{"id":418809,"date":"2024-12-10T14:41:14","date_gmt":"2024-12-10T13:41:14","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=418809"},"modified":"2024-12-10T14:45:20","modified_gmt":"2024-12-10T13:45:20","slug":"medjunarodni-dan-ljudskih-prava-u-crnoj-gori","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/12\/10\/medjunarodni-dan-ljudskih-prava-u-crnoj-gori\/","title":{"rendered":"Me\u0111unarodni dan ljudskih prava u Crnoj Gori"},"content":{"rendered":"

Autor: Akcija za ljudska prava<\/strong><\/p><\/blockquote>\n

Na Me\u0111unarodni dan ljudskih prava 2024. godine u toku je preko stotinu ratova, me\u0111unarodnih ili unutra\u0161njih oru\u017eanih sukoba. Masovno se kr\u0161e ljudska prava, stradaju civili koji se ubijaju, ranjavaju, progone\u00a0i raseljavaju. Istovremeno, me\u0111unarodne institucije za primjenu me\u0111unarodnog prava djeluju nemo\u0107no. Iako je po\u010detkom ljeta Me\u0111unarodni sud pravde (ICJ) Izraelu nalo\u017eio da odmah zaustavi svoju vojnu ofanzivu u Gazi, vojne operacije nisu prekinute. Nije pomoglo ni to \u0161to je Me\u0111unarodni krivi\u010dni sud izdao naloge za hap\u0161enje izraelskog premijera i biv\u0161eg ministra odbrane, kao i vojnog lidera Hamasa, zbog ratnih zlo\u010dina i zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti. Prema istrazi Amnesty International, Izrael nad Palestincima u Gazi sprovodi genocid.<\/p>\n

Crna Gora je u Generalnoj skup\u0161tini UN glasala za obustavu ratnih dejstava Izraela u Gazi, a i za to da Palestina postane punopravna \u010dlanica UN. NVO su pozvale Vladu da obustavi trgovinu raketnog sistema od izraelske dr\u017eavne kompanije zbog zlo\u010dina nad civilima u Gazi.<\/p>\n

Crna Gora je opredjeljena za \u010dlanstvo u Evropskoj uniji, ve\u0107ina u njenoj administraciji i drugim dr\u017eavnim organima predano radi ka tom cilju, ali me\u0111u politi\u010darima u vlasti su i oni koji taj cilj anga\u017eovano potkopavaju destabilizacijom gra\u0111anske dr\u017eave.<\/p>\n

Dr\u017eava je u junu iza\u0161la iz vi\u0161egodi\u0161njeg zastoja u pregovorima sa EU usvajanjem 12 zakona koji su omogu\u0107ili napredak u poglavljima 23 (pravosu\u0111e i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost). Ove godine je dobila i na\u010delno pozitivan Izvje\u0161taj Evropske komisije o napretku. Ocjenjeno je da je ispunila privremena mjerila u poglavljima 23 i 24 (IBAR). Ako ispuni i sva zavr\u0161na mjerila, Crna Gora bi mogla da postane \u010dlanica EU do 2028. godine.<\/p>\n

Odmah nakon pozitivnog IBAR-a, poslanici vladaju\u0107e ve\u0107ine su pokvarili utisak usvajanjem nepotrebne Rezolucije o genocidu u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen. O\u010digledan cilj rezolucije bio je udovoljiti vlastima u Srbiji, koje su prethodno usvajanje rezolucije Generalne skup\u0161tine UN o Me\u0111unarodnom danu sje\u0107anja na genocid u Srebrenici do\u017eivjele kao poraz. Usvajanje rezolucije u crnogoskoj Skup\u0161tini zao\u0161trilo je odnose sa Hrvatskom, koja je lidere tri politi\u010dke partije iz vlasti proglasila osobama nepo\u017eeljnim na njenoj teritoriji.<\/p>\n

Crna Gora trpi udarce istorijskog revizionizma od strane nacionalisti\u010dkih politi\u010dkih partija iz vlasti. Sekularni gra\u0111anski karakter dr\u017eave naru\u0161avaju odluke skup\u0161tina op\u0161tina Pljevlja i Nik\u0161i\u0107a da promijene zvani\u010dne dane tih op\u0161tina na datume koji su vjerski praznici samo pravoslavnih vjernika.<\/p>\n

Po ugledu na autokratske re\u017eime u Rusiji, Ma\u0111arskoj, Slova\u010dkoj, Gruziji i Bjelorusiji, Koalicija za budu\u0107nost Crne Gore (ZBCG) predlo\u017eila je usvajanje Zakona o agentima stranog uticaja, u poku\u0161aju gu\u0161enja kritike NVO, tj. suzbijanja slobode izra\u017eavanja i udru\u017eivanja u Crnoj Gori. Ohrabruje to \u0161to je odgovor ostalih partija u vlasti, opoziciji, kao i civilnog dru\u0161tva bio jednoglasno protiv, pa je za sad koalicija dvije stranke koje slijede politiku ruskih i srpskih vlasti ostala usamljena.<\/p>\n

\n

O za\u0161titi ljudskih prava pred Ustavnim sudom<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Integritet (legalitet i legitimitet) Ustavnog suda Crne Gore je ugro\u017een zbog: 1) troje sudija koji sude iako su ispunili uslove za prestanak funkcije, 2) partija na vlasti koje nisu izabrale sedmog sudiju, 3) kr\u0161enja prava na su\u0111enje u razumnom roku i 4) nedostatka transparentnosti u radu suda.<\/p>\n

Postavlja se pitanje ustavnosti Ustavnog suda u kome jo\u0161 uvijek sudi dvoje sudija (Budimir \u0160\u0107epanovi\u0107 i Desanka Lopi\u010di\u0107) kojima je sudijska funkcija trebalo da prestane u prvoj polovini godine kada su ispunili uslove za odlazak u penziju. Dok oni uzurpiraju funkcije, jer su u takvoj poziciji, osmoro drugih sudija redovnih sudova prestalo je da sudi tokom godine zbog ispunjavanja uslova za penziju i oni su funkcije napustili. Iako bi funkcija po istim pravilima do kraja godine trebalo da prestane i tre\u0107oj sutkinji, Dragani \u0110uranovi\u0107, Ustavni sud o svemu tome nije obavijestio ni Skup\u0161tinu ni predsjednika dr\u017eave, koji su nadle\u017eni da pokrenu izbor novih sudija. Ovakva situacija ozbiljno ugro\u017eava vladavinu prava i uru\u0161ava integritet tog suda.<\/p>\n

Ustavni sud Crne Gore je de facto blokiran bez sedmog sudije, koga poslanici neopravdano nijesu izabrali zbog te\u017enje da trguju javnim funkcijama. U sastavu od \u0161estoro sudija u praksi dolazi do podjele glasova (3:3), \u0161to onemogu\u0107ava odlu\u010divanje posebno u izbornim sporovima.<\/p>\n

Nerije\u0161eno je 1981 ustavnih \u017ealbi, od kojih je jedna najstarija iz 2018. godine, dvije iz 2019, 13 iz 2020, 284 iz 2021, 412 iz 2022. i 547 iz 2023. godine. Pred Evropskim sudom za ljudska prava je u najmanje 13 predmeta ove godine utvr\u0111eno da je prekr\u0161eno ljudsko pravo na su\u0111enje u razumnom roku u svim slu\u010dajevima u kojima o ustavnim \u017ealbama nije odlu\u010deno 3 i po godine, i obavezao je Crnu Goru da podnosiocima tih \u017ealbi naknadi \u0161tetu. To zna\u010di da je ve\u0107 do\u0161lo do kr\u0161enja prava na su\u0111enje u razumnom roku svima koji su ustavne \u017ealbe podnijeli u prvoj polovini 2021. godine, odnosno u 2020, 2019. i 2018. godini, ako o njima do sada nije odlu\u010deno.<\/p>\n

Ustavni sud jo\u0161 nije zavr\u0161io preko 350 postupaka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti (171 za ocjenu ustavnosti zakona i 186 za ocjenu ustavnosti i zakonitosti podzakonskih akata). Dva najstarija su iz 2016. godine. Dok se ustavne \u017ealbe po pravilu odnose na pojedince, inicijative i predlozi za ocjenu ustavnosti i zakonitosti ukazuju na propise koji mogu\u0107e negativno uti\u010du na neograni\u010den broj ljudi, pa je va\u017eno da se i svi ti postupci \u0161to prije rije\u0161e.<\/p>\n

Samo dva savjetnika rade u sektoru za davanje mi\u0161ljenja o ocjeni zakona i podzakonskih akata i za \u017ealbe u vezi izbornih procesa (koji su prioritetni). Dr\u017eava mora da investira u ve\u0107i broj savjetnika umjesto da nastavi da pla\u0107a \u0161tetu zbog kr\u0161enja prava na su\u0111enje u razumnom roku.<\/p>\n

Kritike doma\u0107ih i me\u0111unarodnih organizacija nisu uspjele da dovedu do ve\u0107e otvorenosti Ustavnog suda. I dalje taj sud ne objavljuje ni termine sjednica, ni planirani redoslijed odlu\u010divanja.<\/p>\n

\n

O pravosu\u0111u<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Nea\u017eurnost sudstva i nedostatak kadrova ugro\u017eavaju pravo na pravi\u010dno su\u0111enje. Neophodne su hitne mjere, bolja organizacija ali i dugoro\u010dna kadrovska politika usmjerena kako na pripravnike tako i regrutovanje sudija iz redova iskusnih pravnika. Politi\u010dari bi umjesto neodgovornih verbalnih napada na sudije i tu\u017eioce, kojima potkopavaju dr\u017eavu, morali da podnose utemeljene krivi\u010dne prijave. Iako su najvi\u0161e funkcije u pravosu\u0111u kona\u010dno ve\u0107inom popunjene, tendencija partijske trgovine mjestima u Sudskom i Tu\u017eila\u010dkom savjetu ne jenjava.<\/p>\n

Posle pro\u0161logodi\u0161nje konstatacije o \u201edubokoj institucionalnoj krizi\u201c, Evropska komisija je ove godine pozdravila izbor Vrhovnog dr\u017eavnog tu\u017eioca, tri \u010dlana Sudskog saveta iz reda uglednih pravnika i jednog sudije Ustavnog suda. Posle \u010detiri godine je izabrana i predsjednica Vrhovnog suda, zahvaljuju\u0107i izmjenama zakona koje su obezbjedile prolaz jedne kandidatkinje iz ralja Vrhovnog suda ka Sudskom savjetu.<\/p>\n

Me\u0111utim, Skup\u0161tina ponovo odugovla\u010di s izborom \u010dlana Sudskog savjeta i dva \u010dlana Tu\u017eila\u010dkog savjeta iz reda uglednih pravnika. Takvo pona\u0161anje, motivisano partijskom trgovinom javnim funkcijama, pokazuje da se izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama u junu nije trebalo podilaziti takvoj praksi i dozvoliti produ\u017eavanje mandata \u010dlanovima savjeta preko \u010detiri godine.<\/p>\n

I dalje je na snazi alarm zbog nedostatka sudija i dr\u017eavnih tu\u017eilaca i rastu\u0107e nea\u017eurnosti na koju je ukazao i komparativni izvje\u0161taj Savjeta Evrope (CEPEJ). Sudija nedostaje skoro 60, dr\u017eavnih tu\u017eilaca 26. Situaciju dodatno ote\u017eava podno\u0161enje ostavki na funkcije \u2013 ove godine, sedam sudija i tri dr\u017eavna tu\u017eioca dalo je otkaz. Mali je odziv na konkurs za pripravnike, od kojih se kasnije po pravilu regrutuju savjetnici i sudije. Razlog je niska zarada, pripravnici su neopravdano zakinuti za iznos minimalne zarade predvi\u0111ene Zakonom o radu. Uslov da sudije odustanu od najavljenog \u0161trajka bila je izrada posebnog zakona o zaradama sudija. Takav zakon od Crne Gore o\u010dekuje i Specijalna izvjestiteljka UN za nezavisnost sudstva. Od Sudskog savjeta se o\u010dekuje hitno rje\u0161avanje te\u0161ke situacije u Specijalnom odjeljenju Vi\u0161eg suda u Podgorici gdje na najslo\u017eenijim krivi\u010dnopravnim predmetima organizovanog kriminala, korupcije i ratnih zlo\u010dina radi \u0161estoro sudija koji imaju \u010dak 160 predmeta u zaostatku. Nedavno se \u010detvoro njih prijavilo na oglas za prelazak u Apelacioni sud, dok je dvoje na bolovanju.<\/p>\n

Ove godine su i sudije i dr\u017eavni tu\u017eioci bili izlo\u017eeni nestru\u010dnim i neutemeljenim politi\u010dkim napadima. Iako jaki na rije\u010dima, politi\u010dari nijesu podnosili krivi\u010dne prijave potkrijepljene dokazima. S druge strane, same sudije i tu\u017eioci, a pogotovo advokati i vje\u0161taci prepoznaju da korupcije ima u pravosu\u0111u i da bi u vezi s tim trebalo uvesti posebne provjere. Prema istra\u017eivanju HRA i DeFacto 42.1% sudija smatra da bi trebalo uvesti fazni veting, dok isti stav ima 24.4% dr\u017eavnih tu\u017eilaca. Samo bi 7,3% tu\u017eilaca i 3,2% sudija u slu\u010daju uvo\u0111enja vetinga podnijelo ostavku.<\/p>\n

Evropska komisija je i ove godine zatra\u017eila od Sudskog savjeta i Tu\u017eila\u010dkog savjeta da unaprijede obrazlo\u017eenja odluka, da obezbijede djelotvornije utvr\u0111ivanje eti\u010dke i disciplinske odgovornosti i da konzistentno sankcioni\u0161u nosioce pravosudnih funkcija koji ne prijavljuju imovinu i prihode. Iako je Agencija za spre\u010davanje korupcije utvr\u0111ivala propuste u prijavama sudija i dr\u017eavnih tu\u017eilaca, ove godine niko zbog toga nije sankcionisan.<\/p>\n

Propisano je hitno odlu\u010divanje u upravnim sporovima protiv odluka Sudskog, odnosno Tu\u017eila\u010dkog savjeta, tako da se odluka mora donijeti u roku od 30 odnosno 45 dana.<\/p>\n

\n

Zabrana torture<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Ni nakon 40 godina od dono\u0161enja Konvencije protiv torture, Crna Gora jo\u0161 ne uspijeva da obezbijedi zabranu mu\u010denja u skladu sa me\u0111unarodnim standardima niti da pru\u017ei dovoljne garancije \u017ertvama. Uz izvjesne pomake, ispunjavanje svih preporuka CPT-ja, koje su i zavr\u0161na mjerila za poglavlje 23, jo\u0161 uvijek djeluje nedosti\u017eno.<\/p>\n

Istrage jo\u0161 uvijek nisu djelotvorne, a kaznena politika je i dalje blaga, \u0161to stvara utisak neka\u017enjivosti, obeshrabruje \u017ertve da prijave nasilja i ohrabruje njegovo ponavljanje. Policijski slu\u017ebenici jo\u0161 uvijek nemaju adekvatne identifikacione oznake kada djeluju pod maskama, ne nose tjelesne kamere u akcijama, ne suspenduju se redovno, niti se protiv njih blagovremeno pokre\u0107u disciplinski postupci. Razgovori u policiji i tu\u017eila\u0161tvu se i dalje ne snimaju, nije usvojen ni Zakon o besplatnoj pravnoj pomo\u0107i kojim \u0107e \u017ertve mu\u010denja postati korisnici tog prava, niti je obezbije\u0111en po\u010detak primjene Zakona o naknadi \u0161tete \u017ertvama krivi\u010dnih djela koji je neopravdano odlo\u017een do datuma pristupanja Crne Gore EU.<\/p>\n

Trenutno se istra\u017euje odgovornost preko 114 policijskih slu\u017ebenika za radnje torture u odnosu na 140 osoba kroz 76 predmeta u fazi izvi\u0111aja (49), istrage (1), kontrole optu\u017enice i glavnog pretresa (19) i \u017ealbenog postupka (7). Konkretni pomaci su ostvareni uglavnom u predmetima potkrijepljenim SKY dokazima. Neophodno je da tu\u017eila\u0161tvo s istom posve\u0107eno\u0161\u0107u pristupi i drugim predmetima, naro\u010dito iz perioda\u00a02020-2021. Pozitivno je dono\u0161enje sadr\u017eajnog Uputstva Vrhovnog dr\u017eavnog tu\u017eioca za postupanje u ovim istragama u skladu sa standardom djelotvorne istrage. Zavr\u0161nim mjerilima za Poglavlje 23 zahtjeva\u00a0se\u00a0brza reakcija pravosu\u0111a u svim predmetima po prijavama torture, kao i\u00a0primjena svih preporuka Evropskog komiteta za spre\u010davanje torture (CPT), \u0161to jo\u0161 djeluje nedosti\u017eno.<\/p>\n

\n

Ustavna zabrana izazivanja ili podsticanja mr\u017enje i netrpeljivosti tj. govor mr\u017enje<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Govor mr\u017enje i dalje prisutan u javnom diskursu, predstavnici vlasti ga \u010desto podsti\u010du ili toleri\u0161u protiv neistomi\u0161ljenika. Patrijarhalni obrasci podr\u017eavaju verbalno i drugo nasilje nad \u017eenama i LGBT populacijom. Potrebno je aktivnije procesuiranje govora mr\u017enje i saradnja svih dr\u017eavnih institucija u njegovom suzbijanju.<\/p>\n

Predsjednici op\u0161tina Nik\u0161i\u0107 Marko Kova\u010devi\u0107 i Pljevlja Dario Vrane\u0161 koriste i ratnu propagandu prijete\u0107i ratnim obra\u010dunima sa svojim protivnicima i Kosovom. Administrativni odbor ignori\u0161e zahtjev dr\u017eavnog tu\u017eila\u0161tva za skidanje imuniteta Kova\u010devi\u0107u da bi se procesuirao za izazivanje i podsticanje mr\u017enje. Biv\u0161i predsjednik Revizorskog odbora Luke Bar, Milo\u0161 Ostoji\u0107, osu\u0111en je zbog podsticanja nasilja i mr\u017enje prema vjerskoj grupi. U susjednoj Albaniji zapo\u010det sudski proces protiv politi\u010dara Vladimira Dajkovi\u0107a zbog podsticanja mr\u017enje.<\/p>\n

Dr\u017eavnim tu\u017eiocima treba dodatna obuka o prepoznavanju govora mr\u017enje i njegovog razlikovanja od slobode izra\u017eavanja. Oni prepoznaju samo najte\u017ee oblike govora mr\u017enje kojima se poziva na nasilje, a ove godine su po krivi\u010dnim prijavama predsjednika op\u0161tine Nik\u0161i\u0107 nepotrebno saslu\u0161avali novinare, poslanike, odbornike i gra\u0111anskog aktivistu samo zato \u0161to su komentarisali izrazito kontroverzne izjave predsjednika op\u0161tine. Ohrabruje najava Vrhovnog dr\u017eavnog tu\u017eioca da je u toku izrada uputstva za procesuiranje govora mr\u017enje.<\/p>\n

Dr\u017eava nikako da se uhvati u ko\u0161tac sa neregistrovanim portalima koji o\u017eivljavaju nacionalisti\u010dki diskurs devedesetih. Javni prostor u Crnoj Gori sve vi\u0161e je kontaminiran nacionalisti\u010dkim i \u0161ovinisti\u010dkim porukama, \u0161to se jasno vidjelo na do\u010deku Nove godine po julijanskom kalendaru u Pljevljima ili tokom zatvaranja Praznika mimoze u Herceg Novom, gdje je spaljena lutka u liku pisca Andreja Nikolaidisa, \u0161to je Za\u0161titnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore okarakterisao kao govor mr\u017enje. Dva sportska kluba su ka\u017enjena zbog nasilnog i \u0161ovinisti\u010dkog pona\u0161anja njihovih navija\u010da tokom utakmica, posle izvjesnog zati\u0161ja takvih incidenata.<\/p>\n

\n

Procesuiranje ratnih zlo\u010dina i suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Vrhovno dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo je zauzelo nov strate\u0161ki pristup procesuiranju ratnih zlo\u010dina koji tek treba da urodi plodom. Regionalna saradnja jo\u0161 uvijek organi\u010dena, ohrabruje zaklju\u010divanje novih sporazuma o saradnji izme\u0111u dr\u017eavnih tu\u017eila\u0161tava. Najavljeno zakonsko rje\u0161avanje statusa civilnih \u017ertava rata i reparacija za \u017ertve kasni devet mjeseci. Crna Gora bez progla\u0161enih dana sje\u0107anja na genocid u Srebrenici i druga stradanja \u017ertava ratnih zlo\u010dina devedesetih. Spomeni\u010dki revizionizam na djelu.<\/p>\n

Novi pristup i dalje obavezuje na preispitivanje starih predmeta koji su procesuirani protivno me\u0111unarodnom humanitarnom pravu (Bukovica, Deportacija, Morinj, Kalu\u0111erski laz, itd.). Pokrenuta je jedna istraga protiv biv\u0161eg glavnog specijalnog tu\u017eioca Milivoja Katni\u0107a zbog sumnje da je izvr\u0161io ratni zlo\u010din protiv civilnog stanovni\u0161tva u Cavtatu (HR). Podignuta je i optu\u017enica za zlo\u010din protiv \u010dovje\u010dnosti u Had\u017ei\u0107ima (BiH), protiv policijskog slu\u017ebenika iz Crne Gore, Zorana Ga\u0161ovi\u0107a. I dalje je u toku su\u0111enje protiv Slobodana Pekovi\u0107a zbog sumnje da je ubio dvije osobe i silovao \u017eenu bo\u0161nja\u010dke nacionalnosti u Fo\u010di 1992. godine. Regionalna saradnja ostaje na formalnom nivou, ograni\u010dena na odgovore po zamolnicama. U klju\u010dnim predmetima Klapuh, Dubrovnik, Lora 3 ili Ranko Radulovi\u0107, rezultati saradnje i dalje izostaju. Pohvalno je zaklju\u010divanje novih sporazuma o saradnji izme\u0111u dr\u017eavnih tu\u017eila\u0161tava Crne Gore i Bosne i Hercegovine i Srbije. O\u010dekuje se i nov sporazum za Dr\u017eavnim odvjetni\u0161tvom Republike Hrvatske.<\/p>\n

Reparacije za \u017ertve ratnih zlo\u010dina ostaju otvoreno pitanje. Status civilnih \u017ertava rata jo\u0161 uvijek nije obezbije\u0111en niti su obe\u0161te\u0107ene \u017ertve ratnih zlo\u010dina koje zbog neadekvatnog krivi\u010dnog procesuiranja naknadu \u0161tete nisu ostvarile sudskim putem, iako je dogovoreni rok za dono\u0161enje adekvatnog zakona odavno istekao. Naime, Skup\u0161tina Crne Gore je na kraju pro\u0161le godine zadu\u017eila Ministarstvo rada i socijalnog staranja kome je na \u010delu bila ministarka Naida Ni\u0161i\u0107 (PES) da do 1. marta izradi Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bora\u010dkoj i invalidskoj za\u0161titi. Do danas Predlog zakona nije izra\u0111en, nadle\u017eni ministar je u me\u0111uvremenu promjenjen, pa je to sada Damir Guti\u0107 (Bo\u0161nja\u010dka stranka).<\/p>\n

Crna Gora nema progla\u0161ene dane sje\u0107anja na stradanja \u017ertava ratnih zlo\u010dina. Ove dane i dalje po pravilu obilje\u017eavaju nevladine organizacije, mada im se pojedini zvani\u010dnici sada pridru\u017euju. Ratni zlo\u010dini se relativizuju i na visokom nivou, a \u017ertve koriste u dnevno-politi\u010dke svrhe. Podizanjem spomenika i preimenovanjem ulica u \u010dast \u201cherojima\u201d iz redova JNA iz ratova ‘90.tih prikrivaju se i odgovornost za zlo\u010dine i politi\u010dka neodgovornost onih koji su ih neopravdano slali u ratove, dok se dugogodi\u0161nje inicijative za memorijalizaciju stradalih \u017ertava ignori\u0161u.<\/p>\n

Crna Gora je propustila priliku da zajedno sa Slovenijom, Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom i drugih 36 dr\u017eava kosponzori\u0161e Rezoluciju UN o Me\u0111unarodnom danu sje\u0107anja na genocid u Srebrenici, mada je glasala za tu rezoluciju. Inicijativu da Crna Gora bude dr\u017eava kosponzor rezolucije u kratkom roku je podr\u017ealo 110 NVO i preko 500 uglednih li\u010dnosti iz Crne Gore.<\/p>\n

Predsjednik Crne Gore je podr\u017eao inicijativu HRA za rehabilitaciju i obe\u0161te\u0107enje politi\u010dkih zatvorenika s Golog otoka, ali je reakcija Vlade sasvim izostala. Potomci logora\u0161a sa Golog otoka prvi put su ove godine organizovano posjetili Goli otok prilikom obilje\u017eavanja 75 godina od kako su tamo dovedeni prvi zatvorenici.<\/p>\n

\n

Mediji i istrage napada na novinare<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Napadi na novinare u Crnoj Gori, kako verbalni tako i fizi\u010dki, ostaju ozbiljan problem, sa zabilje\u017eenih 19 incidenata, prema podacima Sindikata medija, uklju\u010div\u0161i i fizi\u010dki napad na novinarku Pobjede Anu Rai\u010dkovi\u0107. Nerazja\u0161njeni slu\u010dajevi nasilja i nesprovo\u0111enje sudskih presuda u vezi izbora direktora RTCG-a ugro\u017eavaju pravni poredak.<\/p>\n

Da napadi na novinare u Crnoj Gori i dalje predstavljaju ozbiljan problem, podsjetio je u novembru i ozbiljan napad na novinarku Anu Rai\u010dkovi\u0107, koji je uklju\u010dio i prijetnje i fizi\u010dko povre\u0111ivanje. U napadu su u\u010destvovali kontroverzni biznismen Zoran Be\u0107irovi\u0107, njegov sin i njegov tjelohranitelj, ina\u010de policajac. Iako su osumnji\u010deni efikasno procesuirani, ovi incidenti nagla\u0161avaju potrebu za ja\u010dom za\u0161titom novinara.<\/p>\n

U aprilu 2024. godine, Vrhovni dr\u017eavni tu\u017eilac je izdao uputstvo svim dr\u017eavnim tu\u017eila\u0161tvima za hitno postupanje u slu\u010dajevima prijetnji, nasilja, ubistava novinara i napada na imovinu medija, s ciljem pobolj\u0161anja istraga i saradnje s Komisijom za pra\u0107enje istrage napada na novinare. Na\u017ealost, ovo uputstvo jo\u0161 nije donijelo zna\u010dajnije rezultate u istrazi starih napada na novinare kao \u0161to je ubistvo Du\u0161ka Jovanovi\u0107a ili ranjavanje novinarke Olivere Laki\u0107 iz 2018. godine.<\/p>\n

U istragama drugih klju\u010dnih napada na novinare nije bilo napretka. Vlada Crne Gore nije anga\u017eovala stranog eksperta za analizu istrage ubistva Du\u0161ka Jovanovi\u0107a, \u0161to je jo\u0161 2018. godine na inicijativu HRA zahtijevala Komisija za nadzor nad istragama napada na novinare. Iako je vrlo mogu\u0107e da je nalogodavac tog ubistva neko iz vrha biv\u0161e vlasti, ni nove vlasti od 2020. godine do danas nijesu pokazale ozbiljnu namjeru da se to ubistvo rasvijetli. U istrazi nije bilo napretka, a utvr\u0111eno je da dr\u017eavni tu\u017eioci nisu odgovorili na pitanja koja je Akcija za ljudska prava javno postavila jo\u0161 2016. godine, ni na ono \u0161to je Komisija za pra\u0107enje istraga napada na novinare sugerisala 2022. godine. Pro\u0161lo je i 17 godina od poku\u0161aja ubistva novinara Tufika Softi\u0107a u Beranama, tako\u0111e bez rezultata.<\/p>\n

U julu 2024. potvr\u0111ena je optu\u017enica protiv vi\u0161e osumnji\u010denih, uklju\u010duju\u0107i organizatora kriminalne grupe i \u010dlanove (Filipa Kne\u017eevi\u0107a kao izvr\u0161ioca, Filipa Be\u0161ovi\u0107a kao voza\u010da, Gorana Rako\u010devi\u0107a, Luku Bulatovi\u0107a i Veselina Bubanju kao saizvr\u0161ioce), za stvaranje kriminalne organizacije, nano\u0161enje te\u0161kih tjelesnih povreda iz 2018. godine, nedozvoljeno dr\u017eanje ve\u0107e koli\u010dine oru\u017eja i eksploziva, podstrekavanje na ubistvo Olivere Laki\u0107 iz 2020. godine i krijum\u010darenje droge. Me\u0111utim, pozadina ovog napada, kao i prethodnih napada na nju i njenu porodicu, i dalje nije rasvijetljena.<\/p>\n

Kontroverze oko zakonitosti izbora Borisa Raoni\u0107a, generalnog direktora RTCG-a, obilje\u017eile su 2024. godinu. Iako je Vi\u0161i sud i pravosna\u017enim presudama osporio zakonitost njegovog imenovanja zbog neispunjavanja uslova za to radno mjesto i sukoba interesa, Raoni\u0107 je ponovno izabran, \u0161to je na kraju dovelo i do optu\u017eenja za zloupotrebu slu\u017ebenog polo\u017eaja \u010detiri \u010dlana Savjeta RTCG koji su glasali za njegov izbor 1. juna 2023. godine. Raoni\u0107 je i sada na funkciji direktora RTCG.<\/p>\n

\n

O pravima osoba sa invaliditetom<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Otvaranje psihijatrijske klinike u Podgorici va\u017ean je korak, ali problem institucionalizacije, nedostatak podr\u0161ke za \u017eivot u zajednici i ka\u0161njenje reformi i dalje ugro\u017eavaju prava osoba s invaliditetom. Posebno skandalozno je to \u0161to su pravosudne institucije i dalje nepristupa\u010dne.<\/p>\n

Nova Klinika za psihijatriju \u201cDr Du\u0161an Kosovi\u0107\u201d u Podgorici, od septembra 2024. omogu\u0107ava adekvatno lije\u010denje pacijenata sa psiho-socijalnim invaliditetom, uklju\u010duju\u0107i maloljetnike. Iako je ovo zna\u010dajan napredak, glavni oblik zbrinjavanja osoba sa psiho-socijalnim invaliditetom, na\u017ealost, i dalje je samo institucionalan \u2013 jo\u0161 uvijek je oko 46% pacijenata Specijalne bolnice za psihijatriju u Kotoru tzv. socijalnih pacijenata koji nemaju potrebe za bolni\u010dkim lije\u010denjem, ali ostaju u bolnici jer dr\u017eava nema alternativna rje\u0161enja. Nacrt Strategije deinstitucionalizacije u Crnoj Gori za 2024\u20132028. pru\u017ea osnovu za rje\u0161avanje problema institucionalizacije kroz razvoj usluga koje podr\u017eavaju \u017eivot u zajednici, poput stanovanja uz podr\u0161ku, pomo\u0107i u ku\u0107i, personalne asistencije i sli\u010dno. Iako je izrada Strategije zavr\u0161ena u junu, jo\u0161 uvijek nije usvojena.<\/p>\n

Brojne preporuke Komiteta UN za prava osoba s invaliditetom\u00a0iz 2017. godine i dalje, sedam godina kasnije nisu ispunjene, posebno u pogledu neophodne reforme starateljstva i odlu\u010divanja u ime osobe, koji spre\u010dava osobe s invaliditetom u slobodnom dono\u0161enju odluka o svom \u017eivotu. Praksa oduzimanja poslovne sposobnosti je nastavljena, a postupci za vra\u0107anje poslovne sposobnosti su vrlo rijetki.<\/p>\n

U Crnoj Gori, osobe s invaliditetom suo\u010davaju se i dalje s ozbiljnim problemima u fizi\u010dkom pristupu pravdi, konkretno zgradama sudova i tu\u017eila\u0161tava koje su fizi\u010dki nepristupa\u010dne, \u0161to je za svaku osudu posle dugog niza godina ukazivanja nadle\u017enima na ovaj problem.<\/p>\n

\n

O socijalnim i ekonomskim pravima<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Crna Gora ozbiljno kasni u ispunjavanju preporuka UN-a za ekonomska, socijalna i kulturna prava, posebno u borbi protiv siroma\u0161tva i osiguravanju osnovnih egzistencijalnih potreba. Nedostatak strategije, preciznih podataka i adekvatnih procedura neadekvatno je potrebi suzbijanja siroma\u0161tva i za\u0161titi prava najugro\u017eenijih.<\/p>\n

Crna Gora ve\u0107 tri godine kasni s podno\u0161enjem izvje\u0161taja Komitetu UN za ekonomska, socijalna i kulturna prava, pa do danas nema zvani\u010dnih informacija o ispunjavanju preporuka tog komiteta koje je dr\u017eava dobila jo\u0161 2014. godine. Procjena HRA je da nijedna preporuka data za po\u0161tovanje socijalnih prava i suzbijanje siroma\u0161tva nije ispunjena.<\/p>\n

Nije ispunjena osnovna preporuka za pru\u017eanje preciznih podataka o ljudima koji ne mogu zadovoljiti osnovne egzistencijalne potrebe, uklju\u010duju\u0107i adekvatno stanovanje, niti za pove\u0107anje socijalnih davanja, koja i dalje ne pokrivaju minimalne potrebe. Tako\u0111e, na\u0161a dr\u017eava i dalje nema strategiju za borbu protiv siroma\u0161tva.<\/p>\n

U Crnoj Gori nema podataka, na kojima insistiraju svi komiteti UN-a za nadzor nad primjenom ugovora o ljudskim pravima, o broju ugro\u017eenih ljudi, npr. onih koji ne mogu da zadovolje osnovne potrebe, uklju\u010duju\u0107i adekvatno stanovanje i pristup infrastrukturi, kao ni o broju besku\u0107nika. Tako\u0111e, nije usvojen podzakonski akt koji defini\u0161e na\u010din zbrinjavanja besku\u0107nika, a slu\u017ebenici Centra za socijalni rad i dalje nemaju utvr\u0111ene procedure za postupanje u takvim slu\u010dajevima.<\/p>\n

\n

O nasilju me\u0111u djecom<\/h3>\n<\/blockquote>\n

Vr\u0161nja\u010dko nasilje u Crnoj Gori i dalje je ozbiljan problem, s 29 prijavljenih slu\u010dajeva u septembru i oktobru 2024. godine, uklju\u010duju\u0107i ozbiljan incident u kojem je maloljetnik te\u0161ko ranjen no\u017eem. Potrebne su hitne mjere, poput uvo\u0111enja policajaca i socijalnih radnika u \u0161kole, kao i povratak Gra\u0111anskog obrazovanja kao obaveznog predmeta. Vlada je usvojila vi\u0161e mjera, dok su pravosudne institucije zapo\u010dele s ka\u017enjavanjem po\u010dinilaca.<\/p>\n

Vr\u0161nja\u010dko nasilje je ostalo ozbiljan dru\u0161tveni problem koji je ugro\u017eavao prava djece tokom 2024. godine. U Analizi stanja nasilja i vandalizma Savjeta za prava djeteta (Vladino tijelo), samo u septembru i oktobru ove godine zabilje\u017eeno je 29 slu\u010dajeva nasilja, od kojih \u010dak 17 slu\u010dajeva fizi\u010dkog nasilja. Najte\u017ei slu\u010daj bio je incident u kojem je maloljetni dje\u010dak iz Bara te\u0161ko ranjen no\u017eem, \u0161to je izazvalo \u0161ok u javnosti i dovelo do niza protesta. Ovi alarmantni podaci nagla\u0161avaju hitnu potrebu za hitnim i sveobuhvatnim mjerama. Vlada Crne Gore, u okviru paketa mjera za suzbijanje nasilja i vandalizma u \u0161kolama, usvojila je predloge HRA o uklju\u010divanju socijalnih radnika u \u0161kolske timove i poja\u010danom prisustvu policije u \u0161kolskim rejonima radi prevencije i za\u0161tite. Dodatno, Ministarstvo prosvjete predlo\u017eilo je Savjetu za odbranu i bezbjednost da omogu\u0107i prisustvo policije u \u0161kolama.<\/p>\n

Zajedno sa Centrom za gra\u0111ansko obrazovanje i Centrom za \u017eensko i mirovno obrazovanje \u2013 ANIMA, Akcija za ljudska prava se zala\u017ee za ponovno uvo\u0111enje Gra\u0111anskog obrazovanja u \u0161kole \u010dime bi se obezbijedilo da se sva djeca nau\u010de osnovama ljudskih prava i nenasilnom rje\u0161avanju konflikata.<\/p>\n

Osnovni sud u Baru je u novembru donio prvostepenu presudu za napad na maloljetnike iz Atletskog kluba “Sarajevo” koji se dogodio u aprilu 2023. Bo\u017eidar Kalu\u0111erovi\u0107 je osu\u0111en na \u0161est mjeseci zatvora, dok su \u010detvorici maloljetnika izre\u010dene vaspitne mjere. U ovom slu\u010daju je izre\u010dena vaspitna mjera i maloljetnom A.K., koji je ove godine no\u017eem te\u0161ko ranio svog vr\u0161njaka u Baru.<\/p>\n

* Saop\u0161tenje se odnosi na teme koje su bile u fokusu rada HRA tokom 2024. godine.<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Saop\u0161tenje Akcije za ljudska prava koje se odnosi na teme koje su bile u fokusu njenog rada tokom 2024. godine<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":283016,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-418809","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/418809","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=418809"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/418809\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":418814,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/418809\/revisions\/418814"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/283016"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=418809"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=418809"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=418809"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}