{"id":419349,"date":"2024-12-18T08:41:18","date_gmt":"2024-12-18T07:41:18","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=419349"},"modified":"2024-12-18T08:41:18","modified_gmt":"2024-12-18T07:41:18","slug":"mir-i-dobra-volja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/12\/18\/mir-i-dobra-volja\/","title":{"rendered":"Mir i dobra volja"},"content":{"rendered":"

Autor: Nilakanta Sri Ram<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Bo\u017ei\u0107, 25. prosinca, dan je koji je u velikom dijelu svijeta posebno posve\u0107en miru i dobroj volji. Te rije\u010di, mir i dobra volja, ozna\u010davaju stanja neodvojiva jedno od drugoga. Ne samo zato \u0161to tamo gdje postoji dobra volja nema sukoba pa postoji mir, nego i zbog toga \u0161to \u010dovjek mo\u017ee iskusiti mir jedino ako je iznutra dobre volje.<\/p>\n

Svatko \u017eeli osje\u0107ati mir, biti sretan i uskla\u0111en, ali to stanje nije mogu\u0107e niti mo\u017ee nastupiti blagoslovom bilo koje druge osobe ako u na\u0161im vlastitim srcima nemamo \u0161to je vi\u0161e mogu\u0107e dobre volje. To je ustvari istina na kojoj po\u010diva izreka: \u201cMir ljudima dobre volje.\u201d<\/p>\n

Ponekad se postavlja pitanje ne bi li dobrom voljom trebali biti obasuti svi, dobri i lo\u0161i podjednako. Lo\u0161i je trebaju vi\u0161e od dobrih. Koji je ispravan na\u010din?<\/p>\n

Dobrom moramo zra\u010diti prema svima, bez razlikovanja ili vaganja. Me\u0111utim, \u0161to je to dobro? To zahtijeva duboko razmatranje. U svakom mu\u0161karcu i \u017eeni postoji jezgra dobra, a sve \u0161to pogoduje njegovom prirodnom izra\u017eavanju i \u0161irenju najbolja je mogu\u0107a pomo\u0107. Ta jezgra ili sredi\u0161te, prema hinduskoj, ali i drugim filozofijama, predstavlja vje\u010dni dio \u010dovjeka, ono bo\u017eansko u njemu. Izra\u017eava se u ljepoti i u svom samoostvarenju do\u017eivljava najpotpunije bla\u017eenstvo. Taj je princip tako\u0111er u nama, jedini putem kojeg mo\u017ee do\u0107i \u010disto znanje, bilo o subjektivnom ili o objektivnom svijetu. Ako mo\u017eemo zra\u010diti utjecajima koji poti\u010du izra\u017eavanje te prirodne ljepote, \u010distog znanja i uro\u0111enog dobro\u010dinstva, \u010dinimo dobro za druge. Prvi korak prema tom zra\u010denju, odnosno prema primarnom procesu u njemu, osje\u0107aj je sli\u010dan \u010de\u017enji, osje\u0107aj iskrene dobre volje prema drugima.<\/p>\n

\u017deljeti ili \u010diniti dobro budi dobro u drugima i ostavlja zlo, ako ga u njima uop\u0107e ima, netaknutim. Mir se ne mo\u017ee nastaniti u umu ispunjenom lo\u0161om voljom, koliko god mi to \u017eeljeli. Ali ako mo\u017eemo biti ispunjeni dobrom voljom za sve, bez ograni\u010denja i bez zadr\u0161ke, prirodno \u0107emo prona\u0107i mir koji je stanje unutarnje ravnote\u017ee, osje\u0107aj unutarnjeg suglasja neovisan o vanjskim okolnostima. \u010cak i onima kod kojih se zlo nagla\u0161eno o\u010dituje, samo kroz elemente dobra koji mogu boraviti ili se kriti u njima mo\u017eemo prenijeti blagoslov mira. U svakom \u010dovjeku koji \u010dini zlo i zlonamjeran je postoji skriveno bi\u0107e dobre volje koje \u010deka i kojemu mo\u017eemo poslati blagoslov mira. \u017delimo mir svima, ali po prirodi stvari mir mo\u017ee dose\u0107i samo njihov bolji dio. Ni\u017ee ja mo\u017ee prona\u0107i mir tek kada se stopi s vi\u0161im i postane njegov odraz ili, drugim rije\u010dima, postane prijem\u010divo i sposobno za dobro.<\/p>\n

Ne radi se o tome da drugima nije\u010demo mir, nego o tome da mir mo\u017ee boraviti u na\u0161im srcima jedino kada smo u pozitivnom stanju dobre volje.<\/p>\n

\n

\u010covjek mo\u017ee iskusiti mir jedino ako je iznutra dobre volje.<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Bez mira u srcima ljudi, kaos, sukob i ubojstva su ne\u00adizbje\u017ean ishod. Svi se mi nadamo dobu \u010distog i divnog mira koji \u0107e dugo vladati cijelim svijetom, ali takav mir se ne mo\u017ee uspostaviti ako nema mira u srcima ljudi. Ovo je svakako vrlo prakti\u010dna stvar koju treba razumjeti.<\/p>\n

Rije\u010d ljubav obi\u010dno se smatra sna\u017enijom od rije\u010di dobra volja koju se smatra uobi\u010dajenim osje\u0107ajem. Rije\u010d ljubav je na\u017ealost zlorabljena, dok dobra volja jo\u0161 nije obezvrije\u0111ena. Mo\u017ee li postojati istinska ljubav u kojoj nema volje za dobrobiti drugoga? Ispitamo li stanje \u010diste ljubavi, uvidjet \u0107emo da je to dobrohotna ljubav koja se ne nastoji nametnuti, koja daje drugome isti stupanj slobode koju \u017eeli za sebe. To je ljubav koja se ti\u010de sre\u0107e i ostvarenja druge individue. Kada se takva ljubav do\u017eivi, ona se zapravo ne razlikuje od volje koja \u017eeli dobro drugome, one volje koja ima za cilj, za svoju bit, ono \u0161to je dobro za drugoga.<\/p>\n

Kada govorimo o onome \u0161to je dobro za drugoga, \u010desto ga razlikujemo od onoga \u0161to je dobro za nas. Vrlo je te\u0161ko odrediti i otkriti \u0161to je dobro, \u0161to je dobrota ili u \u010demu se nalazi vrhovno Dobro.<\/p>\n

Moramo zapo\u010deti od mjesta gdje jesmo. Svedimo na temeljne pojmove osnovno dobro kako ga instinktivno zami\u0161ljamo za sebe; ti pojmovi moraju vrijediti i za druge. Tra\u017eim slobodu, \u017eelim sre\u0107u. Dakle, to su elementi dobra i za druge ljude. Ja \u017eelim izraziti ono \u0161to je najbolje u meni; druga osoba treba pomo\u0107 ili mogu\u0107nost kako bi izrazila ono najbolje u sebi. Ukoliko to nije ostvareno i izra\u017eeno u na\u0161im odnosima i stavu prema drugima, radi se o klju\u010dnom nedostatku. Mi mo\u017eemo pri\u010dati o tome \u0161to je dobro za drugu osobu, no nema istinski dobre volje ondje gdje postoji korist ili zadovoljstvo na ra\u010dun drugoga.<\/p>\n

\n

Ispitamo li stanje \u010diste ljubavi, uvidjet \u0107emo da je to dobrohotna ljubav koja se ne nastoji nametnuti, koja daje drugome isti stupanj slobode koju \u017eeli za sebe.<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Koliko uistinu \u017eelimo ukinuti razlike i ono \u0161to nas odvaja, \u0161to postoji izme\u0111u nas i drugih u na\u0161im svako\u00addnevnim \u017eivotima? Imam li jedno mjerilo za sebe, a drugo za ostale? \u017delim udobnost, odmor, dobru hranu, \u017eivjeti u dobrom domu, biti okru\u017een ljubavlju i da netko brine o mojim potrebama u svakom trenutku. Ali kada razmi\u0161ljamo o drugoj osobi, razmi\u0161ljamo li o njezinu dobru na jednak na\u010din? Mogli bismo re\u0107i da je istovjetno razmi\u0161ljanje o dobru drugih savjet za dosezanje savr\u0161enstva. Ili \u0107emo barem shvatiti koliko smo udaljeni od pravog kri\u00adterija, od ispravnog na\u010dina \u017eivljenja na\u0161ih \u017eivota.<\/p>\n

Svijetu je potreban mir, a glavni preduvjet mira je dobra volja. Potrebna je me\u0111u pripadnicima razli\u010ditih naroda, me\u0111u sljedbenicima razli\u010ditih vjera, jer se nacio\u00adnalnost i religija, iako su njihovi utjecaji na nas sna\u017eni, nalaze izvan \u017eivota \u010dovjeka koji te\u017ei izra\u017eavanju na razli\u010dite na\u010dine. Te su forme me\u0111usobno komplementarne jedna drugoj poput boja spektra koji zajedno tvore bijelu svjetlost. Taj \u017eivot koji je zajedni\u010dki bo\u017eanski je u svojoj biti, a njegova priroda koja je obavijena velom materije jednog \u0107e dana biti razotkrivena u svakom ljudskom sinu, umjesto da je kao danas zasjenjena i skrivena.<\/p>\n

\n

Sve svijesti su odraz jedne svijesti, svi \u017eivoti su izrazi jednog \u017eivota.<\/h2>\n<\/blockquote>\n

Po\u010detak te objave simboli\u010dno je ro\u0111enje Krista koji, prema biblijskom mitu, prolazi kroz razli\u010dite ku\u0161nje i napade prije nego \u0161to mo\u017ee do\u0107i do svog Kraljevstva i zavladati ljudskim srcima. Legenda o Sri Kri\u0161ni u Indiji vrlo je sli\u010dna tome. On se smatra inkarnacijom bo\u017eanstva u Njegovoj drugoj osobi ili Sinu. Ti doga\u0111aji u \u017eivotu Spasitelja predo\u010davaju \u010dinjenicu da \u010dak i kad se taj bo\u017eanski princip manifestira u pojedincu, on se mora boriti sa silama svoje ni\u017ee ili materijalne prirode kojima iz navike podlegne. Ipak, borba na kraju zavr\u0161ava pobjedom vi\u0161eg nad ni\u017eim.<\/p>\n

Temeljni uzrok patnje u svijetu je osje\u0107aj odvojenosti. Jastvo u nama je najzagu\u0161ljiviji zatvor i mora do\u0107i dan kada \u0107e to ograni\u010denje prestati. Ljubav je jedina sila koja nas mo\u017ee podi\u0107i iz te odvojenosti. Kad se osoba zaljubi, druga osoba za nju privremeno postaje sredi\u0161te bo\u017eanskog interesa. U svijetu dualnosti, u kojem postoje ja i ti, kada nestane osje\u0107aj jastva, preostaje samo ti. Ali ne postoji samo jedan ti, postoji bezbroj ti-ova. U stanju duhovne ili univerzalne ljubavi sve druge osobe tek su jedna osoba, objekt ljubavi. Svijest oslobo\u0111ena uza mo\u017ee se usredoto\u010diti bilo gdje unutar kruga svoje beskona\u010dnosti. Za svakoga od nas ne postoji samo jedan fokus, ve\u0107 bezbroj njih. Svi ti-ovi se vide (kada nestane iluzija o sebi) kao odrazi jednog ti. Kada je ljubav potpuna u svemu, ljubljeni je prisutan posvuda. Sve svijesti su odraz jedne svijesti, svi \u017eivoti su izrazi jednog \u017eivota. Ro\u0111enje te svijesti o jedinstvu je ro\u0111enje Krista u svakome od nas, jedinstvo koje mo\u017ee biti fokusirano bilo gdje kao sredi\u0161te bilo kojeg kruga od bezbrojnih krugova.<\/p>\n

Nakon \u0161to se ta svijest rodi u nama i prevlada otpor i napade sila koje pripadaju tamnom dijelu na\u0161e prirode, ona mora rasti sve dok sve u toj prirodi ne bude transformirano njezinom snagom. Tada \u0107e se ispuniti zapovijed: \u201cBudite savr\u0161eni kao \u0161to je savr\u0161en Otac va\u0161 nebeski.\u201d<\/p>\n

S engleskog prevela: Ivan\u010dica Krivdi\u0107<\/p>\n

nova-akropola.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Autor: Nilakanta Sri Ram Bo\u017ei\u0107, 25. prosinca, dan je koji je u velikom dijelu svijeta posebno posve\u0107en miru i dobroj volji. Te rije\u010di, mir i dobra volja, ozna\u010davaju stanja neodvojiva jedno od drugoga. Ne samo zato \u0161to tamo gdje postoji dobra volja nema sukoba pa postoji mir, nego i zbog toga \u0161to \u010dovjek mo\u017ee iskusiti […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":383540,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-419349","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/419349","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=419349"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/419349\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":419352,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/419349\/revisions\/419352"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/383540"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=419349"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=419349"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=419349"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}