{"id":419336,"date":"2024-12-17T06:03:04","date_gmt":"2024-12-17T05:03:04","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=419336"},"modified":"2024-12-17T06:03:04","modified_gmt":"2024-12-17T05:03:04","slug":"na-nocnom-nebu-iznad-nato-a","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/12\/17\/na-nocnom-nebu-iznad-nato-a\/","title":{"rendered":"Na no\u0107nom nebu iznad NATO-a"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Andrea Milat<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Usprkos tisu\u0107ama letjelica nepoznatog porijekla, obrambeni mehanizmi u SAD-u nisu pokrenuti \u0161to navodi na to da, iako tvrdi da ne zna o \u010demu se radi, ameri\u010dka vlada ima ve\u0107u kontrolu nad nepoznatim dronovima, nego \u0161to javnost misli. Neki malo bruje, neki su potpuno tihi i veliki poput autobusa. Svi stoje u zraku od \u010detiri do sedam sati, \u0161to komercijalni dronovi ne mogu<\/p>\n

Letjelice razli\u010ditih veli\u010dina i vrsta posljednjih mjesec dana opsjedaju nebo iznad osjetljivih vojnih instalacija Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava diljem planete. Potvr\u0111eni su letovi iz novembra ove godine iznad Njema\u010dke i Velike Britanije, a aktivnost se ovog mjeseca dodatno poja\u010dala dosegav\u0161i krajem tjedna rub visokog stanja budnosti ameri\u010dke javnosti. Premda je do trenutka pisanja ovog teksta prijavljeno vi\u0161e od tri tisu\u0107e vi\u0111enja, nema odgovora na pitanja o tome \u0161to se doga\u0111a odakle dolaze ove letjelice i kamo slije\u0107u.<\/p>\n

“Upadi bespilotnih letjelica prijavljeni su u tri ameri\u010dke zra\u010dne baze u Velikoj Britaniji \u2013 Mildenhall i Lakenheath u Suffolku te Feltwell u Norfolku jo\u0161 u novembru”, javlja BBC. Nepoznati dronovi nadgledali su uplovljavanje glavnog nosa\u010da zrakoplova Kraljevske mornarice Queen Elizabeth u luku Hamburg. Britanci su ve\u0107 digli vojne avione zbog ovih upada i rasporedili trupe kako bi pomogli u rasvjetljavanju pitanja tko ih \u0161alje. Prema dojavama gra\u0111ana, na podru\u010djima gdje su vi\u0111eni dronovi u Velikoj Britaniji zamjetna je poja\u010dana policijska i vojna aktivnost. Ameri\u010dki novinari, koji pokrivaju vojne i obavje\u0161tajne teme, izvje\u0161tavaju kako im izvori tvrde da je vojska ove godine deponirala novo nuklearno naoru\u017eanje u svoje baze u Britaniji prvi put u petnaest godina. Pri\u010da je u javnosti\u00a0tuma\u010dena kao izgradnja nuklearnih skloni\u0161ta za ameri\u010dke trupe.<\/p>\n

Hibridni rat<\/h3>\n

Po\u010detkom decembra, potvrdili su za\u00a0Reuters iz zra\u010dne baze Ramstein u Njema\u010dkoj, neidentificirani dronovi snimljeni su i iznad njihovog neba. Prema tom izvje\u0161taju, njema\u010dke vlasti nisu uspjele prona\u0107i pilote dronova, ali su “isklju\u010dili mogu\u0107nost da dronovima upravljaju amateri”. Spiegel je izvijestio kako su dronovi snimljeni i iznad kemijskih postrojenja firme BASF i tvornice oru\u017eja Rheinmetall koja osigurava oru\u017eje za Ukrajinu, ali i iznad terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) u Brunsbuettelu blizu Sjevernog mora. Ovi doga\u0111aji izazvali su sumnje da se iza svega kriju ruske sabota\u017ee, a NATO je krajem novembra najavio da bi oblik hibridnog rata koji Rusija vodi protiv “zapada” mogao rezultirati aktivacijom \u010dlanka 5. o uzajamnoj obrani \u010dlanica. Aktivacija \u010dlanka 5. zna\u010di da su u tom trenutku sve \u010dlanice du\u017ene reagirati u obranu napadnute zemlje. Za upade u europski zra\u010dni prostor glavni osumnji\u010denik je Rusija, slo\u017eni su gotovo svi \u2013 od novinara, preko vojnih i civilnih stru\u010dnjaka do politi\u010dara. Kada se fenomen preselio s druge strane Atlantika, poprimio je tipi\u010dno ameri\u010dke razmjere, s pitanjima nacionalne i individualne sigurnosti. No, prije nego \u0161to, kao i njihovi federalni zastupnici, optu\u017eimo cijelu jednu saveznu dr\u017eavu za pretjeranu emotivnost, ili jo\u0161 gore haluciniranje, sagledajmo tamo\u0161nji dru\u0161tveno politi\u010dki kontekst.<\/p>\n

Osim iznad vojnih baza, u SAD-u dronovi su snimljeni iznad razli\u010dite kriti\u010dne infrastrukture poput elektrana, vodova, rezervoara s pitkom vodom i mostova. U New Jerseyu nervoza gra\u0111ana prenijela se na predstavnike lokalnih vlasti, pa je pro\u0161loga tjedna preko sto gradona\u010delnika gradi\u0107a ove savezne dr\u017eave zahtijevalo odgovore od federalne vlade. Njima su se pridru\u017eili i kongresmeni iz te dr\u017eave s obzirom da tjednima ne dobivaju ba\u0161 nikakve odgovore na to \u0161to se doga\u0111a. Kao dio srednjeg establi\u0161menta upravo su lokalni zastupnici prvi na udaru bijesa javnosti te je njihovo uzrujano obra\u0107anje dodatno poja\u010dalo interes medija za ovu temu.<\/p>\n

Prema informacijama s te tiskovne konferencije, problem le\u017ei u tome \u0161to dronovi lete izrazito nisko, protivno pravnim propisima o letu bespilotnih letjelica. Tako\u0111er lete u satima kada to nije dopu\u0161teno \u2013 primarno po mraku. Ve\u0107ina snimaka zabilje\u017eena je izme\u0111u 18 sati i pono\u0107 ili malo kasnije. Premda neki imaju propisana crvena i zelena svjetla, drugi nemaju. Neki malo bruje, neki su potpuno tihi. Svi stoje u zraku od \u010detiri do sedam sati, premda komercijalni dronovi, zbog ograni\u010denja litijskih baterija koje ih napajaju, ne mogu provesti u zraku vi\u0161e od nekoliko sati. Gra\u0111ane posebno brinu tihe letjelice, s obzirom na to da su velike poput SUV-ova ili autobusa. Neke dolaze s mora, neke se pojave iznad kopna. Neke od letjelica tako\u0111er vje\u0161to izbjegavaju helikoptere lokalnih vlasti koji su ih poku\u0161ali presresti, dok se druge jednostavno zamra\u010de kada se na njih uperi snop svijetla. Zbog ove karakteristike izvje\u0161taji posljednjeg tjedna pokazuju da nisu sve letjelice bespilotne, odnosno da nekima pilotiraju ljudi.<\/p>\n

Glasnogovornica Pentagona kazala je kako nema nikakvih indikatora da se radi o dronovima bilo kojih vanjskih suparnika i zanijekala da su to letjelice ameri\u010dke vojske.<\/p>\n

Stanovnici prvi prijavljuju ovakva vi\u0111enja policiji, ali lokalne vlasti ne znaju \u010dije su to letjelice i tko njima upravlja. Odgovore o tome navodno nije znala ni agencija za regulaciju zra\u010dnog prometa, stoga su adresatima postali predstavnici savezne vlasti u dr\u017eavi New Jersey. Kako du\u017ee od tri tjedna nisu uspjeli dobiti odgovore od kako ka\u017eu “Bidenove administracije”, sazvali su spomenutu konferenciju. Dan prije odr\u017eano je zajedni\u010dko javno saslu\u0161anje Pododbora za protuterorizam, provedbu zakona i obavje\u0161tajne poslove i Pododbora za promet i pomorsku sigurnost pod nazivom “Za\u0161tita domovine od bespilotnih zra\u010dnih sustava” na kojem su i predstavnici “troslovnih agencija” te drugih nadle\u017enih organizacija svjedo\u010dili kako ne znaju \u010diji su dronovi, kako nisu njihovi, nisu vojni i kako dosada\u0161nje analize pokazuju da ne postoji prijetnja za nacionalnu i osobnu sigurnost.<\/p>\n

Na jasna pitanja odgovori su bili mlaki, \u0161to je izazvalo bijes \u010dlanova odbora, a jedan je \u010dak bijesno napustio saslu\u0161anje. Iz saslu\u0161anja smo saznali da je jako opasno kineti\u010dki (pucanjem) ru\u0161iti dronove (zbog raspr\u0161ivanja ostataka) te da to u pravilu nije praksa. Obi\u010dno se elektronski ometa signal drona radi kojeg se on ne mo\u017ee orijentirati po GPS-u te se prisilno spusti. Tako se na primjer ometaju dronovi narko-kartela. Problem je \u0161to sve metode prisilnih spu\u0161tanja dronova koje vlastima stoje na raspolaganju do sada nisu urodile plodom, te su prema ovim letjelicama, \u010dini se, bespomo\u0107ni. Nakon saslu\u0161anja, ameri\u010dki novinari, poput onih s NewsNationa, razgovarali su s brojnim stru\u010dnjacima iz ovog podru\u010dja koji su kazali kako svi komercijalni dronovi imaju u sebi ugra\u0111ene za\u0161tite \u0161to im onemogu\u0107ava da lete iznad zatvorenih zra\u010dnih podru\u010dja. No, tako\u0111er su istaknuli da je te za\u0161tite lako zaobi\u0107i uz pomo\u0107 jednog podu\u017eeg YouTube tutoriala.<\/p>\n

Opasnost koja to nije<\/h3>\n

Informacija da elektroni\u010dke metode spu\u0161tanja dronove ne funkcioniraju, doprinijela je dodatnom pove\u0107anju osje\u0107aja nesigurnosti, iako je Pentagon nekoliko dana kasnije rezolutno odbacio mogu\u0107nost prijetnje. Kontradikcije koje se pojavljuju u slu\u017ebenom narativu izazvale su bijes stanovnika New Jerseya: zemlja u kojoj se skoro sve vidi kao prijetnja nacionalnoj sigurnosti, ve\u0107 mjesec dana nosi se s “invazijom” dronova za koje navodno nitko ne zna \u010diji su i \u0161to tu rade te usprkos tome \u0161to prakti\u010dki neometano lete iznad brojnih kriti\u010dnih i potencijalno opasnih podru\u010dja, kao \u0161to su vojne instalacije ili nuklearna postrojenja, vlasti uporno ponavljaju da nisu njihovi, da ne znaju \u010diji su, ali da sve analize pokazuju da nisu nikakva prijetnja. Analize javnost nije vidjela, du\u017ena je na rije\u010d vjerovati vladi koja je prije mjesec dana uhitila kineskog dr\u017eavljanina na me\u0111unarodnom aerodromu u Los Angelesu, a koji je poku\u0161ao letjeti dronom iznad baze Vandenberg kojom upravljaju snage zadu\u017eene za svemir, dijelu ameri\u010dke vojske koji je u svom prvom mandatu osnovao ponovno izabrani predsjednik Donald Trump. Ta informacija dodatno je poja\u010dala nervozu, jer je jasno da \u0161pijunski dronovi lete kratko, prikupe informacije i pobjegnu. Ovaj posljednji val me\u0111utim traje, ponavlja se i raste iz dana u dan.<\/p>\n

Kako se tjedan bli\u017eio kraju, hype oko dronova u SAD-u rastao je iz sata u sat. Istovremeno Bidenova administracija dr\u017ei presicu u\u00a0Pentagonu na kojoj javnosti obja\u0161njava da su stanovnici New Jerseya preosjetljivi na ono \u0161to vide na nebu te da prijavljuju komercijalne dronove kurire, obi\u010dne putni\u010dke avione i ptice. Prema njima, iako su letjelice letjele iznad nedopu\u0161tenih i osjetljivih podru\u010dja, nema nikakvih indikatora da one predstavljaju ikakvu opasnost, usprkos tome \u0161to se ne dr\u017ee zakona. Glasnogovornica Pentagona kazala je kako upade istra\u017euju lokalne vlasti, ali da nema nikakvih indikatora da se radi o dronovima bilo kojih vanjskih suparnika. Tako\u0111er je rezolutno kazala da to nisu letjelice ameri\u010dke vojske. Civilni stru\u010dnjaci upozorili su da ako i nisu vojni, mogu\u0107e je da su dronovi podugovara\u010da koji obavljaju neke tajne aktivnosti za potrebe vojske te da im upravo to omogu\u0107uje i formulaciju da nisu vojni dronovi ali i “plauzibilno nijekanje”. Republikanski kongresmen Jeff Van Drew kazao je kako njegovi izvori imaju informacije da su dronovi lansirani s iranskog “mati\u010dnog broda” koji se nalazi u Atlantiku ispred obala New Jerseya. Pentagon je to deklarativno zanijekao kazav\u0161i da ne postoji iranski brod usidren ispred SAD-a.<\/p>\n

U kakofoniji informacija koje je te\u0161ko razlikovati od dezinformacija, ameri\u010dki “visoko pozicionirani” i anonimni du\u017enosnici tako\u0111er su novinarima kazali kako je mogu\u0107e i da se radi o ruskoj mafiji iz Velike Britanije koje ruski predsjednik Vladimir Putin koristi kao instrument osvete za dalekometno oru\u017eje dato Ukrajini. Neki novinari su pak prijavili da njihovi “visoko pozicionirani izvori” tvrde da je ovo ruska sabota\u017ea te da Amerikanci ne \u017eele to javno priznati jer bi to bilo ravno prozivanju Rusije za ratni \u010din te je sakrivanje podrijetla dronova \u2013 ako su ruski \u2013 \u010din predratne deeskalacije. S druge strane, pro\u0161le godine Amerikanci su bez problema sru\u0161ili kineski dron koji je letio nad njihovim teritorijem i to tada nije bio ratni \u010din. No, javnosti je te\u0161ko vjerovati da bi njihova vojska dopustila ruskim dronovima da lete iznad vojnih baza i nuklearnih postrojenja. U o\u010dima javnosti to zna\u010di jo\u0161 jedan obavje\u0161tajni proma\u0161aj koji bi u slu\u010daju da rezultira ne\u010dim poput 9\/11 poprimio jo\u0161 ve\u0107u javnu osudu.<\/p>\n

Broj prijavljenih vi\u0111enja narastao je u samo tjedan dana sa nekoliko stotina na vi\u0161e tisu\u0107a. Mnogi snimci pokazuju da se zaista radi o avionima i obi\u010dnim dronovima, jedan snimak \u010dak vidno pokazuje planet Veneru<\/h4>\n

Dok se sve to doga\u0111a, narativi idu iz jedne krajnosti u drugu me\u0111usobno se hrane\u0107i i pove\u0107avaju\u0107i paniku. Broj prijavljenih vi\u0111enja narastao je u samo tjedan dana sa nekoliko stotina na vi\u0161e tisu\u0107a. Mnogi snimci pokazuju da se zaista radi o avionima i obi\u010dnim dronovima, jedan snimak \u010dak vidno pokazuje planet Veneru, ali svaki je prepun uzbu\u0111enja, emocija i adrenalina. Medijski izvje\u0161taji otkrivaju jaz izme\u0111u iskustva stvarne nesigurnosti kakvu imaju civili u Gazi, Ukrajini, prije u Iraku i Afganistanu, Siriji, a sada i u Rusiji, i ovih koje vidimo iz objava gra\u0111ana SAD-a na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Tako\u0111er vidimo ogromnu razliku u reakcijama javnih i vojnih du\u017enosnika u Europi i SAD-u po ovom pitanju. Europska javnost lako se zadovoljila odgovorima institucija, uz iznimku nekih krugova u Velikoj Britaniji te u pravilu nema prijava na tisu\u0107a vi\u0111enja. Ameri\u010dki mediji i javnost su znatno druga\u010diji. Manje su formalni, a istovremeno br\u017ei i dinami\u010dniji te fokusirani na anegdotalne primjedbe prikupljene s dru\u0161tvenih mre\u017ea te dodatno senzacionalizirani brojnim anonimnim “visoko pozicioniranim du\u017enosnicima” koji daju informacije novinarima i ni\u017eim javnim slu\u017ebenicima, a koje Pentagon potom mora nijekati.<\/p>\n

Ta dinamika fokusirana na emocije prije \u010dinjenica rezultira adrenalinom \u0161to ga stvara izvanredno stanje. Jedno od obja\u0161njenja naglog skoka broja vi\u0111enja dronova je da je sada mno\u0161tvo gra\u0111ana fokusirana na nebo i di\u017eu svoje dronove \u0161to stvara dodatnu konfuziju koja otkriva te\u0161ko vidljivu dimenziju, nazovimo je radno, dru\u0161tvenog generiranja novih granica kategorija svijeta oko nas. Dinamika adrenalina i produljenja izvanrednog stanja tako\u0111er podrazumijeva kontinuirano i novo generiranje ideja i spekulativnih obja\u0161njenja. Senzacionalizam i klikbejt uzajamno se nadopunjavaju, a preduvjet produ\u017eenja trajanja ciklusa vijesti zna\u010di davanje javnog prostora uvijek novim misliocima koji mogu ponuditi neki novi kut gledanja neprikazan u drugim medijima. Npr. informacija o “iranskom mati\u010dnom brodu” u Atlantiku ponavlja se danima nakon \u0161to je opetovano negirana i to ponovnim negiranjem.<\/p>\n

Napori da se produ\u017ei informacijski ciklus posti\u017ee u\u010dinak mek\u0161anja i pomicanja dru\u0161tvenih kategorija, pa onda i onoga \u0161to je stvarno mogu\u0107e, jer ogroman broj novih mislioca zna\u010di i sve radikalnije ideje koje s ponavljanjem postaju sve vi\u0161e analizirane i poprimaju sve jasnije obrasce. Ti obrasci onda motiviraju stru\u010dnjake da poku\u0161aju realizirati nove i rubne ideje. Iako neki zaista tvrde da se radi o NLO-ovi koji imitiraju dronove, va\u017enost ove i drugih sli\u010dnih tvrdnji nije u njihovoj istinitosti, ve\u0107 u dru\u0161tvenim u\u010dincima. Premda je grubo nazvati ove doga\u0111aje medijskom histerijom, jer to omalova\u017eava nemir gra\u0111ana, ne mo\u017ee se pore\u0107i da na\u010din izvje\u0161tavanja, vidno razli\u010dit u Europi i SAD-u, proizvodi jasne dru\u0161tvene u\u010dinke i otkriva nepovjerenje u vladu.<\/p>\n

Medijske reakcije<\/h3>\n

Vjerojatno ne\u0107emo dobiti nikakve odgovore na to \u0161to se doga\u0111alo u jesen-zimu na nebu iznad zemalja NATO \u010dlanica i njihovih saveznica. Nejasno je jesu li dronovi u Europi i ovi u SAD-u isti fenomen, ili dva razli\u010dita nepovezana slu\u010daja. Mo\u017eda su europska vi\u0111enja stvarno posljedica dronova, a ameri\u010dka mo\u017eda neka vojna vje\u017eba ili priprema novog obrambenog sustava. Ako se radi o kakvom tajnom strate\u0161kom projektu klasificiranom kao strogo povjerljivo, obavje\u0161tajci koji su razgovarali s ameri\u010dkim novinarima kazali su da bi stvar izgledala to\u010dno ovako kako izgleda. I oni informirani o programu morali bi lagati javnosti. Tako\u0111er, kada se nove ljude informira o strogo povjerljivim tajnama, oni nakon toga ne smiju vi\u0161e javno govoriti o tome. Me\u0111u svim argumentima koje se pojavljuju u sklopu ove teme, najo\u010ditija je smirenost ameri\u010dkih federalnih vlasti koje s puno samopouzdanja ponavljaju da dronovi, iako navodno ne znaju \u0161to su, svakako nisu prijetnja.<\/p>\n

Pro\u0161le godine dronovi su upadali u zra\u010dni prostor iznad vojne baze Langley u Virginiji zadu\u017eenoj za obranu DC Washingtona te su obrambene snage odmah podigle borbene avione (\u0161to vjerojatno zna\u010di da ih nisu uspjeli prisilno spustiti elektroni\u010dkim putem te su bili spremni na kineti\u010dku intervenciju). Ovaj put, usprkos tisu\u0107ama letjelica, obrambeni mehanizmi nisu pokrenuti. Sve navodi na to da iako tvrde da ne znaju o \u010demu se radi, ameri\u010dka vlada ima ve\u0107u kontrolu nad nepoznatim dronovima nego \u0161to javnost ima povjerenja u njih. Da je interes europske javnosti jednako visok, kakve bi bile reakcije europskih dru\u0161tava? Kakve bi bile reakcije europskih vlasti?<\/p>\n

www.portalnovosti.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nejasno je jesu li dronovi u Europi i ovi u SAD-u isti fenomen, ili dva razli\u010dita nepovezana slu\u010daja. Mo\u017eda su europska vi\u0111enja stvarno posljedica dronova, a ameri\u010dka mo\u017eda neka vojna vje\u017eba ili priprema novog obrambenog sustava<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":419339,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-419336","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/419336","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=419336"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/419336\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":419340,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/419336\/revisions\/419340"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/419339"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=419336"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=419336"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=419336"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}