Jieyu Zheng i Markus Meister iz Kalifornijskog instituta za tehnologiju u SAD-u otkrili su da mozak obra\u0111uje informacije brzinom od samo 10 bita u sekundi, odnosno znatno sporije od gigabita u sekundi kojima upravlja periferni \u017eiv\u010dani sustav.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":277777,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-420202","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/420202","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=420202"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/420202\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":420205,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/420202\/revisions\/420205"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/277777"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=420202"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=420202"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=420202"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}