{"id":417938,"date":"2024-11-29T08:49:53","date_gmt":"2024-11-29T07:49:53","guid":{"rendered":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=417938"},"modified":"2024-11-29T08:49:53","modified_gmt":"2024-11-29T07:49:53","slug":"osam-najopasnijih-bakterija-otpornih-na-antibiotike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2024\/11\/29\/osam-najopasnijih-bakterija-otpornih-na-antibiotike\/","title":{"rendered":"Osam najopasnijih bakterija otpornih na antibiotike"},"content":{"rendered":"<p>Milioni ljudi u svetu umiru usled direktnih bakterijskih infekcija, naro\u010dito kada bakterije razviju otpornost na antibiotike\u00a0koje koristimo za njihovo le\u010denje. Upravo ta otpornost na lekove \u010dini ih posebno smrtonosnim.<\/p>\n<p>Najnoviji podaci nisu ohrabruju\u0107i. Pojava nekoliko vrsta bakterija otpornih na lekove predstavlja ozbiljan problem za zdravstvene sisteme \u0161irom sveta, posebno u zemljama sa srednjim i niskim prihodima, pi\u0161e Zulfikar Abani za Doj\u010de vele.<\/p>\n<p>Procenjuje se da je bakterijska antimikrobna rezistencija (AMR) direktno odgovorna za 1,27 miliona smrtnih slu\u010dajeva na globalnom nivou u 2019. godini i mo\u017ee biti povezana sa ukupno 4,95 miliona smrtnih slu\u010dajeva, pokazuju podaci Svetske zdravstvene organizacije (SZO).<\/p>\n<p><strong>Razlika izme\u0111u otpornosti na antibiotike i otpornosti na antimikrobne lekove<\/strong><\/p>\n<p>U ovom tekstu fokusira\u0107emo se na otpornost na antibiotike. Ali, mo\u017eda ste \u010duli za termin antimikrobna rezistencija (AMR).<\/p>\n<p>AMR se odnosi na sve vrste mikroorganizama \u2013 sitne \u017eive organizme, koja uklju\u010duje bakterije, ali i parazite, viruse i gljivice \u2013 koji su se adaptirali da odole uobi\u010dajenim medicinskim tretmanima.<\/p>\n<p>Jednostavno re\u010deno, lekovi vi\u0161e ne deluju kao ranije, a mi se borimo da prona\u0111emo nove koji \u0107e le\u010diti bolesti. \u010cak i uobi\u010dajene infekcije, poput urinarnih infekcija, mogu postati smrtonosne ako se ne le\u010de.<\/p>\n<p><strong>Kako SZO rangira opasne bakterije<\/strong><\/p>\n<p>Svetska zdravstvena organizacija prati i rangira bakterije prema razli\u010ditim kriterijumima, kao \u0161to su stopa smrtnosti, u\u010destalost infekcija, \u201ezdravstveni teret\u201c koji ne vodi smrti, trend otpornosti, prenosivost, mogu\u0107nosti prevencije, mogu\u0107nosti le\u010denja, dostupnost novih lekova u razvoju.<\/p>\n<p>Bakterije dobijaju ocenu po svakom kriterijumu, a zatim se rangiraju. Lista za 2024. uklju\u010duje dve desetine prioritetnih patogena.<\/p>\n<p><strong>Osam najopasnijih bakterija<\/strong><\/p>\n<p>Klebsijela pneumonije (Klebsiella pneumoniae)<br \/>\nKlebsijela je vrsta bakterije koja se nalazi u crevima i ljudskoj stolici. Mo\u017ee izazvati upalu plu\u0107a, infekcije krvotoka, rane ili mesta hirur\u0161kih intervencija, ali i meningitis, ukoliko u\u0111e u nervni sistem.<\/p>\n<p>Mo\u017ee postati takozvana \u201esuperbakterija\u201c, koja brzo se \u0161iri i postaje otporna na ve\u0107inu dostupnih lekova. Posebno je otporna na karbapenem, tzv. \u201eantibiotik poslednjeg izbora\u201c, koji se koristi kada svi drugi tretmani ne deluju. Tako\u0111e je otporna na cefalosporine tre\u0107e generacije.<\/p>\n<p><strong>E\u0161erihija koli (Escherichia coli)<\/strong><\/p>\n<p>Poput Klepsijele, E\u0161erihija koli obi\u010dno se nalaze u crevima ljudi i \u017eivotinja, kao i u okolini, hrani i vodi.<\/p>\n<p>Ve\u0107ina vrsta te bakterije je bezopasna, ali neke mogu izazvati bolesti, uklju\u010duju\u0107i dijareju, urinarne infekcije, upalu plu\u0107a i sepsu. Tokom Letnjih olimpijskih igara 2024. u Francuskoj, prime\u0107ena je njena visoka koncentracija u reci Seni.<\/p>\n<p>Otporna je na cefalosporine tre\u0107e generacije, \u010desto prepisivani antibiotik, koji se koristi i za le\u010denje polno prenosivih infekcija poput gonoreje. Tako\u0111e je otporna na karbapeneme.<\/p>\n<p><strong>Acinetobakter baumani (Acinetobacter baumannii)<\/strong><\/p>\n<p>Jo\u0161 2012. godine istra\u017eiva\u010di su ovu bakteriju opisali kao \u201ebakterijskog patogena u usponu\u201c, povezanog sa infekcijama ste\u010denim u bolnicama.<\/p>\n<p>Pacijenti sa oslabljenim imunolo\u0161kim sistemom, ili oni koji su hospitalizovani du\u017ee od 90 dana, imaju visok rizik od infekcije. Otporna je na karbapeneme.<\/p>\n<p><strong>Mikobakterijum tuberkulozis (Mycobacterium tuberculosis \u2013 TB)<\/strong><\/p>\n<p>Ova bakterija izaziva tuberkulozu, potencijalno smrtonosnu bakterijsku infekciju plu\u0107a, zbog koje je 2023. godine preminulo 1,25 miliona ljudi, uklju\u010duju\u0107i i 161.000 osoba sa HIV-om.<\/p>\n<p>SZO navodi da je \u201eTB verovatno ponovo postala vode\u0107i uzrok smrti u svetu, tri godine nakon \u0161to ju je na tom mestu zamenio kovid 19\u201c.<\/p>\n<p>Mikobakterijum tuberkulozis je otporna na rifampicin \u2013 antibiotik koji se koristi za le\u010denje tuberkuloze i lepre.<\/p>\n<p><strong>Salmonela tifi (Salmonella Typhi)<\/strong><\/p>\n<p>Salmonela tifi izaziva tifus, opasnu bolest koja ugro\u017eava \u017eivot. Najvi\u0161e poga\u0111a ljude u regionima sa lo\u0161om higijenom i nesigurnim izvorima vode i hrane, poput delova Azije, Afrike i Latinske Amerike.<\/p>\n<p>CDC procenjuje da godi\u0161nje ima oko devet miliona slu\u010dajeva tifusa \u0161irom sveta. Ova bakterija je otporna na fluorohinolone \u2013 antibiotike \u0161irokog spektra, \u010dija je upotreba ograni\u010dena zbog ozbiljnih nuspojava.<\/p>\n<p><strong>Vrste \u0161igela (Shigella)<\/strong><\/p>\n<p>Postoje \u010detiri vrste \u0161igela: \u0161igela soni (Shigella sonnei), \u0161igela fleksneri (Shigella flexneri), \u0161igela bojdi (Shigella boydii), i \u0161igela dizenterija (Shigella dysenteriae). One izazivaju dijareju, bolove u stomaku i groznicu.<\/p>\n<p>\u0160ire se preko kontaminirane hrane i vode, ali i tokom seksualnog kontakta sa zara\u017eenom osobom. Ove bakterije su otporne na fluorohinolone.<\/p>\n<p>Vrste \u0161igela, koje su otporne na skoro sve klase antimikrobnih lekova, sve su rasprostranjenije i globalno dominantne. Najve\u0107i teret bolesti je u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, gde je higijena lo\u0161a.<\/p>\n<p><strong>Enterokokus fecijum (Enterococcus faecium)<\/strong><\/p>\n<p>Ova bakterija \u017eivi u crevnoj flori, poznatoj i kao mikrobiom. Mo\u017ee izazvati ozbiljne bolesti kod osoba sa dijabetesom ili hroni\u010dnim oboljenjem bubrega.<\/p>\n<p>Ukoliko dospe u delove tela izvan creva, mo\u017ee izazvati i urinarne infekcije i infekcije nervnog sistema. Otporna je na vankomicin \u2013 antibiotik koji se tako\u0111e koristi za le\u010denje infekcija izazvanih stafilokokama, koje su tako\u0111e otporne na lekove.<\/p>\n<p><strong>Pseudomonas eruginoza (Pseudomonas aeruginosa)<\/strong><\/p>\n<p>Pseudomonas eruginoza izaziva infekcije krvi, plu\u0107a, urinarnog trakta i drugih delova tela, i to \u010desto posle operacija u bolnicama.<\/p>\n<p>Ove bakterije su otporne na vi\u0161e lekova (MDR), uklju\u010duju\u0107i karbapeneme. Infekcije ovom bakterijom posebno su opasne kod imunokompromitovanih pacijenata. Uprkos tome \u0161to je pomerena sa \u201ekriti\u010dnog\u201c na \u201evisok\u201c prioritet, i dalje izaziva zabrinutost zbog svog profila otpornosti.(Izvor:DW)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Milioni ljudi u svetu umiru usled direktnih bakterijskih infekcija, naro\u010dito kada bakterije razviju otpornost na antibiotike\u00a0koje koristimo za njihovo le\u010denje. Upravo ta otpornost na lekove \u010dini ih posebno smrtonosnim.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":293907,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"none","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-417938","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/417938","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=417938"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/417938\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":417941,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/417938\/revisions\/417941"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/293907"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=417938"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=417938"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=417938"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}