{"id":419362,"date":"2024-12-17T06:34:36","date_gmt":"2024-12-17T05:34:36","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=419362"},"modified":"2024-12-17T06:34:36","modified_gmt":"2024-12-17T05:34:36","slug":"devet-hormona-utice-na-vasu-tezinu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/12\/17\/devet-hormona-utice-na-vasu-tezinu\/","title":{"rendered":"Devet hormona uti\u010de na va\u0161u te\u017einu"},"content":{"rendered":"<p>Hormoni su va\u017ene supstance koje kontroli\u0161u brojne procese u na\u0161em telu, pa tako i na\u0161u te\u017einu. Oni u\u010destvuju u skoro svakom procesu u organizmu, uklju\u010duju\u0107i metabolizam, osje\u0107aj gladi i sitosti, a zbog svoje povezanosti sa apetitom, neki hormoni igraju zna\u010dajnu ulogu u regulisanju tjelesne te\u017eine.<\/p>\n<p><strong>Insulin<\/strong><br \/>\nPankreas proizvodi insulin, glavni hormon za skladi\u0161tenje hrane u va\u0161em tijelu. Kod zdravih osoba, insulin podsti\u010de skladi\u0161tenje glukoze &#8211; jednostavnog \u0161e\u0107era koji dobijate iz hrane &#8211; u mi\u0161i\u0107ima, jetri i masnim \u0107elijama za kasniju upotrebu. Va\u0161e tijelo lu\u010di insulin u malim koli\u010dinama tokom dana i u ve\u0107im koli\u010dinama nakon obroka.<\/p>\n<p>Ono \u0161to remeti ovaj proces je insulinska rezistencija, a to je prili\u010dno uobi\u010dajeno stanje koje uzrokuje da va\u0161e \u0107elije prestanu da reaguju na insulin, \u0161to dovodi do visokog \u0161e\u0107era u krvi, jer insulin ne mo\u017ee da premjesti glukozu u va\u0161e \u0107elije. Pankreas tada proizvodi jo\u0161 vi\u0161e insulina, u poku\u0161aju da pove\u0107a apsorpciju glukoze. Rezistencija na insulin je povezana sa gojazno\u0161\u0107u, \u0161to zauzvrat mo\u017ee igrati ulogu u drugim stanjima, kao \u0161to su dijabetes tipa 2 i bolesti srca.<\/p>\n<p>Dobra je ideja da se posvetite \u017eivotnim navikama koje poma\u017eu u pobolj\u0161anju nivoa insulina u tijelu, a neke od njih su redovno vje\u017ebanje i spavanje, promjena ishrane (izbacivanje previ\u0161e prera\u0111ene hrane) kao i konzumiranje vi\u0161e omega-3 masnih kiselina, jer su istra\u017eivanja pokazala da mogu da pobolj\u0161aju osjetljivost na insulin.<\/p>\n<p><strong>Leptin &#8211; hormon sitosti<\/strong><br \/>\nLeptin je hormon koji \u0161alje signal va\u0161em mozgu da ste siti. Me\u0111utim, kod osoba sa gojazno\u0161\u0107u mo\u017ee do\u0107i do rezistencije na leptin, a to zna\u010di da signal za prestanak jela ne sti\u017ee do mozga, \u0161to dovodi do prejedanja.<\/p>\n<p>Zbog toga tijelo mo\u017ee proizvoditi jo\u0161 vi\u0161e leptina, \u010dime njegovi nivoi postaju povi\u0161eni. Ta\u010dan uzrok rezistencije na leptin nije poznat, ali mogu\u0107i faktori uklju\u010duju upalu i genetske mutacije. Iako ne postoji specifi\u010dan tretman za rezistenciju na leptin, neke promjene u na\u010dinu \u017eivota mogu pomo\u0107i u sni\u017eavanju njegovih nivoa.<\/p>\n<p>Poku\u0161avajte da odr\u017eavate zdravu te\u017einu, jer su istra\u017eivanja pokazala da smanjenje tjelesne masti mo\u017ee uticati na sni\u017eavanje nivoa leptina. Redovno vje\u017ebanje i zdrav san tako\u0111e igraju ulogu.<\/p>\n<p><strong>Grelin &#8211; hormon gladi<\/strong><br \/>\nGrelin je suprotan leptinu, jer je on takozvani hormon gladi, koji \u0161alje poruku va\u0161em mozgu kada je va\u0161 stomak prazan. Njegova glavna funkcija je pove\u0107anje apetita, a nivoi grelina su uglavnom najve\u0107i prije jela, a najni\u017ei poslije obroka.<\/p>\n<p>Zanimljivo je da istra\u017eivanja pokazuju da ljudi sa gojazno\u0161\u0107u imaju nizak nivo grelina, ali su osjetljiviji na njegove efekte i upravo ova osjetljivost mo\u017ee dovesti do prejedanja.<\/p>\n<p>Jedan od razloga za\u0161to gubitak te\u017eine mo\u017ee biti izazovan je taj \u0161to ograni\u010davanje unosa kalorija \u010desto dovodi do pove\u0107anog nivoa grelina, \u0161to prouzrokuje osje\u0107aj gladi. Pored toga, metabolizam se usporava i nivo leptina se smanjuje.<\/p>\n<p>Ono \u0161to mo\u017eete da uradite je da odr\u017eavate umjerenu tjelesnu te\u017einu, jer gojaznost mo\u017ee pove\u0107ati va\u0161u osjetljivost na grelin, \u0161to na kraju pove\u0107ava apetit i tako u krug. Pored toga, neredovan san je povezan sa neuravnote\u017eenim nivoima grelina, tako da je va\u017eno dovoljno spavati. Preporu\u010dljivo je da jedete redovno, da biste sprije\u010dili veliki osje\u0107aj gladi i kontrolisali apetit.<\/p>\n<p><strong>Kortizol &#8211; hormon stresa<\/strong><br \/>\nOvaj hormon \u010desto mo\u017ee biti uzrok gojaznosti i nosi nadimak &#8220;hormon stresa&#8221;. Kortizol se stvara u nadbubre\u017enim \u017elijezdama u stresnim situacijama (kada ste ljuti, povre\u0111eni, preoptere\u0107eni&#8230;). Ako ste \u010desto pod stresom, nivo kortizola u va\u0161em tijelu se pove\u0107ava, \u0161to pokre\u0107e procese u tijelu koji dovode do pove\u0107anja tjelesne te\u017eine.<\/p>\n<p>Kortizol stimuli\u0161e metabolizam masti i ugljenih hidrata, stvaraju\u0107i veliki nalet energije u va\u0161em tijelu. Iako je ovaj proces neophodan ako ste u opasnoj situaciji, tako\u0111e pove\u0107ava va\u0161 apetit &#8211; ovo mo\u017ee prouzrokovati \u017eudnju za slatkom, masnom i slanom hranom, pa je vjerovatnije da \u0107ete radije odabrati visokokalori\u010dne obroke. Pored toga, hroni\u010dni stres remeti san, a nedovoljno sna jednako je nedovoljno energije, \u0161to ponovo dovodi do konzumiranja masne hrane da biste brzo povratili snagu.<\/p>\n<p>Neuravnote\u017eeni nivoikortizola tako\u0111e mogu dovesti do proizvodnje manje testosterona u va\u0161em telu \u0161to mo\u017ee dovesti do smanjenja mi\u0161i\u0107ne mase, kao i da uspori rad tijela u sagorijevanju kalorija. Istra\u017eivanja su tako\u0111e pokazala da ljudi koji imaju tendenciju da skupljaju masne naslage na stomaku proizvode natprosje\u010dne koli\u010dine kortizola kada su pod stresom.<\/p>\n<p>U ovom slu\u010daju je uravnote\u017eena ishrana s umjerenom koli\u010dinom ugljenih hidrata neophodna, kao i opu\u0161taju\u0107e aktivnosti koja \u0107e umanjiti nivoe stresa.<\/p>\n<p><strong>Estrogen<\/strong><br \/>\nEstrogen je vrlo va\u017ean hormon za \u017eene, a glavne uloge su regulisanje menstruacije i omogu\u0107avanje pravilnog rada polnih organa. Ako se koli\u010dina estrogena u va\u0161em tijelu smanji, nastaje debljanje, jer mo\u017ee do\u0107i do toga da tijelo ne koristi efikasno skrob i \u0161e\u0107er u krvi, \u0161to rezultira zadr\u017eavanjem vi\u0161e masti.<\/p>\n<p>Kontrola nivoa estrogena je posebno va\u017ena za \u017eene tokom trudno\u0107e i preporu\u010dljivo je da va\u0161a ishrana sadr\u017ei puno vlakana, kao i da redovno ve\u017ebate.<\/p>\n<p><strong>Neuropeptid Y<\/strong><br \/>\nNervni sistem i \u0107elije u mozgu proizvode neuropeptid Y, koji tako\u0111e doprinosi osje\u0107aju gladi. \u0160tavi\u0161e, ovaj hormon stvara \u017eelju za hranom bogatom ugljenim hidratima i mastima. Kad ste u stresnoj situaciji, va\u0161e tijelo \u0107e proizvesti vi\u0161e ovog hormona i to je jedan od primarnih razloga za\u0161to ljudi imaju tendenciju da se prejedaju kada su nesre\u0107ni. Pove\u0107anje koli\u010dine proteina u tijelu i uravnote\u017eena ishrana mogu biti od pomo\u0107i, jer \u0107e suzbiti \u017eelju za masnom hranom.<\/p>\n<p><strong>Peptid-1 sli\u010dan glukagonu (GLP-1)<\/strong><br \/>\nOvaj hormon se osloba\u0111a kada hrana do\u0111e do va\u0161eg probavnog sistema. On odr\u017eava nivo \u0161e\u0107era u krvi pod kontrolom i smanjuje osje\u0107aj gladi, ali ako va\u0161e tijelo ne proizvodi dovoljno ovog hormona je\u0161\u0107ete vi\u0161e i dobi\u0107ete na te\u017eini.<\/p>\n<p>Osim toga, nivo \u0161e\u0107era u krvi tako\u0111e \u0107e porasti \u0161to zna\u010di da \u0107ete biti skloniji\u00a0dobijanju\u00a0dijabetesa. Uklju\u010dite proteine u svoju ishranu i konzumirajte vi\u0161e jogurta i plodova mora, a stru\u010dnjaci preporu\u010duju da pove\u0107ate i koli\u010dinu unosa zelenog povr\u0107a i probiotika.<\/p>\n<p><strong>Peptid Y (PYY)<\/strong><br \/>\nSkra\u0107eno od peptidnog tirozina, tanko i debelo crijevo osloba\u0111aju ovaj hormon svaki put kad jedete. Ba\u0161 kao i leptin i GLP-1, daje vam do znanja da ste siti nakon obroka. Kao \u0161to je ranije spomenuto, smanjite unos ugljenih hidrata i poku\u0161ajte jesti vi\u0161e organski proizvedene hrane, proteina i vlakana, prenosi &#8220;Heltlajn&#8221;.<\/p>\n<p><strong>Holecistokinin (CCK)<\/strong><br \/>\nPove\u0107ane koli\u010dine ovog hormona u tijelu mogu smanjiti va\u0161 apetit, \u0161to je posebno va\u017eno jer vam poma\u017ee pravilno varenje masti i bjelan\u010devina. Kako biste osigurali da bude na zdravom nivou, jedite vi\u0161e proteina i poku\u0161ajte da unesete samo masti koje su dobre za vas (one koje se nalaze u ribi, jajima i maslinovom ulju). Vlakna vam tako\u0111e mogu pomo\u0107i u proizvodnji vi\u0161e CCK hormona. (Izvor: RT Balkan)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kako da ih reguli\u0161ete?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":379798,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-419362","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/419362","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=419362"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/419362\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":419365,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/419362\/revisions\/419365"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/379798"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=419362"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=419362"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=419362"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}