{"id":418512,"date":"2024-12-06T11:53:35","date_gmt":"2024-12-06T10:53:35","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=418512"},"modified":"2024-12-06T11:56:41","modified_gmt":"2024-12-06T10:56:41","slug":"kad-je-dubrovnik-gorio","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/12\/06\/kad-je-dubrovnik-gorio\/","title":{"rendered":"Kad je Dubrovnik gorio"},"content":{"rendered":"

Dubrovnik je odcijepljen od svijeta, prometno i komunikacijski. Ostale su mi samo vjera i nada.<\/em>
\nOvo su momenti kad \u010dovjek ili klone ili se uhvati za neki ideal koji mu je zvijezda vodilja,<\/em>
\npodstrek, snaga da izdr\u017ei.<\/em>
\nPavo Urban, 1. 8. 1968 \u2013 6. 12. 1991.<\/em><\/p>\n

Akcija za ljudska prava, Centar za gra\u0111ansko obrazovanje i Documenta \u2013 Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u podsje\u0107aju da je na dana\u0161nji dan prije 33 godine, Jugoslovenska narodna armija (JNA) izvr\u0161ila najte\u017ee granatiranje Dubrovnika za vrijeme agresije koju je vodila od 1. oktobra 1991. do 31. maja 1992. godine protiv Republike Hrvatske.<\/p>\n

O\u010dekujemo da crnogorsko tu\u017eila\u0161tvo kona\u010dno ozbiljno i proaktivno pristupi procesuiranju zlo\u010dina po\u010dinjenih tokom rata u Hrvatskoj. Od Hrvatske o\u010dekujemo saradnju i spremnost da doprinese razja\u0161njavanju ovih predmeta, posmatraju\u0107i pitanje ratnih zlo\u010dina ne samo kao nacionalno, ve\u0107 kao regionalno pitanje od zajedni\u010dkog interesa za vladavinu prava i pomirenje.<\/p>\n

Tog 6. decembra 1991. godine, u Dubrovniku, 19 ljudi je izgubilo \u017eivot, a povrije\u0111eno je i ranjeno njih 60. Vi\u0161e stotina granata ispaljeno je na staro gradsko jezgro, za\u0161ti\u0107eno kao svjetska kulturna ba\u0161tina UNESCO-a. \u0160est zgrada je sasvim uni\u0161teno, vi\u0161e njih o\u0161te\u0107eno, kao i glavna ulica Stradun. Stari grad je izlo\u017een artiljerijskom napadu du\u017ee od deset i po \u010dasova. Unutar njegovih zidina poginuli su Pavo Urban (23) i Ton\u010di Sko\u010dko (18), dok su tri osobe te\u0161ko ranjene.<\/p>\n

Ha\u0161ki tribunal je zbog zlo\u010dina izvr\u0161enih prilikom granatiranja Dubrovnika osudio generala-pukovnika JNA Pavla Strugara, na sedam i po, a admirala Miodraga Joki\u0107a, na sedam godina zatvora. Admiral Joki\u0107 je, za razliku od Strugara, priznao krivicu i osu\u0111en je po komandnoj odgovornosti. Tom prilikom se Joki\u0107 izvinio za napad, izraziv\u0161i \u017ealjenje Dubrov\u010danima zbog \u017ertava i o\u0161te\u0107enja:<\/p>\n

\u2026 \u0160estog decembra 1991. poginulo je dvoje ljudi, troje je ranjeno i u\u010dinjena je velika \u0161teta na civilnim zgradama i na kulturnim i istorijskim spomenicima u starom gradu u Dubrovniku.<\/p>\n

\u010cinjenica da su ovi \u017eivoti izgubljeni u zoni moje odgovornosti osta\u0107e urezana u moju svest celog \u017eivota. Spreman sam da se sa vojni\u010dkim dostojanstvom poklonim pred svim \u017ertvama ovog sukoba, bez obzira na kojoj su strani. Tako\u0111e, iako sam to u\u010dinio u toku samog granatiranja radio putem, i nakon toga i li\u010dno, ose\u0107am obavezu da i ovom prilikom izrazim svoje najdublje sau\u010de\u0161\u0107e porodicama poginulih i ranjenih, kao i gra\u0111anima Dubrovnika za bol i \u0161tetu koju im je nanela jedinica pod mojom komandom. Moje \u017ealjenje shvatam kao uslov pomirenja i zajedni\u010dkog \u017eivota naroda na ovom podru\u010dju.<\/p>\n

Osim protivpravnog granatiranja Dubrovnika 6. decembra, Tu\u017eila\u0161tvo u Hagu nije istra\u017eivalo druge zlo\u010dine izvr\u0161ene od strane pripadnika JNA tokom \u0161est mjeseci osvajanja \u0161ireg dubrova\u010dkog podru\u010dja. U tom periodu 116 civila je stradalo, poginulo je 194 hrvatskih boraca i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, 443 osobe su zato\u010dene u logorima Morinj i Bile\u0107a u ne\u010dovje\u010dnim uslovima, prognano je 33.000 ljudi, uni\u0161ten 2071 stambeni objekat i sistematski su oplja\u010dkana privatna i javna dobra. Grad Dubrovnik je 138 dana bio bez struje i vode, u pomorskoj i vazdu\u0161noj blokadi.<\/p>\n

Ovi podaci ukazuju na brojne zlo\u010dine, me\u0111utim Crna Gora je do sad procesuirala samo \u010detvoricu koji su u\u010destvovali u zlostavljanju zarobljenika u logoru Morinj, na teritoriji Crne Gore.<\/p>\n

Iako je ponovno preispitivanje odgovornosti za de\u0161avanja u logoru bilo strate\u0161ko pitanje Crne Gore jo\u0161 od 2015, ono ve\u0107 devet godina ostaje mrtvo slovo na papiru. Ta inertnost je prepoznata i u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, zbog \u010dega je zavr\u0161nim mjerilima za Poglavlje 23 nametnuto procesuiranje ratnih zlo\u010dina na \u201cvisokom nivou\u201c \u0161to podrazumjeva i procesuiranje komandne odgovornosti kakva je na primjer u logoru Morinj morala postojati, ali nije uzeta u obzir.<\/p>\n

Kako crnogorsko tu\u017eila\u0161tvo uop\u0161te nije pokazivalo samoinicijativan pristup procesuiranju ratnih zlo\u010dina, SDT-a se obavezalo na obra\u0107anje tu\u017eila\u0161tvima u regionu radi eventualnog ustupanja svih predmeta u kojima bi ono moglo uspostaviti nadle\u017enost.<\/p>\n

Jedan od takvih je svakako i predmet koji je u Hrvatskoj pokrenut prije 15 godina i u kom su za ratne zlo\u010dine na dubrova\u010dkom rati\u0161tu optu\u017eene biv\u0161e vojne starje\u0161ine JNA iz Srbije i Crne Gore: Jevrem Coki\u0107, Mile Ru\u017einovski, Pavle Strugar, Miodrag Joki\u0107, Branko Stankovi\u0107, Obrad Vi\u010di\u0107, Radovan Komar, Vladimir Kova\u010devi\u0107, Milan Zec i Zoran Gvozdenovi\u0107. Oni se terete da tokom agresije na podru\u010dje Dubrovnika nijesu sprije\u010dili pona\u0161anje svojih jedinica, suprotno \u017denevskim konvencijama, a koje se sastojalo u:
\ngranatiranju naseljenih mjesta, ubijanju civila (116), zatvaranju, zlostavljanju i tjeranju civila u bijeg, ru\u0161enju civilnih, kulturnih, vjerskih i privrednih objekata, plja\u010dkanju i paljenju.<\/p>\n

Prema podacima Suda u Splitu, Radovan Komar i Vladimir Kova\u010devi\u0107 su ro\u0111eni u Nik\u0161i\u0107u, ali je njihovo boravi\u0161te i nakon 15 godina od podizanja optu\u017enice Sudu ostalo nepoznato. Zato je protiv njih u 2022. godini raspisana potjernica i izdat Evropski nalog za hap\u0161enje.<\/p>\n

Kako ni Srbija ni Crna Gora nemaju obavezu da izru\u010de Hrvatskoj svoje dr\u017eavljane po optu\u017ebama za ratne zlo\u010dine, na\u0161e organizacije su u prethodnom periodu od DORH-a i \u017dupanijskog dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva u Splitu zahtjevale informacije da li je ova optu\u017enica dostavljena Ministarstvu pravde Crne Gore, uz poziv da upozna svoje dr\u017eavljane s \u010dinjenicom da se protiv njih u Republici Hrvatskoj vodi krivi\u010dni postupak. Tako\u0111e, pitano je i da li se razmatra mogu\u0107nost ustupanja ovog postupka pravosu\u0111u Crne Gore kako bi procesuirali zlo\u010dine, kao i prilikom nekih drugih postupaka u pro\u0161losti. Uprkos urgencijama, odgovor nismo dobili. O tome \u0107uti i crnogorsko tu\u017eila\u0161tvo, koje preko pola godine javnosti nije obezbijedilo podatak ni da li se uop\u0161te interesovalo za taj postupak.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

33 godine od kako je JNA granatirala stari grad<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":217560,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-418512","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/418512","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=418512"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/418512\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":418516,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/418512\/revisions\/418516"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/217560"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=418512"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=418512"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=418512"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}