{"id":419736,"date":"2024-12-22T13:52:06","date_gmt":"2024-12-22T12:52:06","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=419736"},"modified":"2024-12-22T13:52:06","modified_gmt":"2024-12-22T12:52:06","slug":"hitno-cjelovito-i-trajno-rijesiti-problem-prestanka-funkcije-sudija-ustavnog-suda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/12\/22\/hitno-cjelovito-i-trajno-rijesiti-problem-prestanka-funkcije-sudija-ustavnog-suda\/","title":{"rendered":"Hitno, cjelovito i trajno rije\u0161iti problem prestanka funkcije sudija Ustavnog suda"},"content":{"rendered":"

Autor: Akcija za ljudska prava<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Ustavni sud Crne Gore nije zasnovan na Ustavu i zakonu, jer ga \u010dine i sudije koje vi\u0161e nemaju pravo da obavljaju tu funkciju. Istovremeno, ovim, ve\u0107 biv\u0161im, sudijama, dozvoljava se da u\u010destvuju u radu sjednica Ustavnog suda koje o njihovom prestanku mandata treba da obavijeste predlaga\u010da (Skup\u0161tinu i predsjednika Crne Gore). Dakle, dopu\u0161ta im se da odlu\u010duju o sopstvenim pravima i, u krajnjem, onemogu\u0107avaju izbor novih sudija. Ako se ovaj pravni skandal nastavi, sve sudije Ustavnog suda se jednostavno mogu smatrati i do\u017eivotno vezanim za svoje fotelje, a integritet tog suda sasvim uru\u0161enim.<\/p>\n

Poslednju odluku da razrije\u0161i sutkinju Draganu \u0110uranovi\u0107 koja nema pravo da obavlja funkciju Skup\u0161tina Crne Gore nije donijela u skladu sa postupkom propisanim Ustavom i Zakonom o Ustavnom sudu, jer je postojala odluka Ustavnog suda iz juna da se Skup\u0161tina ne obavje\u0161tava da je ova sutkinja ispunila uslove za penziju. Me\u0111utim, ta odluka Ustavnog suda, koja je ina\u010de grubo kr\u0161enje Ustava Crne Gore, nije regularno donijeta, jer je u njenom dono\u0161enju u\u010destvovala i sama sutkinja o \u010dijem se prestanku funkcije odlu\u010divalo, iako je morala biti izuzeta.<\/p>\n

Temeljno pravno na\u010delo Nemo iudex in causa sua (niko ne mo\u017ee biti sudija u svojoj stvari) va\u017ei i za Ustavni sud Crne Gore. O tome se mora voditi ra\u010duna na sjednici na kojoj \u0107e se naredne nedjelje odlu\u010divati o prestanku funkcije ostalim sudijama Ustavnog suda kojih se to pitanje neposredno ti\u010de i koji se moraju izuzeti iz odlu\u010divanja.<\/p>\n

Akcija za ljudska prava (HRA) ve\u0107 godinama ukazuje da sudijama Ustavnog suda Crne Gore funkcija prestaje u skladu s Ustavom, po istom ustavnom pravilu po kojem je propisano da prestaje i svim drugim sudijama u dr\u017eavi. Ustav Crne Gore u \u010dlanu 154 stav 3 jasno propisuje da sudiji Ustavnog suda funkcija prestaje kad “ispuni uslove za starosnu penziju\u201d (\u010dl. 121 st. 2 isto pravilo propisuje za ostale sudije). Te uslove za penziju propisuje isklju\u010divo Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (ZPIO) i oni podrazumijevaju 65 godina starosti ili 40 godina radnog sta\u017ea. U Ustavu ne pi\u0161e da javna funkcija sudijama Ustavnog suda prestaje “kad im radni odnos prestane po sili zakona” (sa 66 godina), kao \u0161to tvrde sudije tog suda. Takvo stanovi\u0161te, o\u010digledno neutemeljeno u tekstu Ustava, motivisano je isklju\u010divo \u0161to du\u017eim li\u010dnim zadr\u017eavanjem javne funkcije, i to je dovelo do te\u0161kog uru\u0161avanja ustavno pravne za\u0161tite koja je temelj pravnog poretka.<\/p>\n

Dvoje sudija Ustavnog suda je jo\u0161 u maju, odnosno u junu ove godine navr\u0161ilo 65 godina \u017eivota i\/ili 40 godina sta\u017ea i tada su im morale prestati funkcije na osnovu Ustava i ZPIO. Radi se o Budimiru \u0160\u0107epanovi\u0107u i Desanki Lopi\u010di\u0107.<\/p>\n

Da bi sudijama Ustavnog suda funkcije i formalno prestale, potrebno je da o tome Ustavni sud donese odluku, o kojoj obavje\u0161tava Skup\u0161tinu, koja je dr\u017eavni organ ovla\u0161\u0107en da konstatuje prestanak funkcije. Ustavni sud odluku donosi ve\u0107inom glasova svih sudija (\u010dl. 151, st. 1 Ustava), \u0161to zna\u010di da najmanje \u010detiri sudije treba da budu “za” da bi se odluka donijela.<\/p>\n

Me\u0111utim, postavlja se pitanje \u0161ta ako ve\u0107ina od 4 glasa ne mo\u017ee da se postigne, npr. nema dovoljno sudija ili se ne sla\u017eu pa odluku ne mogu da donesu. Ovaj drugi slu\u010daj se ve\u0107 dogodio kada je trebalo odlu\u010diti o prestanku funkcije sudije Dragoljuba Dra\u0161kovi\u0107a, kako su podsjetile Vijesti<\/a>. Tada je sudija u Ustavnom sudu bilo pet, od kojih je troje bilo za tuma\u010denje da funkcija treba da prestaje na osnovu Zakona o radu (Dra\u0161kovi\u0107, Lopi\u010di\u0107, \u0160\u0107epanovi\u0107), a dvojica da treba da prestaje na osnovu ZPIO (Gogi\u0107, Ili\u010dkovi\u0107). Tada je Budimir \u0160\u0107epanovi\u0107, tada\u0161nji predsjednik, na zahtjev Ustavnog odbora Skup\u0161tine, obavijestio taj odbor da odluka nije donijeta i dostavio im informacije o godinama ro\u0111enja i\u00a0 ta\u017ea, pa je Odbor pristupio utvr\u0111ivanju prestanka sudijske funkcije. I sve je pro\u0161lo bez dimnih bombi i bez protivljenja bilo koje politi\u010dke stranke.<\/p>\n

U junu ove godine, prilikom glasanja o tome da li da Skup\u0161tina bude obavije\u0161tena o ispunjavanju uslova za penziju kao obaveznom uslovu za prestanak funkcije sutkinje Dragane \u0110uranovi\u0107 ili ne, rezultat glasanja je bio 4:2<\/a>, i Ustavni sud, naizgled regularno, nije odlu\u010dio da Skup\u0161tina bude obavije\u0161tena da raspi\u0161e konkurs za izbor novog sudije umjesto \u0110uranovi\u0107. Me\u0111utim, u\u00a0 dono\u0161enju te odluke je u\u010destvovala i sama sutkinja \u0110uranovi\u0107, kojoj je dopu\u0161teno da “odlu\u010duje u svojoj stvari”, tj. o tome treba li ona ili ne du\u017ee da ostane na funkciji. Ovo pravo – da odlu\u010duje o primjeni prava u svojoj stvari, nema nijedan drugi sudija, niti bilo ko drugi u dr\u017eavi, pa ne bi smjeli da ga imaju ni sudije Ustavnog suda. To pravilo (Nemo iudex in causa sua) propisano je i \u010dlanom 43 Zakona o Ustavnom sudu.<\/p>\n

\u010cinjenica da ovo pravilo nije primjenjeno na \u0110uranovi\u0107 u junu, a ni ranije, kada je sam o sebi glasao i sudija Dragoljub Dra\u0161kovi\u0107, Ustavnom sudu ne slu\u017ei na \u010dast, uostalom, kao ni pone\u0161to drugo.<\/p>\n

Sjetimo se kako je sutkinja Desanka Lopi\u010di\u0107 27. januara 2020. godine<\/a> postavljena tako\u0111e ve\u0107inskim glasovima \u010detvoro sudija (me\u0111u kojima i njenim) i punih 10 mjeseci zadr\u017eana na neustavnoj, izmi\u0161ljenoj, funkciji predsjedavaju\u0107e Ustavnog suda, samo zato \u0161to po drugi put zakonito nije mogla da bude predsjednica tog suda, a u izbornoj godini je o\u010digledno bilo vrlo bitno da na \u010delu suda bude sudija naklonjen vlasti (DPS). Kada je kona\u010dno takvo stanje progla\u0161eno neustavnim, pod pritiskom i Evropske komisije<\/a>, zahtijevali smo mi iz nekoliko NVO<\/a> da sudije koje su takvo neustavno stanje omogu\u0107avale, Desanka Lopi\u010di\u0107, Budimir \u0160\u0107epanovi\u0107, Hamdija \u0160arkinovi\u0107 i Mevlida Muratovi\u0107 podnesu ostavke i da im se onemogu\u0107i da ikada vi\u0161e obavljaju bilo koju javnu funkciju.<\/p>\n

Da zaklju\u010dimo, Akcija za ljudska prava smatra da u junu Ustavni sud nije smio da dozvoli da sutkinja \u0110uranovi\u0107 glasa u svojoj stvari, o pravnom pitanju od koga je neposredno zavisila njena funkcija, jer je na\u010delo Nemo iudex in causa sua temelj pravne civilizacije, a va\u017ei i u Crnoj Gori. Da je tako postupljeno, da je tada izuzeta iz odlu\u010divanja o tome ho\u0107e li joj funkcija prestati u decembru ili ne, odluka o tome ne bi mogla biti donijeta, jer bi odnos glasova bio 3:2, pa je o tome trebalo obavijestiti Skup\u0161tinu, kao u prethodnom slu\u010daju, i omogu\u0107iti Skup\u0161tini, kao i prije, da odlu\u010di o prestanku funkcije (u protivnom bi sudije Ustavnog suda na funkcijama mogle da ostaju i do kraja \u017eivotnog vijeka).<\/p>\n

Me\u0111utim, kako se to nije desilo, i \u0110uranovi\u0107 nije izuzeta, \u010dinjenica je da je odluku da se Skup\u0161tina ne obavje\u0161tava Ustavni sud formalno donio potrebnom ve\u0107inom, pa je \u010dinjenica i da je sada Skup\u0161tina pristupila dono\u0161enju odluke o prestanku sudijske funkcije \u0110uranovi\u0107 bez odluke Ustavnog suda i suprotno ve\u0107inskom stavu Ustavnog suda iskazanom u junu, suprotno Ustavu (\u010dl. 154 st. 3) i Zakonu o Ustavnom sudu (\u010dl. 7). Ipak treba primjetiti da je taj ve\u0107inski stav donijelo \u010dak troje sudija o \u010dijim se funkcijama su\u0161tinski odlu\u010divalo – iako se formalno odlu\u010divalo samo o Dragani \u0110uranovi\u0107, glasali su i Lopi\u010di\u0107 i \u0160\u0107epanovi\u0107, sudije kojima su funkcije u tom trenutku ve\u0107 morale da prestanu. Istu gre\u0161ku ne treba ponavljati. Ustavni sud ne treba da dozvoli da sudije o \u010dijem prestanku funkcije se odlu\u010duje odlu\u010duju u svojoj stvari. Ako nema ve\u0107ine potrebne za dono\u0161enje odluke, onda je na Skup\u0161tini, odnosno predsjedniku Crne Gore da odlu\u010de da li da pokrenu proceduru izbora novih sudija ili ne.<\/p>\n

HRA apeluje da sjednica Ustavnog suda na kojoj \u0107e se odlu\u010divati o pitanju prestanka funkcije sudijama Ustavnog suda 25. decembra bude otvorena za javnost (\u010dl. 7 st. 2, \u010dl. 29 Poslovnika).<\/p>\n

HRA ukazuje da Ustavni sud mo\u017ee organizovati i posebnu javnu raspravu (\u010dl. 45 Zakona o Ustavnom sudu) i u prisustvu istaknutih pravnih stru\u010dnjaka, profesora radnog i ustavnog prava, raspraviti pitanje kada funkcija sudijama Ustavnog suda mora da prestaje, jer je to pitanje o\u010digledno me\u0111u sudijama Ustavnog suda u kontinuitetu izazivalo podjeljena mi\u0161ljenja. (HRA se potrudila da obezbijedi takva mi\u0161ljenja profesora Zorana Ivo\u0161evi\u0107a<\/a> i Vesne Raki\u0107-Vodineli\u0107<\/a>.)<\/p>\n

HRA smatra da prilikom predstoje\u0107e izmjene Ustava (kada je planirano isklju\u010denje ministra pravde iz \u010dlanstva Sudskog savjeta) treba povesti ra\u010duna i o tome da se pravni okvir za prestanak funkcije sudijama Ustavnog suda i redovnih sudova, a i dr\u017eavnim tu\u017eiocima uredi na na\u010din koji obezbje\u0111uje pravnu sigurnost i na\u010delo stalnosti funkcije<\/a> tako da ne zavisi od \u010destih izmjena zakona, kao do sada.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

HRA smatra da prilikom predstoje\u0107e izmjene Ustava treba povesti ra\u010duna i o tome da se pravni okvir za prestanak funkcije sudijama Ustavnog suda i redovnih sudova, a i dr\u017eavnim tu\u017eiocima uredi na na\u010din koji obezbje\u0111uje pravnu sigurnost i na\u010delo stalnosti funkcije tako da ne zavisi od \u010destih izmjena zakona, kao do sada<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":274454,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-419736","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/419736","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=419736"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/419736\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":419739,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/419736\/revisions\/419739"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/274454"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=419736"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=419736"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=419736"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}