{"id":419526,"date":"2024-12-20T05:42:26","date_gmt":"2024-12-20T04:42:26","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=419526"},"modified":"2024-12-20T05:42:26","modified_gmt":"2024-12-20T04:42:26","slug":"licemjerje-fifa-e","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/12\/20\/licemjerje-fifa-e\/","title":{"rendered":"\u200bLicemjerje FIFA-e"},"content":{"rendered":"<blockquote><p><strong>Autor: Ricardo Uribarri<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>FIFA je jo\u0161 jednom pokazala da su njeni programi dru\u0161tvene odgovornosti samo mrtvo slovo na papiru kada su u pitanju ekonomski interesi. Kao da nije bila dovoljno diskreditirana prije dvije godine nakon Svjetskog prvenstva u Kataru \u2013 zemlji poznatoj po nedostatku ljudskih prava \u2013 pa je sada dodijelila organizaciju Mundijala 2034. godine Saudijskoj Arabiji, zemlji koja ima dugi historijat nepo\u0161tivanja gra\u0111anskih sloboda. Upozorenja raznih humanitarnih organizacija i navija\u010dkih udruga o ljudskoj cijeni koju bi ova odluka mogla prouzro\u010diti nisu urodila plodom.<\/p>\n<p>Slu\u017ebena objava dogodila se tijekom vanrednog kongresa FIFA-e odr\u017eanog u srijedu, 11. decembra, na kojemu je tako\u0111er potvr\u0111eno da \u0107e se Svjetsko prvenstvo 2030. igrati u \u0160panjolskoj, Portugalu i Maroku. Ipak, da se u trenutku izbora postupi po njihovoj \u017eelji, FIFA se potrudila ve\u0107 mnogo prije kongresa. Prvo: osigurala je to da Saudijska Arabija bude jedini kandidat za Mundijal 2034. time \u0161to je Mundijale 2026. i 2030. dodijelila zemljama sa \u010detiri razli\u010dita kontinenta, \u0161to je automatski \u2013 zbog politike rotacije \u2013 sprije\u010dilo bilo \u010diju kandidaturu za 2034. iz zemalja koje dolaze sa kontinenata na kojima \u0107e se igrati Mundijali 2026. i 2030. I drugo, pred 211 dr\u017eavnih nogometnih federacija, FIFA je iznijela frizirane izvje\u0161taje o stanju ljudskih prava u Saudijskoj Arabiji, a koje je pripremila odvjetni\u010dka tvrtka Clifford Chance.<\/p>\n<p>U navodno neovisnoj procjeni, tvrtka nudi perspektivu koju Julia Legner, izvr\u0161na direktorica ALQST-a (organizacije saudijske dijaspore za ljudska prava), opisuje kao \u201eumjetno ograni\u010denu, prevarantsku i previ\u0161e pozitivnu\u201c. Izvje\u0161\u0107e djelomi\u010dno ili potpuno zanemaruje situacije koje su, prema Amnesty Internationalu (AI), uobi\u010dajene u Saudijskoj Arabiji, poput masovnih pogubljenja (u prvih deset mjeseci 2024., ova zemlja pogubila je 213 zatvorenika, \u0161to predstavlja najve\u0107i broj u njenoj povijesti), mu\u010denja, prisilnih nestanaka protivnika re\u017eima, ograni\u010davanja slobode izra\u017eavanja, diskriminacije \u017eena, progona LGBTI zajednice, kao i iskori\u0161tavanja i maltretiranja migrantskih radnika. Kao \u201epoja\u010danje\u201c ovom izvje\u0161\u0107u \u2013 koje AI definira kao poku\u0161aj pranja saudijskog re\u017eima, FIFA je pripremila ocjenu kandidature u kojoj rizik po ljudska prava ocjenjuje \u201esrednjim\u201c, dav\u0161i joj pritom ocjenu 4,2 od 5, \u0161to je najve\u0107a ocjena u povijesti FIFA-e.<\/p>\n<p>Nadalje, kandidatura Saudijske Arabije za \u010dlanstvo u Vije\u0107u za ljudska prava UN-a u oktobru pro\u0161le godine po drugi put je odbijena. Direktor Human Rights Watcha pri Ujedinjenim narodima, Louis Charbonneau, tada je izjavio da \u201evlade koje po\u010dine zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti ili sli\u010dne zlo\u010dine i jam\u010de neka\u017enjivost onima koji su za njih odgovorni, ne bi trebale biti nagra\u0111ene mjestima u najvi\u0161em tijelu za ljudska prava UN-a.\u201c<\/p>\n<p>Suo\u010dena s ovim dokazima, FIFA je u svom izvje\u0161\u0107u o kandidaturi istakla da \u201epostoje dobre \u0161anse da \u0107e turnir poslu\u017eiti kao katalizator za neke aktualne i budu\u0107e reforme, osim \u0161to \u0107e doprinijeti generiranju pozitivnih rezultata u smislu ljudskih prava.\u201c Umjesto da prvo zahtijevaju i ostvare smislene i stvarne obaveze, oni im daju ustupke u nadi da \u0107e se u budu\u0107nosti dogoditi promjene koje nisu izvjesne. \u010cini se da to nije najprikladniji na\u010din da se ispuni svrha koju ta nogometna institucija proklamira na svojoj web stranici: \u201eAktivno sura\u0111ivati s vladama, globalnim i regionalnim agencijama, grupama za ljudska prava, nevladinim organizacijama i biv\u0161im igra\u010dima kako bismo pobolj\u0161ali \u017eivote ljudi \u0161irom svijeta i promovirali pravednije i ravnopravnije dru\u0161tvo kroz nogomet.\u201c \u010clanak 3. njezinog statuta ka\u017ee: \u201eFIFA je \u010dvrsto predana po\u0161tivanju ljudskih prava priznatih od me\u0111unarodne zajednice i nastojat \u0107e osigurati po\u0161tovanje tih prava.\u201c Dati organizaciju svog najva\u017enijeg doga\u0111aja zemlji koja je antiteza te svrhe, a bez da je obave\u017ee da napravi konkretne promjene, gesta je koja se mo\u017ee sa\u017eeti u jednoj rije\u010di: licemjerje.<\/p>\n<h3 style=\"text-align: center;\">Re\u017eim je ve\u0107 uspio u\u010diniti da se natjecanja u Formuli 1, golfu, boksa\u010dkim me\u010devima ili teniskim turnirima odr\u017ee u njihovoj zemlji, ali Svjetsko prvenstvo tu dolazi kao veliki \u0161lag na tortu<\/h3>\n<p>Unato\u010d skandaloznosti situacije, postoji samo jedan savez koji je javno pokazao svoje neslaganje s ovim izborom. Rije\u010d je o Norve\u0161koj, \u010dija je predsjednica Lise Klaveness u svojoj izjavi napomenula da \u201eFIFA-ine smjernice o ljudskim pravima i due diligence tako\u0111er nisu adekvatno integrirani u proces, \u0161to pove\u0107ava rizik od kr\u0161enja ljudskih prava.\u201c<\/p>\n<p>FIFA se \u010dak nije ni libila dati ocjenu kandidature isti tjedan kada je objavljeno neovisno izvje\u0161\u0107e u kojemu se zaklju\u010duje da ta organizacija ima odgovornost, zajedno s ostalim akterima, obe\u0161tetiti hiljade radnika koji su bili izrabljivani tijekom radova za Svjetsko prvenstvo 2022. u Kataru. Radi se upravo o onome \u0161to su AI i druge organizacije zahtijevale dugo vremena. 27. novembra ove godine, FIFA je pokrenula svoj Fond za ba\u0161tinu Svjetskog prvenstva 2022. ulo\u017eiv\u0161i u njega 50 milijuna dolara (na tom prvenstvu zaradilo se vi\u0161e od 7 milijardi dolara). Iako su Katar i FIFA sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom uspostavili suradnju radi za\u0161tite radnika od toplinskih udara, nikakva naknada nije uklju\u010dena za to radni\u0161tvo. Steve Cockburn, direktor odjela za radna prava Amnesty Internationala, obja\u0161njava da \u201ekako je zami\u0161ljen, Fond ne \u010dini apsolutno ni\u0161ta za obitelji koje su izgubile svoje voljene u Kataru i zbog toga zapale u siroma\u0161tvo.\u201c<\/p>\n<p>U idu\u0107ih \u0107e deset godina Saudijskoj Arabiji trebati mnogo radne snage za izgradnju jedanaest stadiona, renoviranje jo\u0161 \u010detiri te izgradnju hotela i razne infrastrukture. Mora se uzeti u obzir da \u0107e to biti prvo Svjetsko prvenstvo s 48 reprezentacija koje \u0107e se odr\u017eati u jednoj zemlji. Humanitarne organizacije strahuju da \u0107e radnici trpjeti iste nevolje kao i u Kataru, gdje su mnogi umrli od rada u uvjetima ekstremne vru\u0107ine i eksploatacije. Saudijska Arabija ve\u0107 ima povijest ozbiljnih problema u ovoj sferi.<\/p>\n<p>U Saudijskoj Arabiji trenutno ima 13,4 milijuna radnika migranata, od kojih je ve\u0107ina iz Banglade\u0161a, Indije i Pakistana. Oni \u010desto dolaze nakon \u0161to su platili veliki iznos novca izvo\u0111a\u010dima u zemlji porijekla kako bi dobili posao, a suo\u010davaju se sa nehumanim uvjetima: vrlo visokim temperaturama, nepo\u0161tivanjem ugovora, ka\u0161njenjima u isplati pla\u0107a ili smanjenju dogovorenih iznosa, prekomjernim radnim vremenom, nesigurnim smje\u0161tajima ili prijetnjama otkazom ako bi se po\u017ealili. Prema podacima vlade Banglade\u0161a, izme\u0111u januara i jula ove godine, 884 radnika iz Banglade\u0161a umrlo je na podru\u010dju Saudijske Arabije, od \u010dega je 80% slu\u010dajeva bez daljnje istrage opravdano prirodnom smr\u0107u, \u0161to obitelji ostavlja bez mogu\u0107nosti dobivanja od\u0161tete. FIFA je svjesna svih ovih malverzacija, ali nije zahtijevala reforme u saudijskom zakonodavstvu kako bi ih rije\u0161ila prije dodjele doma\u0107instva Svjetskog prvenstva.<\/p>\n<p>Saudijska Arabija ve\u0107 nekoliko godina razvija svoj plan \u201eVizija 2030\u201c kako bi smanjila svoju ovisnost o nafti i diverzificirala ekonomiju. A jedan od sektora u koje najvi\u0161e ula\u017ee je sport, koji im slu\u017ei kao sredstvo za uljep\u0161avanje re\u017eima (sportswashing) u me\u0111unarodnim okvirima. Re\u017eim je ve\u0107 uspio u\u010diniti da se natjecanja u Formuli 1, golfu, boksa\u010dkim me\u010devima ili teniskim turnirima odr\u017ee u njihovoj zemlji, ali Svjetsko prvenstvo tu dolazi kao veliki \u0161lag na tortu. Ne samo zbog golemih o\u010dekivanja, ve\u0107 zato \u0161to to posebno \u017eele budu\u0107i da ih je susjedni Katar, s kojim su u problemati\u010dnim odnosima, pretekao u doma\u0107instvu ovog doga\u0111aja. A u tom pothvatu entuzijasti\u010dkog saveznika prona\u0161li su u liku predsjednika FIFA-e Giannija Infantina koji ve\u0107 godinama ja\u010da veze izme\u0111u organizacije kojom predsjeda i Saudijske Arabije, a u interesu dobivanja vrlo mo\u0107nog ekonomskog investitora za njegove inicijative.<\/p>\n<p>Sam premijer Saudijske Arabije Mohamed bin Salman, toliko je siguran da sportske organizacije poput FIFA-e stavljaju novac ispred moralnih dilema \u2013 kakva je davanje doma\u0107instva Mundijala njegovoj zemlji \u2013 da je, kada su ga nedavno upitali o optu\u017ebama za sportswashing odgovorio: \u201eAko sportswashing pove\u0107ava na\u0161 BDP za 1%, nastaviti \u0107emo sa sportswashingom.\u201c<\/p>\n<p>Contexto\/<a href=\"https:\/\/www.prometej.ba\/clanak\/prijevodi\/licemjerje-fifa-e-6067\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">www.prometej.ba<\/a><\/p>\n<p>Preveo sa \u0161panjolskog: Darko Vujica, Prometej.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Upravno tijelo FIFA-e dalo je kandidaturi Saudijske Arabije najvi\u0161u ocjenu u svojoj povijesti i dodijelilo joj organizaciju Svjetskog prvenstva 2034. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":318841,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-419526","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/419526","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=419526"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/419526\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":419529,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/419526\/revisions\/419529"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/318841"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=419526"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=419526"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=419526"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}