{"id":420022,"date":"2024-12-26T07:54:27","date_gmt":"2024-12-26T06:54:27","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=420022"},"modified":"2024-12-26T07:54:27","modified_gmt":"2024-12-26T06:54:27","slug":"ukrajina-ugasila-njemacki-semafor","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/12\/26\/ukrajina-ugasila-njemacki-semafor\/","title":{"rendered":"Ukrajina ugasila njema\u010dki semafor"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Marijan Vogrinec<\/strong><\/p>\n

Ima li neke zabrinjavaju\u0107e sli\u010dnosti izme\u0111u populisti\u010dkih najava iz bavarskih pivnica prije 100 godina i ve\u0107 neko vrijeme aktualnih \u2013 ne samo AfD-ovih i ne samo u Deutschlandu!?<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ka\u017ee mudar p\u00fbk: tko \u0107e puno, ne\u0107e dugo, \u0161to \u2013 primijenjenu i na (biv\u0161u?) ekonomsku, politi\u010dku i inu tzv. lokomotivu Unije, pa i \u0161ire Europe \u2013 zna\u010di da najprije treba\u0161 dobro promisliti te onda sko\u010diti i viknuti hop. Da je, je li, tako postupio \u201ecrveni\u201c njema\u010dki kancelar Olaf Scholz (SPD) prije cca tri godine ili ne\u0161to manje, jo\u0161 je bilo vremena, a zadihan u probidenovskoj ga proturusko-sankcijskoj utrci nije ga iskoristio, Ukrajina mu sada ne bi tako naprasno ugasila vladaju\u0107u tzv. semafor koaliciju. Njema\u010dkoj vladi \u201ecrvenog\u201c SPD-a, \u201e\u017eute\u201c Liberalno-demokratske (FDP) i stranke Zelenih je Bundestag okrenuo palac dolje s 394 zastupni\u010dka glasa (od ukupno 717), 207 protiv smjene i 116 uzdr\u017eanih. To zna\u010di da je time aktivirano raspu\u0161tanje parlamenta pa \u0107e, je li, njema\u010dki predsjednik Frank-Walter Steinmeier raspisati prijevremene izbore. Najvjerojatnije za 23. velja\u010de 2025. godine.<\/p>\n

Scholzova smjena jednog koalicijskog ministra formalno je bila iskra \u0161to je izazvala kurzschluss u koalicijskom semaforu, no uzroci su znatno slo\u017eeniji i se\u017eu u nagomilane ekonomske i \u017eivotnostandardne posljedice uzrokovane dobrim dijelom, ako ne i presudno, Scholzovim pristajanjem uz proma\u0161enu i enormno skupu praksu proameri\u010dkoga tzv. kolektivnog Zapada \u201ebaciti Rusiju Vladimira Vladimirovi\u010da Putina na razvojna koljena ratom u Ukrajini\u201c. Izbaciti opet rastu\u0107u svjetsku nuklearnu velesilu iz globalne politi\u010dke, ekonomske, vojne i geostrate\u0161ke konkurencije, \u0161to se nije dogodilo. Ali se jesu u zemljama EU-a i svijetu dogodile inflacija, prehrambena i energetska kriza, grozni\u010davo naoru\u017eavanje, zastra\u0161uju\u0107a psihoza od Tre\u0107ega (nuklearnog) svjetskog rata\u2026<\/p>\n

U Njema\u010dkoj su se kolateralno, uzro\u010dno-posljedi\u010dno, dogodili recesija, energetska glad zbog politi\u010dki uvjetovana odricanja od jeftinih ruskih resursa u neposrednom susjedstvu, uvo\u0111enja Moskvi 14 paketa tzv. sankcija, stotina milijard\u00e2 eura \u201epomo\u0107i\u201c korumpiranom ukrajinskom re\u017eimu Volodimira Zelenskog u ke\u0161ovini, vojnoj opremi, humanitarnim isporukama, zbrinjavanju ratnih izbjeglica\u2026 Europskoj su tzv. lokomotivi zatrokirale klju\u010dne sastavnice razvojnog mehanizma \u2013 npr. vrlo mo\u0107na automobilska i popratne industrije, zaredali su \u0161trajkovi i otpu\u0161tanja radnika \u2013 pa je Scholzova vlada pribjegavala vatrogasnim intervencijama: od nov\u010danih infuzija gra\u0111anima u \u017eivom blatu inflacije do otkazivanja niza gospodarskih ugovora sa stranim partnerima. \u00c0 propos, samo je Bijednoj Na\u0161oj taj glavni vanjskotrgovinski partner otkazao cca 50 posto ugovora.<\/p>\n

Njema\u010dka \u2013 dramati\u010dno suo\u010dena sa stagnacijom donedavno mo\u0107noga gospodarstva, gladna novih investicija u infrastrukturu i industriju, ali i rastu\u0107im geopoliti\u010dkim te osvetni\u010dkim prijetnjama iz Rusije zbog, je li, Scholzova neodgovornog uvla\u010denja Njema\u010dke u rat u Ukrajini \u2013 dakle, ta Njema\u010dka sada tra\u017ei novog kancelara. Odgovornijeg politi\u010dara koji ju je kadar, ako ve\u0107 ne vratiti na stare pozicije mo\u0107i i razvojne slave, a ono barem pogurati naprijed i obnoviti ponos Nijemaca na svoju zemlju. A to uop\u0107e ne\u0107e biti jednostavno budu\u0107i da novi\/stari ameri\u010dki \u201etrgova\u010dki agent\u201c \u0161to se u drugomu mandatu vra\u0107a 20. sije\u010dnja 2025. u Ovalni ured Bijele ku\u0107e ve\u0107 ima gotov kupoprodajni program za postbidenovski Stari kontinent zbog kojega ve\u0107 neko vrijeme nemirno spavaju novi\/stari lideri na objema adresama u Bruxellesu.<\/p>\n

Zelenski se hvata za slamku i o\u010dajan zbog naprasne propasti svoga tzv. plana pobjede nudi u bescjenje Donaldu Johnu Trumpu rijetke resurse iz ukrajinskoga tzv. obiteljskog zlata i srebra eda bi ga ovaj ostavio u sedlu. Ako ve\u0107 ne na lipicancu, a ono makar na nekakvoj Rosinanti iz seoske staje, \u0161to jama\u010dno \u2013 ne\u0107e i\u0107i. Mo\u017eda je vrijeme za spakirati putne torbe, provjeriti saldo s ra\u010duna na Kajmanskim otocima i pod smjesta \u2013 raspisati izbore za novu, poslijeratnu vlast u uni\u0161tenoj\/raseljenoj Ukrajini. Redovni rok je pro\u0161ao prije skoro godine dana. Gospodari \u017eivota i smrti u tragediji \u0161to je zatrla brat-bratu milijun nedu\u017enih ljudi s obiju strana boji\u0161nice te do\u017eivotno unesre\u0107ila jo\u0161 cca dvaput vi\u0161e napokon imaju polo\u017eiti ra\u010dune.<\/p>\n

Biv\u0161i njema\u010dki kancelar Olaf Scholz tragi\u010dan je lik te neslavne epizode u kojoj nije znao, \u017eelio ili se nije ufao pravodobno re\u0107i bobu bob i popu pop sada je havarijom koalicijskog semafora platio tek prvu i to nepotpunu ratu, a druga jama\u010dno dolazi na naplatu na parlamentarnim izborima 23. velja\u010de 2025. godine. S obzirom na to s kakvim \u0107e se \u201eadutima\u201c pojaviti na njima SPD, izgledi su mu vrlo jadni. Nikakva ih retorika ni pokera\u0161ka mimika ne mogu prodati bira\u010dkom op\u0107instvu kao pobjedni\u010dke, me\u0111utim, u politici, ka\u017eu, vrijedi ona \u2013 nikad ne reci nikad. Budu\u0107i da dugogodi\u0161nji Scholzov politi\u010dki suparnik i vo\u0111a CDU-ovih demokr\u0161\u0107ana Friedrich Merz (69) \u2013 najvjerojatnije izborni pobjednik u velja\u010di 2025. \u2013 jama\u010dno ne\u0107e biti kadar formirati vladu bez koalicijskog partnera, a sna\u017ean pronacisti\u010dki AfD, tvrdi, \u201ene dolazi u obzir\u201c, tzv. velika koalicija CDU-a\/CSU-a sa SPD-om nije isklju\u010dena.<\/p>\n

S Merzom na \u010delu, je li, najstarijim, valjda i najbahatijim i najsenzibilnijim kancelarom u njema\u010dkoj povijesti nakon Konrada Adenauera, prvoga poslije Drugoga svjetskog rata. Ako je vjerovati anketama, nije upitno da \u0107e taj bogati politi\u010dki pragmatik na \u010delu opcije znatno pomaknute udesno, u simbiozi sa sestrinskim CSU-om i radikalniji od Olafa Scholza u vojnoj pomo\u0107i Ukrajini (dopusto bi isporuku njema\u010dkih dalekometnih Taurusa za ga\u0111anje meta u dubini ruskog teritorija), osvojiti u Bundestagu ve\u0107inu mandata. No, izazovi tipa migracija, ekonomije i sigurnosti, na \u010demu pak inzistira radikalna tzv. desnica, kojoj povla\u0111uje u nizu radikalizama, samo su dio pletiva u gordijskom \u010dvoru globalno neurednog stanja u Europi (i \u0161ire) \u0161to zahtijeva o\u0161tar polit-ekonomski ma\u010d, smjelu ruku i novi smjer presijecanja. Scholz nije uspio. Njema\u010dka semafor politika je kiksala do te mjere da \u0107e, osobito tzv. \u017euti i zeleni, jama\u010dno na izborima 23. velja\u010de 2025. do\u017eivjeti potop kao nikad prije.<\/p>\n

\u201eFriedrich Merz\u201c, izvijestili su mediji, \u201eulazi u politi\u010dku arenu u izazovnom vremenu za Njema\u010dku, no njegovo jasno stajali\u0161te, iskustvo u privatnom sektoru i ambicije za politi\u010dku obnovu zemlje omogu\u0107ili bi mu oblikovanje smjera koji \u0107e zadovoljiti mnoge desne glasa\u010de u zemlji. S obzirom na trenutne ekonomske i politi\u010dke nesigurnosti, njegov uspjeh na izborima bi mogao ozna\u010diti novu fazu za njema\u010dku politiku u kojoj bi se socijalne i ekonomske politike moglo sna\u017enije usmjeriti prema tr\u017ei\u0161tu, uz manje vladine intervencije. Upitno je pak koliko bi takav smjer pobolj\u0161ao njema\u010dku ekonomiju i me\u0111unarodnu poziciju Berlina. Merzov put do kancelarskog ureda mogao bi uz to biti obilje\u017een otporima, kako unutar samog CDU-a tako i me\u0111u ostalim politi\u010dkim strankama i bira\u010dima koji se protive njegovim stajali\u0161tima o migracijama i ostalim pitanjima. Osobni mu rejtingnije na bajnim razinama, neki istaknuti \u010dlanovi CDU-a imaju znatno bolju poziciju me\u0111u njema\u010dkim bira\u010dima.\u201c<\/p>\n

To pak \u0161to je Ukrajina \u2013 tamo\u0161nji iznimno iscrpljuju\u0107i rat za proameri\u010dki tzv. kolektivni Zapad i Rusku Federaciju, a katastrofalan za Ukrajince \u2013 ugasio njema\u010dku tzv. semafor kancelariju, pa slova\u010dku proratnu vlast, bacio na koljena Emmanuela Macrona i njegove republikance, pomalo gasi jastreb-retoriku u na sljemenu birokratskog \u010dinovni\u0161tva u Uniji, etc., izabrani 47. ameri\u010dki predsjednik Donald John Trump otvoreno je kazao ne samo to da \u201erat u Ukrajini ima smjesta prestati\u201c nego i to da \u0107e uvesti nova pravila polit-trgova\u010dke igre (ve\u0107e carine, npr.) s EU-om, s Kinom, ali i Kanadom, Meksikom, etc. To podrazumijeva i novi odnos prema NATO-u. Europa, pa i sama Njema\u010dka, kakvi jesu da jesu \u2013 politi\u010dki, ekonomski i obrambeno nisu konkurentni SAD-u i Aziji kao \u0161to bi mogli i morala biti \u2013 egzistencijalno ovise o tzv. partnerstvu s Amerikom, pa je na neki na\u010din razumljiva Merzova zabrinutost za stabilnost tzv. transatlantskih odnosa.<\/p>\n

Mo\u017eebitan budu\u0107i njema\u010dki kancelar Friedrich Merz, zagovornik liberalne ekonomije i me\u0111unarodnih odnosa na tim temeljima, jo\u0161 dr\u017ei njema\u010dko-ameri\u010dko partnerstvo klju\u010dnim za sigurnost, ekonomski i ini oporavak svoje zemlje, iako je u prvom Trumpovu mandatu u Bijeloj ku\u0107i kritizirao njegovu carinsku politiku prema Uniji i Njema\u010dkoj. A \u0161to \u0107e sada, jer Trump najavljuje jo\u0161 o\u0161trije mjere radi za\u0161tite ameri\u010dke konkurentnosti na svim razinama te hitan prekid ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku. Ne\u0161to sasvim druk\u010dije od Merzovih stajali\u0161ta. On, pi\u0161e The Washington Post, puno ratobornije od Olafa Scholza podr\u017eava Ukrajinu u ratu protiv Rusije, ali i Izraelski genocid nad Palestincima i \u017eidovsku protuarapsku averziju: \u201eZagovara slanje oru\u017eja izraelskoj vladi i odbacuje kritike politike Benjmina Netanyahua u sukobu s Hamasom u Gazi.<\/p>\n

S obzirom na pove\u0107ane napetosti u Europi, njegovu politi\u010dku poziciju bi mogla dodatno oblikovati pitanja o vojnoj potro\u0161nji i ulaganja u doma\u0107e gospodarstvo koje stagnira\u201c. Scholzov je vicekancelar Robert Habeck jo\u0161 prije koju godinu zavapio u jednom intervjuu regionalnomu mediju kako \u201enjema\u010dki prijatelji (SAD, op. a.) zara\u010dunavaju mojoj zemlji neprijateljske cijene\u201c, pa\u2026 Naime, energetski se gladna i \u017eedna Njema\u010dka na nagovor dementnog ameri\u010dkog predsjednika Josepha Robinette \u201eJoe\u201c Bidena, Jr. bila u sklopu tzv. sankcija Moskvi odrekla jeftinih ruskih energenata, jer je \u201eRusija ni\u010dim izazvana napala Ukrajinu\u201c (sic transit). Do danas nije, je li, otkriveno tko je razorio rusko-njema\u010dki megaplinovode Sjeverni tok 1 i 2 na dnu Balti\u010dkog mora u blizini Danske, koji je opskrbljivao zapadnu Europu vitalno va\u017enim energentom za industriju i ku\u0107anstva.<\/p>\n

Jest da je Joe Biden dva-tri mjeseca ranije prepotentno najavio uni\u0161tenje toga skupog i iznimno va\u017enoga dobavnog pravca za Stari kontinent, ali\u2026 Vi\u0161estruko skuplji energenti iz (pro)ameri\u010dkih izvora, znatno uve\u0107ani tro\u0161kovi svekolike tzv. ratne i ine pomo\u0107i Ukrajini i ratnohu\u0161ka\u010dka politika SAD\/EU\/NATO-a su osobito od po\u010detka 2022. godine kobno utjecale na njema\u010dko gopodarstvo, inflaciju strovalile u recesiju te uzrokovali opasan pad \u017eivotnog standarda milijuna tzv. obi\u010dnih\/malih Nijemaca. Scholzova kancelarija \u010dak ni vatrogasnim mjerama financijske pomo\u0107i stanovni\u0161tvu (u najkriti\u010dnijem trenutku i 3000 eura po osobi), kamoli gospodarstvu, nije uspjela amortizirati rastu\u0107i nered.<\/p>\n

Na rastu\u0107em je masovnom nezadovoljstvu pronacisti\u010dka tzv. desnica (npr. Alternative f\u00fcr Deutschland \u2013 AfD) grabe\u017eno skupljala i jo\u0161 skuplja bira\u010dke bodove. Poznato iz njema\u010dkih 1930-ih godina? Itekako. AfD i dalje prijete\u0107i raste, ba\u0161 kao i ekstremizam te vrsti u inim EU zemljama tzv. prve brzine (Francuskoj, Italiji, Nizozemskoj, Skandinaviji\u2026). Opasan je za Njema\u010dku i cijelu Europu. Vi\u0161e nije tajna, AfD \u0107e biti druga politi\u010dka snaga u Bundestagu zahvaljuju\u0107i upravlja\u010dkoj neodgovornosti crveno-\u017euto-zelene vlasti, koja se kompromitirala na gospodarskim i pitanjima \u017eivotnog standarda tzv. obi\u010dnih\/malih Nijemaca. Politi\u010dki analiti\u010dar \u017darko Puhovski je kazao u HTV-ovu \u201eStudiju 4\u201c da \u201estanje u Njema\u010dkoj nije lo\u0161e kao za vrijeme Weimarske Republike, ali je nedvojbeno da se radikalna desnica probila u mainstream. Njema\u010dka je bila europski problem kada se u njoj zao\u0161travao osje\u0107aj nesigurnosti, ali sada to nije tako radikalno kao krajem \u201920-ih i po\u010detkom \u201930-ih godina, no izaziva probleme zbog nestabilne vlasti i \u0161to \u0107e radikalni AfD biti druga najja\u010da stranka.<\/p>\n

Svako izazivanje zbrke ide na ruku radikalima, pogotovo radikalnoj desnici\u201c. Dru\u0161tvenim mre\u017eama upravo kru\u017ei anegdota o djevojci i njezinu mladi\u0107u kojima je blagajnica u trgovini oduzela \u010detvrto pakiranje maslaca jer je jednokratna (racionirana) kupnja te namirnice ograni\u010dena na samo tri pakiranja po obitelji. Ako to i jest neslana \u0161ala, zloslutno je indikativna. Scholzova je semafor koalicija sama sebi (is)kopala grob.<\/p>\n

\u00c0 propos, Puhovski ima pravo u usporedbi stanja u Njema\u010dkoj danas te krajem re\u010denih \u201920-ih i po\u010detkom \u201930-ih godina. U praskozorje nacisti\u010dkog ludila u bavarskim pivnicama, \u0161to \u0107e kulminirati Holokaustom te cca 60 milijuna mrtvih u svijetu. Danas ipak nije kao tada jedna cijena pi\u0107a po ulasku u lokal, a znatno vi\u0161a pri podmirenju ra\u010duna jer su cijene dnevno rasle 21 posto. Ili, hiperinflacija od 29.500 posto studenoga 1923. Za pune ta\u010dke sve\u017enjeva novca se moglo kupiti dva kilograma krumpira! Za sat-dva samo kilogram! Banke su tiskale nacionalnu valutu u apoenima i od nekoliko milijard\u00e2 maraka, \u0161to neki nisu znali ni pro\u010ditati, pa\u2026<\/p>\n

Ima li tu neke zabrinjavaju\u0107e sli\u010dnosti izme\u0111u tada\u0161njih populisti\u010dkih, je li, najava iz bavarskih pivnica i ve\u0107 neko vrijeme aktualnih \u2013 ne samo AfD-ovih!? I ne samo u Deutschlandu!?<\/p>\n

Ukrajina ugasila njema\u010dki semafor<\/a><\/p><\/blockquote>\n